Iz Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta kazali su Pobjedi da u malom broju škola nastavnici obavljaju poslove pomoćnika direktora i da je to u skladu sa Zakonom o radu. Predsjednica Udruženja nastavnika društvene grupe predmeta Stanka Vukčević, međutim, kaže da nije, jer bi to značilo da nastavnik sam kontroliše i ocjenjuje svoj rad…
Nedavno je Pobjeda objavila izjavu profesorice Vukčević, koja je i članica Sindikata, da ovakvi slučajevi ne smiju da se dešavaju u školama.
Iz resora Vesne Bratić kažu da su u malom broju škola pomoćnici direktora podnijeli ostavke, a kako se biraju putem javnog oglasa, te kako je potrebno određeno vrijeme da se oglas objavi i obavi izbor između prijavljenih kandidata, onda su neki od direktora odlučili da zaključe Ugovor o dopunskom radu sa nastavnicima koji po tom ugovoru obavljaju poslove pomoćnika direktora.
“Ovakav pristup je sa jedne strane uštedio vrijeme, odnosno doveo je do toga da posao ne trpi, a sa druge strane je došlo do velike uštede u finansijskom smislu, jer se ugovor o dopunskom radu zaključuje do polovine radnog vremena. Ovaj vid angažovanja zaposlenih je predviđen Zakonom o radu”, kazali su Pobjedi iz Ministarstva.
Vukčević, međutim, odgovara da po Zakonu o radu zaposleni koji radi puno radno vrijeme može da zaključi ugovor o dopunskom radu sa istim ili drugim poslodavcem, u trajanju do jedne polovine punog radnog vremena. Izričita je da nastavnik ne može biti angažovan na mjesto pomoćnika direktora po ugovoru o dopunskom radu zato što se zna kako se obavlja izbor pomoćnika i za koje je poslove nadležan.
“Dakle, biraju se po konkursu i posebnim uslovima predviđenim zakonom. Razumljivo je da su pojedine škole ostale bez pomoćnika, jer su neki od njih podnijeli ostavke, ali se isto tako zna procedura za izbor pomoćnika i poslove koje on obavlja. To bi značilo da taj nastavnik koji je angažovan kao pomoćnik sam sebe kontroliše, sam ocjenjuje kvalitet svoga rada sa učenicima…”, objašnjava Vukčević.
Dodaje da su, nažalost, toliko puta rekli da se moraju ispoštovati izmjene i dopune Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju. Da se to odradilo, navodi profesorica, da se išlo redom, sigurno bi sad sve vaspitno-obrazovne ustanove imale konstituisane školske odbore, izabrane direktore i pomoćnike direktora.
Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta trebalo je do 12. jula da izabere nove direktore škola, ali to nije učinjeno, pa su pribjegli imenovanju vršilaca dužnosti. Trebali su do 12. avgusta da izaberu i pomoćnike, kako je propisano Opštim zakonom o obrazovanja i vaspitanju, ali ni to nijesu uradili. Procedura je stopirana iz razloga što nijesu formirani školski odbori, jer Ministarstvo nije obavilo svoj dio posla – nijesu imenovali svoje predstavnike u tim tijelima. S druge strane, kada je resor Vesne Bratić krenuo da smjenjuje direktore škola u razrješenjima su kao zamjerku u njihovom radu naveli da – nijesu na vrijeme formirali školski odbor. Pojedini direktori su saopštili da to nijesu mogli realizovati, upravo zbog opstrukcija Ministarstva, najavili su da će podnijeti tužbe protiv tog resora.