Prema informacijama Pobjede finansijski direktor Elektroprivrede Miro Vračar je smijenjen. Na njegovo mjesto je kao vršiteljka dužnosti imenovana Marija Šljivančanin. Zbog Vračara je ,,taknuta“ sistematizacija, po mu je dodijeljeno mjesto savjetnika izvršnog direktora Nikole Rovčanina za finansijska pitanja.
To je finale zasijedanja Odbora direktora od 14. avgusta ove godine.
Partijska slagalica
Zahtjev za smjenu tražio je član Odbora direktora Mijuško Bajagić (SNP), za šta je dobio podršku dr Martina Ćalasana (Ura), mr Ivana Šaranovića (Ura), Gorana Šućura (Ura), Emira Strujića (BS) i Tahir Gjonbalaj (Lidhja demokratike ne Mal Te Zi). Prema informacijama Pobjede, SNP, na čiju je inicijativu Vračar i postavljen na funkciju finansijskog direktora EPCG, tražio je smjenu jer je ovaj u međuvremenu prešao u Novu srpsku demokratiju. Predsjednik borda Milutin Đukanović, koji je član Nove srpske demokratije, nije mogao da se usprotivi smjeni, koju su podržali članovi borda iz Ure, kojoj Đukanović duguje mjesto predsjednika borda.
Ura, odnosno njen predsjednik Dritan Abazović, nakon što je izabran za premijera uz podršku DPS-a i SDP-a insistirao je da Milutin Đukanović ostane predsjednik borda EPCG, na koju je poziciju izabran u vrijeme vlade Zdravka Krivokapića i partijske podjele funkcija po dubini i širini. To je dovelo do odluke Asima Balote (SDP) da napusti Odbor direktora EPCG.
Elem, kako je bio dužan Uri, a nadglasan u svakom slučaju, Milutin Đukanović se nije protivio smjeni svog novog partijskog kolege, ali je insistirao da mu se dodijeli pozicija savjetnika. Do rasprave je došlo kad je Đukanović ukazao da smjenu Vračara ne može da traži bord, već izvršni direktor Nikola Rovčanin (Demokrate). Tu se Rovčanin sjetio kako Abazović i društvo iz Ure nije puno razmišljalo kad je cijena podrške DPS-a i SDP-a toj vladi bilo mjesto predsjednika parlamenta, pa je Aleksa Bečić detroniziran. I još se sjetio da ga je naslijedila Danijela Đurović (SNP), pa im je glatko kazao da se on u te stvari neće miješati.
Zbog toga je propao plan o smjeni Vračara 14. avgusta, a onda nastupili kuloarski dogovori, koji su očito svakoj strani donijeli određeni benefit.
Sad se čeka Spajić
E, biće zanimljivo pratiti kako će na rad borda i izvršnog direktora EPCG gledati mandatar Milojko Spajić, poznat po inicijativi da se formira firma Montenegro Works, koja bi kontrolisala poslovanje državnih firmi i nastojala da anulira poslovne nesposobnosti partijskih kadrova. Prvi potez vlade Dritana Abazovića bilo je upravo gašenje Montenegro Worksa.
A što se tiče stručnosti borda i menadžmenta EPCG o tome je sve reklo Ministarstvo kapitalnih investicija, koje vodi Ervin Ibrahimović (BS). Zbog nakaradnog pokušaja peglanja minusa CEDIS-a na račun EPCG, a potom dokapitalizacije te firme u iznosu od 21 milion eura, činjenice da CEDIS tri godine nije dostavio finsnijski izvještaj Vladi, te neumjerenog zapošljavanja na nivou grupe od devet kompanija od 1.100 ljudi, analiza Ministarstva kapitalnih investicija izrazito je negativna u odnosu na državne energetske kompanije, koje su prošlu poslovnu godinu završile u minusu od devet miliona eura. Jedino je CGES dobio prolaznu ocjenu MIK-a.
Među uzrocima pogoršanja rezultata poslovanja na nivou sektora MIK navodi slabosti u korporativnom upravljanju, koje se ogledaju u odsustvu postojanja jasnih kriterijuma za izbor odbora direktora društava, nedovoljnoj transparentnosti, nedovoljnoj odvojenosti vlasničke i upravljačke uloge u pojedinim društvima koje se reflektuje kroz direktno miješanje vlasnika u odluke menadžmenta društva čiji je osnivač, odnosno određene kvazifikalne aktivnosti. Takav primjer su, navode, odluke Odbora direktora EPCG u 2021. kojima se direktno uticalo na umanjenje prihoda CEDIS-a i koje su doprinijele njegovom negativnom poslovnom rezultatu.
– Slabosti u korporativnom upravljanju su uticale na smanjenje prihoda i povećanje troškova poslovanja, posebno troškova zarada zbog značajnog rasta prosječnog broja zaposlenih u grupi EPCG za blizu 600 lica ili za oko 15 odsto u 2022. godini, ali i povećanja ukupnih obaveza – navodi se u dokumentu i ističe da je grupa za 2022. ostvarila gubitak od 9,1 milion eura i nakon više godina, ušla u zonu negativnog poslovnog rezultata.
– To potvrđuju povrat na kapital (ROE) i povrat na imovinu (ROA) koji su, prema podacima iz konsolidovanog finansijskog izvještaja EPCG u 2022. godini, bili negativni. Gubitak u poslovanju grupe EPCG rezultat je pogoršanja profitabilnosti EPCG kao matičnog društva i negativnog poslovnog rezultata CEDIS-a i EPCG – Solar gradnje d. o. o. kao društava čiji je osnivač EPCG – navodi se u analizi i ističe da konsolidovani finansijski izvještaj EPCG ukazuje i na pogoršanje likvidnosti i pojedinih pokazatelja solventnosti na nivou grupe EPCG.
– Kada se uzmu u obzir transakcije države prema EPCG u 2022. godini, jasno je da pogoršano poslovanje grupe stvara dodatne fiskalne rizike po državu. Pokazatelji likvidnosti su pogoršani u 2022. godini, kako u grupi EPCG, tako i na agregatnom nivou od devet analiziranih DP, jer je trend poslovanja sektora uslovljen poslovanjem grupe EPCG. Dodatni faktori koji su doveli do značajnog pada profitabilnosti u sektoru energetike su nepovoljna kretanja na međunarodnom tržištu, regulisana cijena električne energije, otežana naplata potraživanja i slično – navodi se u dokumentu.