Povodom problema sa kojima se suočavaju Banka Silicijumske doline – Silicon Valley Bank (SVB) i Credit Suisse banka, iz Centralne banke ističu da bankrot SVB i nestabilnost Credit Suisse, u ovom trenutku ne mogu imati uticaj na stabilnost bilo koje banke u Crnoj Gori, odnosno bankarskog sistema kao cjeline.
Centralna banka Crne Gore pažljivo prati situaciju, iako je, imajući sve parametre u vidu, mogućnost da se problemi sa ovim bankama odraze na bankarski sistem Crne Gore, vrlo limitirana.
“Prije svega, ranjivosti problematičnih evropskih i američkih banaka su individualne i različitih uzroka. Švajcarska banka je sistemski važna institucija, te je očekivana državna pomoć u oporavku. Naglašavamo da samo jedna crnogorska banka ima marginalnu izloženost prema Credit Suisse banci u iznosu manjem od 5.000 eura, tako da nestabilnost navedene banke ne može imati bilo kakav uticaj na stabilnost bilo koje banke u Crnoj Gori, niti bankarskog sistema kao cjeline”, navodi CBCG.
Sa druge strane, kolaps američke banke SVB je ukazao na moguću sistemsku ranjivost banaka, pri čemu treba istaći da u SAD postoji drugačiji režim supervizije u odnosu na crnogorski.
“SVB je bila u tzv. IV kategoriji, za koju važe blaži standardi likvidnosti i veći dio aktive nije bio procijenjen po tržišnim standardima”, navodi CBCG.
Napominju da su u Crnoj Gori standardi koje banke moraju da ispune po pitanju kapitala i likvidnosti daleko strožiji.
“Bankarski sistem naše države je stabilan, visoko likvidan i solventan. Svi ključni pokazatelji poslovanja su značajno iznad regulatornog minimuma. Prema poslednjim raspoloživim podacima, koeficijent solventnosti je iznosio 19,32, dok likvidna aktiva iznosi preko 1,8 milijardi eura, što je izuzetno visok nivo za malo tržište kao što je crnogorsko”, ističe CBCG.
I pored odličnih pokazatelja bankarske solventnosti, Centralna banka Crne Gore djeluje proaktivno i već je preduzela dodatne mjere predostrožnosti, kako bi isključila sve potencijalne rizike.
“Naime, u toku je analiza koju sprovodi Sektor kontrole u bankarskom sistemu, a od MMF-a je zatraženo da uradi analizu potencijalne transmisije rizika sa SAD tržišta na crnogorski bankarski sistem. Na globalnom nivou, međutim, veliki izazov je potencijalni pad povjerenja u banke, stoga će biti od velikog značaja naredni mjeseci koji će pokazati da li će se pojaviti još banaka sa ranjivostima. Odluka Evropske centralne banke (ECB) da od prošle nedjelje poveća referentnu kamatnu stopu, a ne da vodi politiku monetarnog popuštanja, predstavlja jasan signal da ova vodeća evropska finansijska ustanova ne očekuje krizu u bankarskom sektoru”, zaključuje se u saopštenju.