Društveni mediji imaju najveći uticaj na tinejdžere, što i ne čudi budući da upravo oni većinu vremena provode na pametnim telefonima. Nažalost, jedna od negativnih nuspojava društvenih medija su razni izazovi koji se pojavljuju s vremena na vrijeme. Iako se neki izazovi na prvu čine bezazlenima, mnogi od njih mogu ozbiljno narušiti zdravlje učesnika.
Opasnost ili zabava – gdje je granica?
Jedan od takvih “bezazlenih” izazova je onaj s ledom i soli. Ovaj bolni eksperiment nalaže da na kožu stavite so, a zatim na nju kockicu leda, poenta je što duže izdržati bol. Bilo je slučajeva u kojima su djeca, u želji da sruše rekord, pretrpjela opekline trećeg stepena.
Bizarno zvuči i izazov iskakanja iz automobila usred vožnje nakon kojeg slijedi ples na ulici dok je automobil još u pokretu. Hiljade mladih korisnika društvenih mreža pridružile su se tom “Kiki Challengeu”, inspiriranom pjesmom “In My Feelings” poznatoga kanadskog repera Drejka. Izvodeći ovaj besmisleni izazov, mnogi tinejdžeri završili su s povredama kičme i lobanje, a neki su, nažalost, imali i smrtne posljedice. Nakon ovog opasnog performansa uslijedili su mnogi drugi izazovi s opekotinama od sunca u obliku cvjetića i penjanja po kutijama za mlijeko.
Rizikuju zdravlje zbog izazova
Ni djeca u regionu nisu odoljela učestvovanju u viralnim izazovima. Prema nedavnom istraživanju A1 Hrvatska na digitalnim platformama 24sata, čak 69% djece smatra da sadržaj na koji nailaze na internetu može podstaći djecu na rizična ponašanja kao što je učestvovanje u opasnim izazovima, a 52% djece smatra da sadržaj na koji nailaze online može podstaći agresivno ponašanje kod djece.
Prošle godine su, tako, petorica osječkih tinejdžera završila u bolnici zbog torzije testisa (prekid cirkulacije i trajno propadanja testisa). Prema pisanju medija, do ovih je ozljeda došlo zbog TikTok izazova “Hit Him in the Balls Challenge” (“Udari ga u testise”). Ali nije ovo bio prvi takav izazov. Prije nekoliko godina jedan je britanski 12-godišnjak zamalo ostao bez testisa zbog izazova pod nazivom “Bangcock”. Dječaci su jedan drugome u školi postavljali pitanje o tome kako se naziva glavni grad Tajlanda, a kad bi im neki dječak odgovorio da je to Bangkok, što može zvučati kao “bang cock” (udarac u penis), udarili bi tog vršnjaka u genitalije.
No nerijetko je tinejdžerima teško objasniti da ovakvi i slični izazovi mogu imati ozbiljne i, što je najlošije, doživotne posljedice na njihovo zdravlje. Dio mozga koji upravlja racionalnim razmišljanjem (prefrontalni korteks) kod djece nije potpuno razvijen sve do sredine dvadesetih godina. Iz tog su razloga, prema istraživanjima, djeca posebno podložna pritisku vršnjaka i veća je vjerovatnoća da će se mlađa djeca ili tinejdžeri upustiti u nepromišljena i rizična ponašanja, posebno kad je učestvovanje u tim aktivnostima motivisano društvenim medijima.
Izazovi opasni za život
Slučaj desetogodišnje djevojčice iz Italije koja je, učestvovanjem u online izazovu, samu sebe gušila i na kraju umrla uznemirio je javnost širom svijeta. Riječ je o jednom od najopasnijih izazova na društvenim mrežama, “Blackout Challenge”, u kojem pojedinci pokušavaju zadržati dah sve dok se ne onesvijeste. Iako je prisutan već nekoliko godina, i dalje je, nažalost, zanimljiv mlađoj populaciji. Prema dostupnim podacima, u posljednjih 18 mjeseci najmanje je 15 djece mlađe od 12 godina umrlo zbog izvođenja ovog opasnog izazova.
Izazov koji je takođe zaprepastio svijet je tzv. “The Fire Challenge”. U ovom izazovu ljudi snimaju sebe kako se polivaju zapaljivom tečnošću i potom se zapale upaljačem. Zbog ovog izazova doživotne posljedice ima 12-godišnjak Nick Howell iz Amerike, koji je proveo gotovo šest mjeseci u bolnici te je imao 50 operacija zbog opečenog tijela. Zbog oštećenja živaca u nogama morao je ponovno da uči da hoda. Njegova poruka vršnjacima nakon svega bila je – ne budite sljedbenici.
S obzirom na to da mladi u tinejdžerskim godinama možda nisu svjesni stvarnih posljedica, ključnu ulogu u borbi protiv nepromišljenog učestvovanja u ovakvim i sličnim izazovima imaju roditelji.
Razgovor, a ne zabrana
Iako roditeljima ova tema može biti teška i osjetljiva, važno je da djeci pomognu razviti zdrav i odgovoran odnos prema društvenim mrežama. Pritom je najvažnije edukovati djecu o mogućim rizicima. Objasniti im da izazovi na društvenim mrežama nisu uvijek onakvi kakvima se čine i da mnogi od njih mogu biti opasni i štetni za zdravlje.
Upravo zato važno je da se kao roditelji upoznate s informacijama i trendovima na društvenim mrežama te ih prokomentarišete sa svojom djecom.
Nadalje, razgovarajte s djecom o pritiscima kojima su izloženi. Mnogi izazovi na društvenim mrežama osmišljeni su kako bi se podstaklo takmičenje i dokazivanje, a to može dovesti do toga da djeca rade stvari koje inače ne bi radila i koje su izrazito opasne. Razgovarajte s njima o tome kako se osjećaju kad se nađu u situaciji u kojoj se osjećaju prisiljeni da se pridruže nekom izazovu. Pokažite im kako mogu reći “ne” i objasnite im da je to u redu.
Posljednje, ali ne i manje važno, jeste postaviti granice. Odredite koliko vremena vaša djeca smiju provoditi na društvenim mrežama i u kojim izazovima smiju učestvovati jer na kraju nisu svi izazovi loši. Primjer toga je viralni pokret “Movember”, u kojem velik broj muškaraca prihvata izazov puštanja brade i brkova te prati trend “no shave November”. Cilj ovog izazova je dobronamjeran, a to je podizanje svijesti o najčešćim muškim bolestima.
I na kraju savjet zlata vrijedan – budite dio digitalnog svijeta svoje djece i naučite ih kako odgovorno koristiti internet i društvene mreže!