Jedini ispravan način da prevaziđemo ovo stanje strukturalne diskriminacije žena i djece žrtava nasilja u porodici i nasilja nad ženama je da nadležni u Crnoj Gori umjesto površnog predlaganja novih zakonskih rješenja, utvrde odgovornost onih koji ne postupaju po zakonu i urade podrobnu analizu propusta institucija u slučajevima femicida, pa na osnovu njenih rezultata kreiraju nove efikasne politike, poručila je u izjavi za Pobjedu izvršna direktorica NVO Centar za ženska prava Maja Raičević.
I članica Ženskog kluba Skupštine Božena Jelušić za naš list upozorava da veliki broj femicida u maloj Crnoj Gori otkriva slabosti ukupnog sistema.
Obećanja
Krajem prošlog mjeseca četrdeset sedmogodišnji Bojan Rašović uhapšen je zbog sumnje da je ubio bivšu partnerku Branku Petrović u njenom stanu, u Herceg Novom. Rašović ju je usmrtio hicima iz vatrenog oružja, a onda se predao policiji. Nakon tog događaja, poslanica Socijaldemokratske partije (SDP) Draginja Vuksanović-Stanković saopštila je da će ta partija predložiti Skupštini da se femicid ubuduće tretira kao posebno krivično djelo za koje je predviđena kazna minimum 15 godina zatvora, pa sve do kazne dugotrajnog zatvora.
Raičević je podsjetila da je ideju o uvođenju femicida kao posebnog krivičnog djela najavio i premijer Dritan Abazović prisustvujući Osmomartovskom maršu.
Zakon, kako ističe ona, treba da prepozna mizoginu prirodu ovog zločina, odnosno rodnu motivaciju koja stoji iza ubistava žena i problema nasilja nad ženama, ali i isto tako i iza ubistava i nasilja prema gej, nebinarnim i transrodnim osobama.
– Tačno je da bi uvođenje femicida kao krivičnog djela dodatno ukazalo na uzrok nasilja koji leži u nejednakosti između muškaraca i žena, ali ono što me posebno brine i što su pokazala istraživanja koja su rađena u južnoameričkim državama koje su uvele ovo krivično djelo, je da ovakvo zakonsko rješenje nužno ne garantuje napredak u prevenciji i istrazi femicida, niti garantuje zaštitu žrtava. Manje me zanimaju zakoni koji će se primjenjivati onda kada je žena već ubijena, u odnosu na one koji omogućavaju efikasnu prevenciju, istragu i pristup žrtava pravdi, a takve manje-više imamo, ali se ne primjenjuju kako treba – ukazuje Raičević.
Podsjetila je da naš Krivični zakonik, u članu 42 a, već propisuje da se pri odmjeravanju kazne kao otežavajuća okolnost cijeni ako je krivično djelo učinjeno iz mržnje, pa je, prema riječima naše sagovornice, potrebno insistirati na shodnoj primjeni ove opšte odredbe na djela nasilja nad ženama i druga rodno motivisana krivična djela.
– Imamo i član 144 „teško ubistvo“, koji se takođe može proširiti na način da obuhvati ubistva počinjena zbog pola ili rodnog identiteta žrtve. Osim toga, potrebno je povećati minimalne kazne za sve oblike nasilja koje prepoznaje Istanbulska konvencija, unaprijediti procjenu rizika i primjenu hitnih zaštitnih mjera koje su dobar alat za prevenciju nasilja u porodici i nasilja nad ženama – kaže Raičević.
Navodi da je članica radne grupe Ministarstva pravde za izmjenu KZCG i Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i da se svesrdno zalaže za uspostavljanje najboljih zakonskih standarda u ovoj oblasti, koji će biti primjenjivi i zasnovani na višedecenijskom iskustvu u radu sa žrtvama.
Rješenja
Prema njenim riječima, treba poboljšati administrativnu evidenciju i napraviti registar femicida koji će omogućiti evidentiranje ovih slučajeva kako bi se oni analizirali i prevazilazila loša praksa u zaštiti žrtava.
– Ni pored velikog broja femicida za malu Crnu Goru, nijedan naš apel prema prethodnoj vladi nije rezultirao konkretnom akcijom, što ukazuje na to da pitanja života žena i djece nijesu bila u njenom fokusu. Na potezu je sadašnja Vlada – ističe Raičević.
Ohrabruje, navodi ona, inicijativa aktuelne v.d. vrhovne državne tužiteljke Maje Jovanović da u saradnji sa civilnim sektorom uradi smjernice za efikasnije postupanje tužilaštva.
– A primjećujemo i da među novoimenovanim mladim sudijama i tužiocima ima onih koji su spremni da revnosno rade na suzbijanju ovog problema – zaključuje Raičević.
Rješenje za nemile događaje koji su prečesti u Crnoj Gori, a u kojima je žena prebijena ili čak i ubijena, poslanica Božena Jelušić vidi u nultoj toleranciji na nasilje u porodici, osobito prema djeci i ženama. Čeka, kako ističe, i premijerovo obećanje koje je dao u martu.
– Pooštrene su kazne, ali se slabost tužilaštva i sudstva ogleda kako u kvalifikacijama djela, tako i u najnižim kaznama po težini. Tek kad se kredibilitet sudstva, tužilaštva i policije u postupanju povrati, moći će da se govori o promjenama – kategorična je Jelušić.
Istakla je i da socijalni centri u našoj državi nemaju dovoljno kapaciteta, često ni znanja da pomognu a uz to su izloženi pritisku nasilnika.
Crnogorska javnost maltene svaki čas svjedoči femicidu kao najekstremnijem obliku rodno zasnovanog nasilja učinjenog ka ženi od strane muškarca koji smatra da ima pravo da joj oduzme život.
Vuksanović-Stanković je zato istakla da će predložiti i da se za krivično djelo nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici pooštre kazne, kako bi se promijenila i kaznena politika, jer je, kako kaže, neprihvatljivo da u pandemiji femicida za nasilje u porodici postoji mogućnost izricanja novčane kazne, a da se ukoliko nastupi smrt žrtve nasilnik sankcioniše sa 3 do 12 godina zatvora, što je manje nego kazna za krivično djelo ubistvo.