Upravni sud Crne Gore poništio je rješenje Vlade Crne Gore od 14. januara 2021. godine, kojim je generalna inspektorka Agencije za nacionalnu bezbjednost Goranka Serhatlić razriješena dužnosti.
Podsjećamo, Vlada je na sjednici 14. januara 2021. godine smijenila generalnu inspektorku Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Goranku Serhatlić jer kako su tada obrazložili “nema povjerenja u njen profesionalni kredibilitet”.
“Postupajući po presudi Vrhovnog suda Crne Gore od 16. maja 2023. godine, Upravni sud Crne Gore je presudom od 13. juna 2023. godine, poništio rješenje Vlade Crne Gore, od 14. januara 2021. godine, kojim je generalna inspektorka Agencije za nacionalnu bezbjednost G.K. razriješena dužnosti”, navode iz Upravnog suda.
Kako su podsjetili, prethodno je tadašnji premijer Zdravko Krivokapić Vladi Crne Gore podnio predlog da se tužilja razriješi sa dužnosti generalne inspektorke Agencije za nacionalnu bezbjednost.
“Saglasno ovlašćenju iz člana 40 Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, Vlada Crne Gore je prihvatila predlog i donijela rješenje o razrješenju dužnosti generalne inspektorke Agencije za nacionalnu bezbjednost. Pri donošenju osporene odluke tužena se rukovodila time da je Predlog predsjednika Vlade Crne Gore, da se tužilja razriješi dužnosti generalne inspektorke Agencije za nacionalnu bezbjednost, utemeljen na činjenici da generalnog inspektora postavlja i razrješava Vlada Crne Gore, pa kod činjenice da je imenovanu postavila Vlada Crne Gore, čiji je saziv prestao u decembru 2020. godine, te da Vlada Crne Gore, ovog saziva nema povjerenja u njen profesionalni kredibilitet, da će dužnost generalne inspektorke Agencije za nacionalnu bezbjednost, obavljati profesionalno, nepristarasno i u najboljm interesu Države Crne Gore, iz kojih razloga je imenovanu trebalo razriješiti, kako se to navodi u obrazloženju osporenog rješenja”, saopštili su iz Upravnog suda.
Prilikom ispitivanja zakonitosti pobijanog rješenja, Upravni sud Crne Gore je, ukazuju, našao da je u postupku donošenja rješenja tužena počinila povredu pravila upravnog postupka iz Zakona o upravnom postupku.
“Jer isto u sebi ne sadrži niti jedan materijlno-pravni popis koji je u konkretnom slučaju primijenjen, a što je nužno radi ispitivanja zakonitosti rješenja, već je samo naveden propis procesnog karaktera na kome se zasniva nadležnost tuženog za donošenje rješenja. Navodi iz obrazloženja …“da Vlada Crne Gore ovog saziva nema povjerenja u njen profesionalni kredibilitet da će dužnost… profesionalno, nepristrasno i u najboljem interesu Crne Gore“, predstavlja vrijednosni sud zasnovan samo na činjenici da je tužilja imenovana od strane prethodne Vlade, bez utvrđenja bilo kakvih činjenica koje se odnose na njen prethodni rad, i takav zaključak je proizvoljan i ne zadovoljava standarde Evropskog suda za ljudska prava”, pojasnili su iz Upravnog suda.
Upravni sud, i ovom prilikom, ponovo je naglasio značaj postojanja adekvatnog obrazloženja u odlukama javnopravnih organa.
“Što podrazumijeva da su javnopravni organi dužni da u konkretnim okolnostima pribave i obezbijede dokaze, iskoriste sva zakonska sredstva za otkrivanje istine i da donesu potpuno jasnu obrazloženu, nepristrasnu i objektivnu odluku”, zaključili su u saopštenju.