Holistički pristup projekta ”Hum-Anima” Specijalističke veterinarske laboratorije koji objedinjava aktivnosti veterinarske i humane medicine, prepoznat pod nazivom ”One health approach”, ističe za Dnevne novine rukovodilac projekta, doktor veterinarskih nauka Bojan Adžić, najefikasniji je pristup u očuvanju javnog zdravlja.
Projekat ”Hum-Anima” Specijalističke veterinarske laboratorije kao drugorangirani na konkursu Ministarstva nauke objedinio je, kazao je Dnevnim novinama rukovodilac projekta, doktor veterinarskih nauka Bojan Adžić, ideju ispitivanja prisustva virusa SARS-CoV-2 kod kućnih ljubimaca i njihove moguće uloge u prenosu virusa na čovjeka sa idejom uporednog testiranja i ocjene komercijalnih kitova za detekciju SARS-CoV-2 virusa, koji su bili dostupni na tržištu u trenutku započinjanja istraživanja.
Značaj projekta je, smatra, veliki kako u pogledu očuvanja javnog zdravlja, tako i u pogledu naučnoistraživačkog rada, jer se dobijeni rezultati u okviru projekta slažu sa rezultatima istraživanja dobijenih u relevantnim naučnim institucijama širom svijeta.
”To nas posebno ohrabruje za dalje naučnoistraživačke aktivnosti i pruža potvrdu u našu spremnost da odgovorimo izazovima koje ova pandemija nosi”, kazao je Adžić.
Projekat realizuje Specijalistička veterinarska laboratorija, dok su partneri na projektu Institut za javno zdravlje i Naučni veterinarski institut CISAINIA iz Madrida.
”Na konkursu Ministarstva naš projekat ‘Unapređenje dijagnostike COVIDA-19 kod ljudi i životinja u Crnoj Gori kroz ‘Pristup jednog zdravlja”’ je od strane međunarodnih evaluatora bio drugorangirani. Akronim projekta je Hum-Anima”, objašnjava Adžić.
Projekat je, kaže, počeo 15. juna, a završio se 30. oktobra.
”Rezultati istraživanja u okviru projekta su prikupljeni, obrađeni i nalaze se u bazi podataka naše laboratorije. Za nas oni predstavljaju osnov i izuzetno važan fundus naučnih podataka s obzirom na to da ni mi, baš kao ni naučnici širom svijeta, nijesmo imali iskustva u radu sa virusom SARS-CoV-2”, kazao je Adžić.
Ukupna vrijednost projekta je 50.000 eura.
”Glavni finansijer projekta je bivše Ministarstvo nauke, odnosno sadašnje Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta, dok je Specijalistička veterinarska laboratorija učestvovala u finansiranju od 11 odsto”, rekao je Adžić.
Projekat je, kaže, imao tri osnovna cilja koje je uspješno ostvario.
”Prvi cilj je utvrđivanje najefikasnijeg dijagnostičkog PCR protokola. Naime, kako na početku epidemije COVID-19 u Crnoj Gori i Španiji, tako i danas laboratorije koriste različite dijagnostičke protokole za PCR dijagnostiku virusa SARSCoV-2. Ovo nije ni čudno, jer se naše dvije zemlje, kao i druge zemlje u svijetu suočavaju sa situacijom ogromnog broja testiranja u kratkom vremenu”, objašnjava Adžić.
Zbog toga, pojašnjava, pojedine države, među kojima su i Crna Gora i Španija, koriste dostupne protokole, odnosno dostupne komercijalne kitove.
”Iz našeg dosadašnjeg iskustva svjesni smo činjenice da sve dijagnostičke procedure ne daju istovjetne rezultate. U našem istraživanju analizirano je pet dijagnostičkih protokola, odnosno gotovih dijagnostičkih PCR kitova i utvrđena razlika je značajna u njihovoj senzitivnosti”, naglasio je Adžić.
Drugi cilj je, dodaje, detekcija moguće pojave bolesti kod pasa i mačaka u Crnoj Gori.
”Ispitivali smo prisustvo virusa i antitijela kod kućnih ljubimaca pacijenata koji su preboljeli COVID-19, dok je treći cilj bio izrada integrisane softverske platforme, gdje smo objedinili rezultate prisustva ove bolesti kod kućnih ljubimaca i njihovih vlasnika u Crnoj Gori”, ističe Adžić.
On pojašnjava da je projekat objedinio ideju ispitivanja prisustva virusa SARS-CoV-2 kod kućnih ljubimaca i njihove moguće uloge u prenosu virusa na čovjeka sa idejom uporednog testiranja i ocjene komercijalnih kitova za detekciju SARS-CoV-2 virusa, koji su bili dostupni na tržištu u trenutku započinjanja istraživanja.
”Ideja o ispitivanju prisustva SARS-CoV-2 virusa kod kućnih ljubimaca je imala potpunu naučnu zasnovanost, posebno kada se zna da je ovo samo jedan od virusa iz familije Coronaviridae koji uzrokuju bolesti ptica i sisara. Imajući u vidu sadašnja saznanja, da je virus SARS-CoV-2 antropozoonoza, jasna je istaživačka potreba naučnika u otkrivanju uloge kućnih ljubimaca, u prvom redu pasa i mačaka, u prenosu ovog virusa na ljude”, objašnjava Adžić.
Ideja o testiranju osobina specifičnosti i osjetljivosti komercijalno dostupnih kitova za detekciju SARS-CoV-2 se, kako je rekao, javila iz potrebe pouzdanosti u rezultate ispitivanja, kao i potrebe za racionalizacijom materijalnih troškova i uštede vremena.
”Naime, u uslovima pandemije, u namjeri da se razviju što efikasniji testovi, na tržištu je plasiran veliki proj protokola za ispitivanje, različitih proizvođača i to za relativno kratko vrijeme. Usljed nedostatka iskustva rada sa njima, izuzetno je važno bilo uporediti njihove karakteristike i tako osigurati da u budućim istraživanjima možemo odabrati one testove čije rezultate sa pouzdanošću možemo prihvatiti kao tačne”, ističe Adžić.
Kada se sagledaju rezultati dobijeni u okviru istraživanja na projektu, a posebno kada se njima doda i potencijal koji sa sobom nose buduća istraživanja na ovu temu, sa punom odgovornošću, kaže, može istaći da je značaj ovog projekta veliki, kako u pogledu očuvanja javnog zdravlja, tako i u pogledu naučnoistraživačkog rada.
”Ovakav holistički pristup prepoznat je pod nazivom ‘One Health Approach’, koji objedinjava aktivnosti veterinarske i humane medicine, zasigurno je najefikasniji pristup u očuvanju javnog zdravlja”, ocijenio je Adžić.
Ispitujući prisustvo virusa kod pasa i mačaka, koji su bili u direktnom kontaktu sa osobama nosiocima virusa SARSCoV-2, u prvom redu su, kaže, ispitivali zdravstveno stanje ispitivanih životinja.
”Nadalje, kroz testiranje ovih životinja na prisustvo virusa, odnosno antitijela, mogli smo prikupiti podatke o mogućnosti prelaska virusa SARS-CoV-2 sa čovjeka na životinju, ali i analizirati mogućnost obrnutog smjera kretanja infekcije, znači sa životinje na čovjeka, kao i mogućnost horizontalnog prenosa virusa sa životinje na životinju”, istakao je Adžić.
Rezultati dobijeni u okviru ovog projekta, kako je rekao, za njih predstavljaju dokazane činjenice na osnovu kojih će iskustveno sigurnije nastaviti da sprovode istraživanja virusa SARS-CoV-2.
”Rezultati naših istraživanja u okviru projekta HumAnima slažu se sa rezultatima istraživanja dobijenih u relevantnim naučnim institucijama širom svijeta. To nas posebno ohrabruje za dalje naučnoistraživačke aktivnosti i pruža potvrdu u našu spremnost da odgovorimo izazovima koje ova pandemija nosi. Sa stečenim iskustvom kroz istraživanja na ovom projektu, osnaženi važnim rezultatima koje smo dobili, ali i potvrdama značaja našeg rada od strane naučne zajednice, nastavljamo borbu sa ovom opasnom pandemijom”, zaključio je Adžić.
Testiranjem životinja na prisustvo virusa prikupljeni su podaci o mogućnosti prelaska virusa SARS-CoV-2 sa čovjeka na životinju, ali i sa životinje na čovjeka, kao i mogućnost horizontalnog prenosa virusa sa životinje na životinju
”Iz našeg dosadašnjeg iskustva svjesni smo činjenice da sve dijagnostičke procedure ne daju istovjetne rezultate. U našem istraživanju analizirano je pet dijagnostičkih protokola, odnosno gotovih dijagnostičkih PCR kitova i utvrđena razlika je značajna u njihovoj senzitivnosti”, naglasio je Adžić.