NVO WWF Adria još jednom je ukazala da iako se može čuti sa najvećih državnih istanci da je voda naše bogatstvo, najvrjedniji prirodni resurs kojeg je potrebno zaštititi i očuvati za budućnost, iskustva pokazuju, da je ponašanje institucija i Vlade daleko od toga.
“Posljednjih sedmica svjedočimo jednom takvom slučaju, tačnije borbi mještana Kraljskih Bara u opštini Kolašin, gdje se na području Parka prirode ‘Komovi’ žele izgraditi tri male hidroelektrane. Osim toga, trenutno je u planovima i izgradnja jedne velike hidroelektrane u Parku prirode ‘Dragišnica i Komarnica’. Izgradnjom ovih projekata nepovratno bi se uništili najdragocjeniji prirodni resursi, presudni za zdravlje ljudi i prirode, održivi razvoj i snabdijevanje pitkom vodom, kao i sprječavanje poplava i suša, te mnoge druge funkcije koje bez njih ne bi bile moguće. Posljedice takvog nemarnog odnosa imamo prilike vidjeti i na rijeci Tari, koja je višestruko zaštićena, a značajno je pogođena izgradnjom malih hidroelektrana na njenim pritokama te ostalom infrastrukturom”, napominju u saopštenju.
Uništavanjem rijeka, kako kažu, izlažemo se nesigurnoj budućnosti.
“Ne samo da gubimo biološku raznovrsnost i prirodna staništa, nego i osnovne uslove za život. Posebno je zabrinjavajuće kada se devastacija događa u zaštićenim područjima, čija svrha je upravo očuvanje prirode i svih vrijednosti koje ljudi, a posebno lokalne zajednice, od nje imaju”, ističe Petra Remeta, VD direktorice u WWF Adriji.
Nalazi studije donose i pregled svih štetnih uticaja izgradnje riječne infrastrukture.
Između ostalih, oni uključuju negativan uticaj na lokalne zajednice i njihove životne djelatnosti, poput poljoprivrede, stočarstva ili turizma, divlje vrste i njihova staništa, te tokove sedimenta koji su od presudne važnosti za cijeli ekosistem, pa tako i ljude.
“Znajući kako se globalni broj populacija slatkovodnih vrsta kičmenjaka od 1970. godine smanjio za 83% (čemu su glavni uzrok brane, hidroelektrane i druga infrastruktura), jasno je da moramo zaustaviti štetne projekte i ojačati sektor zaštite prirode kroz snažnu primjenu nacionalnih i međunarodnih zakona i pravilnika”, kazala je Remeta.
U ovoj NVO napominju i da najnovija studija objavljena u naučnom časopisu “Conservation Letters”, donosi informaciju kako se širom svijeta planira više od 500 brana u zaštićenim područjima, većinom za potrebe hidroelektrana. Dio njih planira se i u Crnoj Gori.