Obim popisnog upitnika, odnosno struktura samih pitanja, je ono što me razočaralo. S obzirom na to da je upitnik veoma mali, sa značajnim brojem pitanja koji se ne odnose na najveći dio populacije, značaj upotrebe velikog dijela podataka biće veoma limitiran kada je riječ o kreiranju javnih politika. Propuštena je šansa da dođemo do značajno veće količine podataka. Ovako, stiče se utisak da je jedina svrha popisa bila da se nacionalno i identitetski prebrojimo – kaže za Pobjedu Zlatko Vujović, politički analitičar i predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring, dodajući da zvuči obeshrabrujuće da će ovako skup projekat dati nedovoljno podataka s obzirom na njegove troškove.

Vujović je kazao da je CeMI, zajedno sa drugim istraživačkim kućama, predlagao dodatna pitanja.

– Svi naši prijedlozi su odbijeni, što znači da je postojalo interesovanje za dodatna pitanja ali nije postojala spremnost Monstata. Takođe, neka od pitanja su neadekvatno postavljena. Sve u svemu, propuštena je prilika da se bolje iskoristi ovako skup projekat koji plaćaju svi građani – istakao je Vujović.

Komentarišući to što je Monstat prije dva mjeseca tvrdio da je sve spremno za popis, a uoči samog početka procesa, 3. decembra, da fali popisivača, Vujović je istakao da je „puno propusta napravljeno“.

– Posebno što su se trudili da udovoljavaju političkim ambicijama različitih vlada, a ne da se drže isključivo struke. To je šteta, jer u Monstatu radi veliki broj stručnjaka, koji su, istina, bili pod konstantnim pritiskom, ali to ne opravdava što su pod njim popuštali. Vidjećemo kako će se popis na kraju realizovati. Želim da

vjerujem da će u najvećoj mjeri biti očuvan integritet podataka – istakao je Vujović.

Istakao je, povodom odluke opozicionih partija da odustanu od bojkota popisa, da se opozicija našla u problemu jer je morala odrediti datum za ispunjavanje obaveza iz sporazuma koji bi ostavio vrijeme za organizaciju bojkota.

– Međutim, realno gledano, opozicija nije imala vremena. Sa druge strane, iznenađujuća je bila spremnost Spajića da prihvati uslove opozicije, iako nije bilo realno da se oni ispune prije održavanja popisa – kazao je Vujović.

Prema njegovim riječima, opozicija i Spajić su se suočili sa problemom neposjedovanja dovoljno vremena za implementaciju svega dogovorenog.

– Opozicija je bila prinuđena da prihvati uslove, te prihvati rizik sa izradom softvera. Objektivno gledano, ovo su značajno povoljniji uslovi nego da je popis sprovodila vlada premijera Abazovića – ocijenio je Vujović.

Kazao je da je opozicija pokazala konstruktivnost ali i realistički pristup u rješavanju problema.

– Spajić je očuvao mostove sa opozicijom u slučaju prekomponovanja vladajuće koalicije. Da je dogovor oko popisa propao, Spajić bi se našao u situaciji da mora bespogovorno da ispunjava zahtjeve koalicionih partnera a posebno nekadašnjeg DF-a – rekao je Vujović.

Komentarišući popisnu kampanju velikosrpskih struktura u Crnoj Gori i van nje, kao i sprovođenje popisa u takvoj atmosferi, Vujović je istakao da je besmisleno voditi kampanju da se neko izjasni da pripada jednoj naciji.

– Mislim da je ponižavajuće prema građanima ubjeđivati ih koje su nacije. Nažalost, razna srpska udruženja iz Crne Gore koje finansiraju politički ili ekonomski subjekti iz Srbije provode takvu kampanju u Crnoj Gori. Ipak, ako se izuzme terenska kampanja SPC, rekao bih da su obimi kampanje tokom trajanja popisa značajno manji od očekivanog. Očigledno, paralelno održavanje izbora u Srbiji sa popisom u Crnoj Gori je uslovilo da manje novca stiže u Crnu Goru. Moguće da se režim u Srbiji fokusirao na svoje probleme, odnosno dao im prednost i kada je riječ o korišćenju nelegalnih sredstava u kampanji – kazao je Vujović.

On je, na pitanje zašto se žurilo sa popisom, rekao da su razlozi isključivo politički.

– Isključivi razlog, sa jedne strane, je ispunjavanje želja zvaničnom Beogradu, a sa druge, sprečavanje da odgađanje popisa Crnu Goru uvede u period kada se po standardima Eurostata više u EU ne sprovode popisi na tradicionalna način, već isključivo registracioni, za čije sprovođenje se zalagao CeMI. Sprovođenjem registracionog popisa mogućnost zloupotreba bi bila svedena na minimum, a kampanja ubjeđivanja građana da se izjasne da pripadaju nekom narodu bi postala besmislica. Stoga, jedini razlozi za žurbu jesu politički, a nikako zahtjevi struke – kazao je Vujović.

Komentarišući najavu predsjednika Skupštine i lidera Nove srpske demokratije Andrije Mandića da se, nakon popisa, pokrene dijalog o jeziku u parlamentu, Vujović je ocijenio da je takva priča besmislena.

– Nažalost, nacionalističke partije u nedostatku ekonomsko-socijalne ponude građanima stalno nude identitetske kampanje. Čak sada kada prosrpske partije kontrolišu vladu, a on sam pokriva poziciju predsjednika Skupštine Crne Gore, ne odustaje od akcija koje treba da dodatno produbljuju podjele u crnogorskom društvu. Sa jedne strane, ovo je besmislena inicijativa, jer je srpski jezik u službenoj upotrebi u Crnoj Gori, tako da nema nikakvih smetnji da građani koji to žele upotrebljavaju srpski. Sa druge strane, za uvođenje srpskog jezika kao službenog potrebno je promijeniti član 13 Ustava Crne Gore, za što je potrebno da promjenu izglasa sa 2/3 većinom Skupština Crne Gore, ali i da ista promjena na referendumu bude potvrđena od 3/5 svih birača, znači upisanih u birački spisak. Politički, to znači da su šanse za uspjeh takve inicijative jedino teorijske. Zato, stvarno čudi zašto Mandićev politički blok toliko ulaže energije da bi nametao ovo pitanje i podizao tenzije u društvu kada je svima jasno da je ovo besmislena priča – dodao je Vujović.

Softver trebalo prvo testirati

Zlatko Vujović je istakao da novi mehanizmi koje je tražila opozicija u velikoj mjeri omogućavaju efikasnu kontrolu popisa, ali da je trebalo softver prvo testirati.

– Da živimo u normalnim okolnostima ne bi trebali vanredni mehanizmi kontrole sprovođenja popisa. Nažalost, određeni subjekti su više nego jasno pokušavali da ugroze integritet procesa prikupljanja i obrade podataka. Novi mehanizmi u velikoj mjeri omogućavaju efikasnu kontrolu, iako držim da je bilo potrebno da se neki mehanizmi, kao što je softver, prvo testiraju pa tek onda da se ide u popis – kazao je Vujović.