Kampanja „Ispričaj priču do kraja“ poziv je svim žrtvama nasilja u porodici da traže kvalifikovanu pravnu pomoć na koju imaju pravo bez obzira na finansijsku situaciju. Ali u isto vrijeme, to je poziv cijelom društvu, svima nama, da razumijemo fenomen nasilja u porodici i da damo svoj doprinos njegovom sprečavanju i suzbijanju – ocijenila je na početku razgovora za Pobjedu šefica Programske kancelarije Savjeta Evrope u Podgorici Evgenija Jakumopolu (Evgenia Giakoumopoulou)
– Evropska unija i Savjet Evrope u saradnji sa Vrhovnim sudom Crne Gore, Ministarstvom pravde, ljudskih i manjinskih prava, Udruženjem sudija, NVO SOS Podgorica i NVO Centrom za ženska prava, pokrenuli su kampanju da bi podstakli žene da iskoriste svoje pravo na besplatnu pravnu pomoć. Iako sistem pravne pomoći postoji, vrlo mali broj žrtava ga koristi, što utiče na njihov efikasan pristup pravdi. Ilustracije radi, 2020. godine, u više od 2.500 predmeta nasilja u porodici koji su se vodili pred krivičnim i prekršajnim sudovima, samo 47 žrtava zatražilo je i dobilo besplatnu pravnu pomoć. Ovaj problem nedovoljne informisanosti o dostupnosti ove vrste podrške žrtvama istaknut je u izvještajima EU o napretku posljednjih par godina.
POBJEDA: Što podrazumijeva besplatna pravna pomoć i koja je procedura za njeno dobijanje?
JAKUMOPOLU: Žrtve treba da se obrate kancelarijama besplatne pravne pomoći koje su osnovane u svakom od 15 osnovnih sudova u Crnoj Gori. Kancelarije su dostupne i mogu se kontaktirati telefonom, elektronskom poštom ili lično, odlaskom u najbližu kancelariju. Procedura je vrlo jednostavna, s obzirom na to da su žrtve nasilja u porodici neposredni korisnici/korisnice besplatne pravne pomoći.
Ovo je važno naglasiti – oni imaju pravo na besplatnu pravnu pomoć bez obzira na materijalni status. Dakle, ne moraju da daju nikakve dokaze o svom materijalnom stanju, za razliku od nekih drugih korisnika sistema besplatne pravne pomoći. Žrtve će prvo dobiti informacije o svojim pravima i koracima u sudskom postupku. Zatim će im se dodijeliti advokat sa spiska Advokatske komore koji im može pružiti pomoć u vidu pravnog savjeta, sastavljanja pismena i koji će ih zastupati tokom postupka pred državnim tužilaštvom i sudovima.
POBJEDA: Da li već sada možete reći da li kampanja daje rezultate?
JAKUMOPOLU: Kampanja, čija priprema traje već godinu, od početka izaziva reakciju šire javnosti. Mnoge žene, ali ne samo one, pridružile su se uvodnom, „tizer“ dijelu kampanje, objavljujući svoje fotografije sa heštegom slogana #IspričajPričuDoKraja, kao što možete vidjeti na društvenim mrežama.
Od kada je uspostavljen sistem besplatne pravne pomoći, 2012. godine, kancelarijama pri osnovnim sudovima žrtve porodičnog nasilja se nijesu u velikom broju obraćale za pravnu pomoć, uglavnom zato što nijesu znale da imaju pravo na nju. Od zvaničnog pokretanja kampanje, svakodnevno dobijamo zahtjeve za više informacija o besplatnoj pravnoj pomoći. Drago nam je što vidimo da se ljudi angažuju i da kampanja ima odjeka, doprinoseći široj diskusiji o borbi protiv nasilja u porodici u Crnoj Gori.
POBJEDA: Nazvali ste kampanju „Ispričaj priču do kraja“. Zašto je važno ispričati cijelu priču?
JAKUMOPOLU: Prvobitno, slogan je kreiran da podstakne žene da ispričaju svoje priče pred nadležnim institucijama, uz podršku kvalifikovanih advokata, koji im mogu pomoći da traže pravdu u pravosudnom postupku.
Prema nedavnim istraživanjima, u Crnoj Gori je 42 odsto žena između 15 i 65 godina bilo izloženo nasilju od strane muškog partnera (Istraživanje Ipsosa koje je finansirala EU u saradnji sa UNDP i Ministarstvom ljudskih i manjinskih prava, prim.aut). Pa ipak, u Crnoj Gori, kao i u drugim državama članicama Savjeta Evrope, postoji ozbiljan problem neprijavljivanja nasilja, i to zbog brojnih faktora, među kojima su nedostatak povjerenja i strah da im se neće vjerovati, strah od sramote i predrasuda od strane društva, i strah od odmazde učinilaca.
Kako kampanja napreduje, slogan dobija sve više slojeva u značenju. Ne samo da su žrtve pozvane da ispričaju svoju priču, već su na to pozvani i svaki građanin i građanka, kao i institucije. Dakle, svi smo pojedinačno i kao društvo pozvani da ne zatvaramo oči, već da se stalno pitamo što se može učiniti drugačije kako bi se žrtve osjećale bezbjedno da prijave nasilje i dobiju zaštitu na koju imaju pravo.
POBJEDA:Što je planirano u nastavku kampanje?
JAKUMOPOLU: Ova kampanja ide paralelno sa aktivnostima koje imaju za cilj pružanje podrške crnogorskim vlastima u unapređenju sistema, kako u pogledu prevencije nasilja, tako i u efikasnom pristupu pravdi za žrtve. To uključuje reviziju zakonodavnog okvira i programskih politika, kao i jačanje kapaciteta institucija za reagovanje na nasilje u porodici, posebno kapaciteta onih koji pružaju podršku žrtvama – od pravne do psihološke pomoći.
Posebnu pažnju posvećujemo i obrazovanju, koje je važan aspekt rada Savjeta Evrope u Crnoj Gori. Mlade generacije moraju razumjeti korijene nasilja da bi mogle da ga prepoznaju i da usvoje stavove i mjere u cilju njegovog sprečavanja. Kao dio pravnih klinika za ljudska prava, radimo sa studentima i studentkinjama prava kako bismo unaprijedili njihovo znanje i vještine za rad na slučajevima nasilja u porodici. Veoma smo ponosni na mladu generaciju pravnika i pravnica u Crnoj Gori koji će postati budući branioci i braniteljke ljudskih prava, uključujući i prava žrtava nasilja u porodici i nasilja nad ženama.
Žrtve treba da se obrate kancelarijama besplatne pravne pomoći koje su osnovane u svakom od 15 osnovnih sudova u Crnoj Gori. Kancelarije su dostupne i mogu se kontaktirati telefonom, elektronskom poštom ili lično, odlaskom u najbližu kancelariju. Procedura je vrlo jednostavna, s obzirom na to da žrtve nasilja u porodici imaju pravo na pravnu pomoć bez obzira na materijalni status.
Ubistvo dvije žene u posljednjih mjesec je tragedija za cijelo društvo
POBJEDA: Svjedoci smo tragičnih događaja u posljednjih mjesec kada su u Crnoj Gori dvije žene izgubile život. Što uraditi da se slične tragedije opet ne dogode?
JAKUMOPOLU: Ono što se dogodilo u posljednjih mjesec su tragedije za porodice žrtava, ali i za cijelo društvo. Svi istinski saosjećamo sa njihovim bližnjima i žalimo što su izgubljeni život. Nažalost, ovi slučajevi nijesu izolovani već su dio mnogo šire pojave nasilja u porodici koja pogađa mnoge pojedince i porodice. Ovo je poziv svim institucijama da stalno preispituju postupke i mjere koje preduzimaju, da bi utvrdili što može drugačije da se uradi, kako ojačati institucionalni odgovor na slučajeve nasilja u porodici da se ovakve tragedije ne bi ponovile.
Žrtve nasilja u porodici mogu biti različitog pola, uzrasta i socio-ekonomskog porijekla. Međutim, znamo da su u Crnoj Gori, kao i u ostatku Evrope, žene nesrazmjerno više pogođene nasiljem, koje onda postaje i pitanje rodno zasnovanog nasilja. Zato je takođe od ključnog značaja da se podigne svijest o ovom sistemskom problemu, da bismo bili sigurni da svi razumiju njegove razmjere, osnovne uzroke i ličnu odgovornost u sprečavanju i borbi protiv njega.