Venecijanska komisija želi još jednom da istakne značaj principa lojalne saradnje državnih institucija u rješavanju postojeće političke i ustavne krize u Crnoj Gori. Kriza se ne može riješiti ustavno problematičnim izmjenama običnog zakona – poručili su.
Venecijanska komisija preporučila je Skupštini Crne Gore da ne usvaja izmjene i dopune Zakona o predsjedniku i ukazala da predložena rješenja, ne samo da ne razjašnjavaju ustavne odredbe o formiranju vlade, već ih dopunjuju, pa čak im i protivriječe. Komisija je preporučila da se amandmani ne usvajaju putem običnog zakona, pa samim tim i da ne donosi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku dok Ustavni sud ne postane u potpunosti operativan i od njega se može tražiti da procjeni ustavnost nakon donošenja.
U mišljenju koje je ovo tijelo Savjeta Evrope dalo na izmjene i dopune Zakona o predsjedniku navodi se da su ustavni sudovi ti koji odlučuju o pitanjima ustavnosti, a da Venecijanska komisija ne želi i nema nadležnost da se miješa u njihovu ulogu.
ANALIZA
Međutim, kako Ustavni sud Crne Gore trenutno nije funkcionalan zbog nedostatka foruma i kako predstoji ponovno glasanje o Zakonu u parlamentu, Venecijanska komisija je izuzetno prihvatila da pruži mišljenje o ustavnosti ovog akta.
Istakli su i da su prilikom davanja ocjene analizirali relevantne ustavne odredbe, na osnovu kojih su ispitali da li ih izmjene Zakona o predsjedniku pojašnjavaju ili su u suprotnosti sa njima.
U mišljenju su podsjetili da, shodno Ustavu, Skupština bira i razrješava predsjednika i članove Vlade, a da predsjednik države predlaže mandatara za sastav vlade nakon završetka razgovora sa predstavnicima političkih partija zastupljenih u parlamentu. Ukazali su i na odredbu koja propisuje da predsjednik predlaže mandatara u roku od 30 dana od dana konstituisanja Skupštine, a da on parlamentu izlaže program i prijedlog sastava.
Analizom predloženih izmjena utvrdili su da određene odredbe predloženog Zakona nemaju uporište u Ustavu.
Takav je predloženi član 7a koji predviđa da je predsjednik dužan da predloži novog mandatara najkasnije u roku od sedam dana u okviru roka od 90 dana od imenovanja prvog mandatara, ako mu je mandat vraćen jednom ili više puta.
Istakli su i da su suprotni Ustavu predloženi članovi 7c, 7d i 7f koji propisuju da, ukoliko nijedan kandidat nema većinu u parlamentu, predsjednik može, nakon ponovljenih konsultacija, predložiti kandidata koji je dobio najveću podšku u Skupštini.
Članom 7f predviđa se da se, ukoliko predsjednik ne obavlja svoje dužnosti u postupku određivanja mandatara u skladu sa zakonom, a radi zaštite javnog interesa, mandatarom može smatrati kandidat koji je dobio većinu.
– Ove odredbe jasno su u suprotnosti sa diskrecionim ovlašćenjem koje član 103 Ustava garantuje predsjedniku pri imenovanju (odnosno odbacivanju) kandidata kojeg je predložila većina u parlamentu. Novi član 7f u stavu 1 čak lišava predsjednika ustavnog prava da predlaže kandidata, dok član 24a čini da se ove odredbe primjenjuju na sadašnji postupak formiranja vlade – naglašava se u mišljenju Venecijanske komisije.
Neustavan je, kako su naveli, i član 7h koji obavezuje predsjednika da slijedi prijedlog vlade (i skupštinskog odbora) prilikom imenovanja ambasadora, a koji „ograničava diskreciono pravo predsjednika“.
Venecijanska komisija je utvrdila da se član 103 Ustava koji predviđa rok od 30 dana za predlaganje mandatara nakon konstituisanja Skupštine može primijeniti i kada se nova vlada formira nakon izglasavanja nepovjerenje, ali i u drugim slučajevima kada mandat premijera prestane u skladu sa Ustavom.
Utvrdili su i da član 7b koji propisuje obavezu predsjednika da na konsultacije pozove sve političke stranke i grupe birača i nezavisnih poslanika zastupljenih u parlamentu proširuje obavezu predsjednika iz člana 95 Ustava.
Sa druge strane, naveli su da je član 7e koji predviđa da je predsjednik dužan da raspušti parlament ako ne imenuje vladu u roku od 90 dana od imenovanja mandatara, u skladu sa Ustavom.
– Navedena analiza pokazuje da Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku ne samo da ne pojašnjava Ustav, već ga suštinski dopunjuje, a ponekad mu i protivriječi. Venecijanska komisija priznaje da bi ustavnim odredbama o formiranju vlade koristili dodaci i deblokirajući mehanizmi – istakli su u mišljenju.
Podsjetili su da su u mišljenju na Ustav Crne Gore iz 2007. godine predvidjeli potencijalni rizik od blokade u slučaju neizbora mandatara kojeg je predložio predsjednik, ali i ponudili rješenje.
KVALIFIKOVANA VEĆINA
– Moglo bi se razmotriti da se parlamentu da pravo da bira mandatara predloženog u Skupštini ukoliko ne bude izabran prvi ili drugi kandidat kojeg je predložio predsjednik – navodi se mišljenju VK o Ustavu iz 2007. godine.
Međutim, naglasili su, sve komplementarne odredbe, koje utiču na sistem provjere i ravnoteže predviđene Ustavom, treba dodati putem ustavne revizije po postupku opisanom u članu 156 za koji je potrebna dvotrećinska većina, a u skladu sa načelom suprematije Ustava.
– Venecijanska komisija želi još jednom da istakne značaj principa lojalne saradnje državnih institucija u rješavanju postojeće političke i ustavne krize u Crnoj Gori. Kriza se ne može riješiti ustavno problematičnim izmjenama običnog zakona – poručili su.
Ukazali su i da bi dodatne odredbe koje su potrebne trebalo usvajati kvalifikovanom većinom i to kroz inkluzivni proces koji daje prostor za javnu raspravu.
– Ipak, postizanje kvalifikovane većine zahtjeva poštovanje principa lojalne saradnje. Ako se, s jedne strane, ove odredbe Zakona mogu smatrati pragmatičnim pokušajem da se praznine u Ustavu dopune na način koji bi olakšao formiranje vlade, s druge strane, moraju se poštovati proceduralne granice za reviziju Ustava – naglasili su.
Ponovili su i da je od izuzetne važnosti da se osigura funkcionalnost Ustavnog suda tako što će se izabrati sudije.
– Venecijanska komisija žali zbog paralize Ustavnog suda, koja je rezultat nespremnosti političkih partija Crne Gore da pronađu konstruktivne kompromise. Konstatuje da je Ustavni sud mogao dati suštinske smjernice o tumačenju ustavnih dužnosti predsjednika i parlamenta. Komisija, međutim, smatra da se aktuelna politička kriza mogla izbjeći i riješiti da su se vlasti Crne Gore rukovodile principom lojalne saradnje državnih organa – poručili su u mišljenju.
U uvodnom dijelu mišljenja podsjetili su na događaje koji su prethodili predlaganju Zakona, ali i na sastanke koje su imali sa predsjednikom države, predstavnicima vlasti, opozicije i NVO sektora.
– Odbijanje predsjednika da predloži kandidata za premijera za formiranje Vlade, ili da imenuje onog koga je predložila skupštinska većina, izostanak političkih konsultacija ili odbijanje da u njima učestvuje, međusobne optužbe za neustavno ponašanje, prijetnje bojkotom parlamenta, odbijanje izbora sudija Ustavnog suda, pa sve do ishitrene zakonodavne inicijative koja se materijalizovala u Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku, sveukupno su simptomi nepoštovanja institucija i građana, kao i loše političke i ustavne kulture – naglasili su.
Bogdanović: Očekivan stav Venecijanske komisije
Generalni sekretar Demokratske partije socijalista Aleksandar Bogdanović saopštio je da je očekivan stav Venecijanske komisije, ali i kazao kako se pribojava da „pojedini rušitelji Ustava iz parlamentarne većine neće odustati od svojih destruktivnih ideja“
– Po svaku cijenu urušiti sistem, pa i ukoliko to podrazumijeva pribjegavanje potpunom bezakonju. No, vjerujem da će većina poslanika u Skupštini pokazati odgovornost i biti na strani prava – istakao je Bogdanović.
Da je mišljenje očekivano poručili su i iz Socijaldemokrata.
– Jasno se navodi u mišljenju VK i ono na šta smo više puta ukazivali svim političkim akterima u Crnoj Gori, a to je da se, bez ikakvog utemeljenja, Ustavne odredbe za čiju promjenu su potrebni glasovi 54 poslanika mijenjaju zakonom koji je izglasao 41 poslanik – naveli su.
„Ima nas“: Potvrđena ispravnost protesta
Organizatori Pokreta „Ima nas“ saopštili su da mišljenje Venecijanske komisije daje potvrdu da se nalaze na istom polu na kojem i evropski partneri.
Ovim je, kako kažu, njihova odbrana ustavnog poretka, građanske, moderne i evropske Crne Gore, dobila svojevrsan legitimitet i sa međunarodne adrese.
– Naravno da nama, slobodomislećim građanima, sve to i nije potrebno da bismo bili svjesni činimo li pravu stvar ili ne, jer mi hrabro i odvažno prisustvujemo veličanstvenim i prkosim skupovima u želji da zaštitimo državu od rušenja njenog ustavnog uređenja od zle namjere podanika tuđih interesa – istakli su.
EU poziva političke lidere da primjene preporuke VK
Evropska unija pozvala je političke lidere u Crnoj Gori da u potpunosti primjene preporuke koje je danas dala Venecijanska komisija u mišljenju na izmjene Zakona o predsjedniku.
– EU uzima u obzir zabrinutost koju je izrazila Venecijanska komisija povodom predloženih izmjena i dopuna Zakona o predsjedniku i poziva političke lidere Crne Gore da u potpunosti slijede preporuke Venecijanske komisije. To je za Pobjedu kazala portparolka Evropske komisije Ana Pisonero komentarišući današnju analizu Venecijanske komisija na izmjene Zakona o predsjedniku.
Ovo je, kako kaže Pisonero, ključno za promovisanje stabilnosti i pravilnog funkcionisanja demokratskih institucija Crne Gore.
– Pozivamo političke aktere u Crnoj Gori da daju prioritet izgradnji konsenzusa i imenovanju članova Ustavnog suda, jer je to ključno za osiguranje legitimiteta demokratskih izbora, između ostalih važnih stvari – ističu u EU.
Pisonero dodaje da je ulazak Crne Gore u Evropsku uniju strateški izbor velike većine građana Crne Gore i javno objavljeni cilj Vlade Crne Gore.
– Kontinuirani napredak u pristupanju EU zahtijeva od svih političkih aktera da podrže funkcionalnost demokratskih institucija zemlje i ojačaju vladavinu prava – navela je Pisonero.