Ističući da globalne krize zahtijevaju globalne odgovore, međunarodnu saradnju i koordinaciju na svim nivoima uključujući i parlamentarni, predsjednica parlamentarne dimenzije Centralnoevropske inicijative i šefica crnogorske delegacije pri CEI PD Tamara Vujović, navela je da “aktuelna kriza predstavlja podsjetnik kako teška vremena mogu ujedno biti i jedinstvena prilika za pozitivne promjene i temeljnu transformaciju svijeta u kojem živimo.”
Ona je kazala da “nakon prošlogodišnjeg kolapsa, globalna ekonomija doživljava izuzetno snažan, ali neujednačen oporavak. Dok se napredne ekonomije oporavljaju, mnoge od najsiromašnijih zemalja svijeta zaostaju i još mnogo toga treba učiniti kako bi se smanjili ogromni gubici u pogledu ljudskih i ekonomskih resursa izazvanih pandemijom.”
Poslanica Vujović je izrazila uvjerenje da će period oporavka dati kreatorima politika jedinstvenu priliku da prate putanju zelenog i inkluzivnog razvoja svojih zemalja.
“Da bi to postigli klimatske i razvojne politike moraju biti integrisane u vladine politike, a podsticaji usklađeni sa ciljevima održivog razvoja.”, navela je ona.
„Vjerujem da će predstojeće godine doprinijeti da globalna ekonimija dostigne nivo približan periodu prije pandemije, kako za srednje razvijene, tako i za zemlje u razvoju, te da će nejednakost biti smanjena kao i siromaštvo“, zaključila je poslanica Vujović.
Prema riječima predsednika Skupštine Crne Gore Alekse Bečića, „Centralnoevropska inicijativa, odnosno njena parlamentarna dimenzija važan je segment parlamentarne demokratije svakog od najviših zakonodavnih i predstavničkih domova koji je u njoj zastupljen. Isti slučaj je i sa crnogorskim Parlamentom.“
On je izrazio uvjerenje da će naše ovogodišnje predsjedavanje biti prilika da zemlje sa bogatim evropskim iskustvom pruže nedvosmislenu podršku Crnoj Gori i drugim kandidatima i aspirantima za članstvo, kako bi u narednom periodu na adekvatan način završili proces evropskih integracija.
Uz zaključak da je svijetu potreban napredak, predsjednica parlamentarne dimenzije CEI i šefica crnogorske delegacije pri CEI PD, Tamara Vujović, iznijela je očekivanje da će naredne godine donijeti rast globalne ekonomije približno periodu prije pandemije, kako za srednje razvijene, tako i za zemlje u razvoju, te da će nejednakost biti ublažena kao i siromaštvo.
Naglasivši da će izgradnja povjerenja i unapređenje dijaloga biti glavni prioriteti našeg dvogodišnjeg predsjedanja CEI-em, ministar vanjskih poslova Crne Gore Đorđe Radulović, ocijenio je da smo prošle godine posvećeno radili na ublažavanju ozbiljnih posljedica koje se osjećaju u cijelom regionu, naročito rjšavanju vanrednih situacija izazvanih zdravstvenom krizom.
“Ove godine, živjeći i dalje u vremenu pandemije, usmjereni smo na ravnopravan i uključiv oporavak. Prepoznajući važnost povezivanja, zaštitu sredine i naučne diplomatije za ekonomski razvoj regiona, jačaćemo veze među zemljama u ključnim područjima od zajedničkog interesa. Kao zemlja koja predsjedava najvećom regionalnom organizacijom u srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Evropi, Crna Gora prepoznaje potrebu regiona da izađe jača iz pandemije i izgradi zajednički oporavak“, navodi se u obraćanju ministra Radulovića.
On je naglasio da niti jedna država ili organizacija ne može sama riješiti nijedan globalni izazov, te da će Crna Gora ostati “pouzdan partner snažno posvećen regionalnoj saradnji zasnovanoj na međusobnom dijalogu i razumijevanju.”
Ispred sekretarijata Centralnoevropske inicijative, prisutnima se obratio i zamjenik generalnog sekretara CEI-ja, Zoran Jovanović, koji je podsjetio da je nakon izbijanja pandemije, Centraloevropska inicijativa objavila svoj vanredni poziv za projekte posvećene borbi protiv korona virusa.
On je informisao učesnike da će prvi sastanak lokalne dimenzije CEI biti održan upravo u Podgorici, 12. novembra.
Diskutujući na temu “Život sa kovidom-19 – Kako obezbijediti održiv ekonomski oporavak tokom pandemije”, državna sekretarka za turizam u Ministarstvu održivog razvoja, Ivana Đurović, podsjetila je na turističku perspektivu naše zemlje u svijetlu pandemije, naglasivši da je Crna Gora bila suočena sa poteškoćama u obezbjeđivanju uspješne turističke sezone.
„Da bismo obezbijedili rast turizma i ekonomski oporavak, važno je da shvatimo da prva stvar koju treba da uradimo je da se pobrinemo za ljude jer bez ljudi nema privrede”, dodala je ona.
Ona je istakla da je Vlada realizovala aktivnosti kojima se nastoji jačati turizam i druge grane privrede kroz zeleni rast, digitalnu transformaciju i pružanje diverzifilikvane ponude, uz akcenat na važnost saradnje zemalja u regionu u oblastima od zajedničkog interesa.
Zamjenik šefice Delegacije EU u Crnoj Gori Rikardo Seri, naglasio je da je za prevazilaženje značajnog negativnog ekonomskog uticaja pandemije korona virusa nepohodno donijeti mudre odluke u fazi oporavka, kako bi se ponovo pokrenuo ekonomski zamajac i povratila snažnija i otpornija privreda. Podsjetio je da je EU obezbijedila podršku vrijednu 115 miliona eura u vidu bespovratne finansijske pomoći i povoljnih kredita za društveni i ekonomski oporavak Crne Gore, kao i da sada afirmiše ambiciozan Ekonomski i investicioni plan, čiji je cilj pokretanje 20 milijardi eura investicija na Zapadnom Balkanu. Ove investicije, kako je objasnio, pomoći će unapređenju konkurentnosti i inkluzivnom rastu, održivoj povezanosti, kao i zelenoj i digitalnoj i tranzicji, što će podstaći ekonomsku konvergenciju regiona sa EU.
„U ovim specifičnim okolnostima, još je važnije da zemlje proširenja intenziviraju ekonomsku saradnju i dijalog o javnim politikama sa EU, u pravcu oporavka od krize,“ zaključio je zamjenik šefice Delegacije EU.
U okviru panela stalna predstavnica UNDP-ja u Crnoj Gori, Danijela Gašparikova, kazala je da je UNDP procijenio da je u Crnoj Gori rizik od kovida ugrozio šest godina napretka u ljudskom razvoju, čime je indeks razvoja po mjeri čovjeka vraćen na nivo 2014. godinu.
„Smanjenje prisustva djece u školama dovešće do odustajanja i napuštanja škole od strane neke djece ili ponavljanja razreda a to dugoročno, može dovesti do psihosocijalnih izazova sa kojima se djeca suočavaju i koja ih sprječavaju da ostvare svoj puni obrazovni potencijal”, navela je ona.
Osim toga, ona je naglasila da će se socioekonomski uticaj uvidjeti u narednim godinama.
„Investitori treba da razviju širi spektar koristi društvu, s akcentom na one koji su zanemareni i dugoročni razviti korist cijelom društvu. Posebno bih naglasila žene i uticaj kovida na njih. Shvatili smo da su žene pogođene pandemijom jer više rade u djelatnostima koje su najviše pogođene pandemijom, prema tome potrebno je ulaganjem u cilju oporavka voditi brigu o tome kako bi imale podjednake koristi kao i muškarci“, zaključila je Gašparikova.
Prema riječima izvršne direktorice IRF-a, Irene Radović, „od početka pandemije koronavirusa IRF je u crnogorsku ekonomiju ubrizgao više od 375 miliona eura, a za privredu i opštine je u narednom periodu obezbijeđeno dodatnih 230 miliona eura od međunarodnih kreditnih institucija“ .
Izvršna direktorica IRF-a je saopštila da je u prethodnom periodu potpisan ugovor sa Francuskom razvojnom agencijom, te da će uskoro potpisati ugovore sa EIB-om i Razvojnom bankom Savjeta Evrope, čime su obezbijeđena sredstva za kreditiranje malih i srednjih preduzeća, implementaciju infrastrukturnih projekata, projekata vodoosnabdijevanja, te pročišćavanja otpadnih voda, projekata zaštite životne, ali i drugih projekta od lokalnog, regionalnog i nacionalnog značaja s posebnim naglaskom na ravnomjeran regionalni razvoj.
“Crna Gora, kao malo tržište u razvoju, mora se usmjeriti na zelenu ekonomiju i digitalnu transformaciju, a IRF je, prepoznajući ovo, usmjeren na viziju oporavka obezbjeđujući finansijska sredstva koja će podržati oporavak i dalji razvoj ekonomije“, kazala je izvršna direktorica.
Radovićeva je ukazala da je stvaranja otpornog ekonomskog oporavka tokom pandemije globalni izazov, te da zajednički odgovor treba da bude odlučnije pribjegavanje multilateralizmu i partnerstvima, te istinskom povezivanju svih strana, uključujući parlamente i vlade, međunarodne organizacije, finansijske institucije i civilno društvo.
Peter Sanfej, zamjenik direktora za domaću ekonomiju i politiku u okviru Odjeljenja za ekonomiju, politiku i upravljanje pri Evropskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD), upoznao je učesnike da činjenicom da Zapadni Balkan, prema podacima iz godišnjeg izvještaja, zaostaje sa prosječnim standardom EU u smislu rukovođenja zelene dimenzije i privrede.
„Ove dvije oblasti su za nas prioritetne u cilju pomoći, stoga će do 2025. polovina naših investicija će biti namijenjena i realizovaće se u oblasti zelene ekonomije. To je prema našem mišljenju, slaba karika Zapadnog Balkana”, kazao je on.
On je ukazao na važnost otvorenosti i privlačenja stranih investicija, kao najvećeg pokretača novih radnih mjesta i prilika za ljude. U tom kontekstu, panelista Sanfej je izrazio optimistične prognoze kako za širi, tako i za region Zapadnog Balkana.
Zasijedanje PS Centralnoevropske inicijative završeno je danas u Herceg Novom usvajanjem Završne deklaracije.
CEI je najstarija regionalna inicijativa na prostorima Centralne i Jugoistočne Evrope. Postoji od 1989. godine i danas broji 17 država članica. To su Albanija, Bjelorusija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora, Češka, Hrvatska, Italija, Mađarska, Moldavija, Poljska, Rumunija, Sjeverna Makedonija, Slovačka, Slovenija, Srbija i Ukrajina.
Crna Gora je 1. januara 2021. započela novo, jednogodišnje predsjedavanje Centralnoevropskom inicijativom – CEI, čiji je član postala 1. avgusta 2006. godine, a kojom je do sada predsjedavala dva puta (2010. i 2020. godine).