Srpska pravoslavna crkva, odnosno Mitropolija crnogorsko primorska MCP najavila je da zajedno sa Konferencijom evropskih crkava iz Brisela, danas i sjutra u Podgorici, organizuje Međunarodnu naučnu konferenciju “Sloboda vjeroispovijesti ili uvjerenja u Crnoj Gori”. Potpredsjednik savjeta Mitropolije Crnogorske pravoslavne crkve Stevo Vučinić za CdM kaže da ovaj potez nije slučajan već da MCP želi da međunarodnoj javnosti državu Crnu Goru predstavi kao privatnu i kriminalnu koja otima crkvenu imovinu i ugrožava crkvu.
“Iz Cetinjske filijale beogradske patrijaršije, evo dvije godine kako zapomažu i kojevitezaju međunarodnu javnost, da političkim pritiskom, prisili vlasti da im legalizuju nezakonito upisanih u vlasništvo 12 kvadratnih kilometara crkvenoga zemljišta, nekoliko desetina manastira i više stotina seoskih crkva koje su donedavno bile u vlasništvu države”, tvrdi Vučinić.
Prema njegovim riječima nimalo slučajno, MCP je uprla prst na novi Zakon o slobodi vjeroispovijesti, koji članom 52 svu nezakonito upisanu crkvenu imovinu ponovo uzakonjuje u državno vlasništvo, i povodom njega organizuju skup.
“To je podlačka politika, kojom treba da se pred međunarodnom javnošću kompromituje i država i Zakon; državu predstavljaući kao privatnu i kriminalnu koja otima crkvenu imovinu i ugrožava crkvu, a Zakon o slobodi vjeroispovijesti predstavljajući kao pravno nasilje nad samom slobodom vjeroispovijesti”, rekao je za CdM Vučinić.
On tvrdi da je to očekivano od jedne svetosavske organizacije, koja prezire osmu, devetu i desetu zapovijest, koje je ispisao prost božji.
“Njihova okosnica glasi: ne kradi, ne svjedoči lažno i ne poželi ništa tuđe. Upravo ta svetosavska crkva, pravnim nasiljem svakodnevno otima državnu, plemensku i bratstveničku crkvenu imovinu, na sudovima lažno svjedoči da je to uvijek bila njihova imovina a poželjeli su i da nam je svu otmu – 50 kvadratnih kilometra crkvenoga zemljišta, 70 manastira i oko 600 crkava”, naglasio je Vučinić.
Jedino mogu, kaže on, da zaključim da Beogradska svetosavska patrijaršija i njena filijala na Cetinju, čim organizuju ovakav skup s ovakvim namjerama, ne vide razliku između pojmova “greota i grijeh”.
“Lakomi na novac koji se sliva u ostrošku kasu i od prodaje crkvenoga zemljišta na primorju, vjeruju da je greota da ga ne stave u džep. Da su crkva znali bi da je to grijeh, i ne bi im palo na pamet da pravnim nasiljem otimaju narodnu i državnu imovinu, a kamo li da još i u pomoć zovu međunarodne crkvene autoritete”, zaključio je Vučinić u izjavi za CdM.
U najavi za organizovanje pomenute konferencije MCP navodi da joj je namjera da se, otvaranjem stručnog i argumentovanog dijaloga, doprinese opštem dobru i pomogne relevantnim subjektima u izradi novog teksta Nacrta zakona o slobodi vjeroispovijesti, koji bi, za razliku od Nacrta zakona o slobodi vjeroispovijesti iz 2015. godine, u potpunosti bio usaglašen sa međunarodnopravnim okvirima slobode vjeroispovijesti ili uvjerenja uz poštovanje istorijske uloge, doprinosa, prava i legitimnih očekivanja crkava i vjerskih zajednica u Crnoj Gori.
U MCP smatraju da je Vladin nacrt zakona je predlog za pljačku crkvene imovine.
Međutim, tokom ranijih javnih rasprava o Nacrtu zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica i slobodi vjeroispovijesti najviše primjedbi i loših ocjena stiglo je upravo sa adrese Mitropolije crnogorsko primorske, koja je imala prigovor na gotovo kompletan Nacrt zakona.
Na Nacrt zakona stiglo je 4.500 podnesaka sa primjedbama i sugestijama, od čega je skoro sve 99,3 odsto podnijela SPC odnosno Mitropolija crnogorsko primorska, njene eparhije i sa njima povezane organizacije u Crnoj Gori.
Krajem prošlegodine ministar za ljudska i manjinska prava Mehmed Zenka rekao je da se intenzivno na nacrtu zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica i slobodi vjeroispovijesti, jer Vlada želi jedan zakon koji će biti u interesu svih građana svih vjera u Crnoj Gori.
O Nacrtu se izjasnila i Venecijanska komisija koja je dala pozitivno mišljenje. Predsjednik države Milo Đukanović izjavio je u junu prošle godine, tokom susreta sa državnim sekretarom Svete Stolice kardinalom Pjetrom Parolinom, da je Crna Gora opredijeljena da se sa pažnjom i odgovornošću posveti pitanju zakona o slobodi vjeroispovijesti, “čuvajući stabilnost, multikonfesionalni i multikulturalni karakter države”.