Crnogorska javnost je sa nestrpljenjem očekivala konferenciju za štampu Instituta za javno zdravlje koji je trebalo da predstavi nove epidemiološke mjere u svijetlu visoke stope oboljevanja od COVID-19 , posebno imajući u vidu činjenicu da je baš tog dana 15 pacijenata preminulo.
Stigle su mjere koje su opet teret pandemije prenijele na Inspekciju, za koju su saglasni svi da nema kapaciteta da drži pod kontrolom široke mjere. Mjerama su donosioci odluka opet ignorisali ono što kaže struka. A struka je rekla da je situacija “jako loša”.
Kritike struke
Predsjednik Nacionalnog tijela za imunizaciju, dr Milko Joksimović epidemiolog Instituta za javno zdravlje, nedavno je konstatovao da je situacija sa korona virusom u Crnoj Gori jako loša.
Posebno ga je zaboljelo što se više ne čuje ni da su ljekari predlagali stroge mjere, ali da one nisu prihvaćene.
„Toga nema, ili se ne predlaže, ili se ne zastupa kako treba to što se predlaže. Ili, ako se predlaže, ne smije da se kaže šta je i ko odbio”, reko je Joksimović.
Gostujući već sjutradan u jutarnjem programu TVCG, Joksimović je još jednom ukazao da kada su ovako veliki brojevi novootkrivenih slučajeva na dnevnom nivou, ne možete se osloniti samo na vakcinaciju.
Zakon o zaštiti stanovnika od zaraznih bolesti u članu 9. i 10. potvrđuje stavove dr Joksimovića o ključnoj ulozi Instituta za javno zdravlje, jasno precizirajući spregu svakog subjekta u zdravstvenom sistemu kada je u toku epidemija zarazne bolesti: Instituta za javno zdravlje, Ministarstva zdravlja i premijera koji se nalazi na čelu Savjeta za borbu od COVID-19.
Gdje se izgubila ključna uloga Instituta za javno zdravlje (čitaj: struke), postaje jasno kada se ima u vidu činjenica da su članovi Savjeta, osim premijera i ministri: Aleksandar Stijović, Sergej Sekulović, Milojko Spajić, Jakov Milatović, ministarke Vesna Bratić, Olivera Injac, Tamara Srzentić i najzad, dva doktora ministarka Jelena Borovinić Bojović i dr Igor Galić iz Instituta za javno zdravlje.
Naizgled blijed nastup prof. Dr Dragana Lauševića u večernjem RTCG izdanju emisije na temu epidemiološke situacije, ipak je imao jasnu poruku i uperen prst u istinske donosioce odluka koje je sveo na adresu Vlade Crne Gore.
Bez obzira što ga je ministarka svojevremeno nazvala „sivom eminencijom“ u donošenju krucijalnih odluka o epidemiološkim mjerama, Laušević je shvatio da je đavo ponio šalu i da brod koji tone treba brzo napuštati.
Čuo se i glas dr Nemanje Radojevića, koji je prilično rezignirano zagovarao stav da je za donošenje važnih, teških i nepopularnih odluka potrebna hrabrost i autoritet. Njegovo obraćanje javnosti sadrži i novi aspekt koji ukazuje da je neblagovremenost sudskomedicinski element nesavjesnosti u situaciji kada postoje razarajuće posljedice po zdravlje i živote ljudi.
Kako se radi o javnom priznanju nepoštovanja preporuka nadležne institucije za zaštitu zdravlja i života građana od zarazne bolesti i ukupnog javnog zdravlja i ukazivanju na krivično-pravne aspekte neblagovremenog ne/činjenja koje dolazi sa kompetentnih adresa, postavlja se pitanje krivične odgovornosti lica koja su u hijerarhiji najpozvanija: premijera, ministarke zdravlja, direktora Instituta za javno zdravlje, ali i gotovo čitave vlade koja je izvršila politički pritisak na struku da turistička sezona mora da uspije po svaku cijenu.
To ne bi bio usamljeni primjer u svijetu. Protiv predsjednika Brazila, Jaira Bolsonara, je Kongres uputio dokument na 1200 strana istražnim organima optužujući ga za zločin protiv čovječnosti zbog smrti 600 000 građana ove zemlje od COVID-19. Prevedeno u brojke, to bi u crnogorskom scenariju iznosilo 1764 umrla od COVIDA-19, a ne preko 2150 koliko ih je trenutno! Na teret mu se stavlja, između ostalog, da je stavio veto na zakon koji je nalagao korištenje maski u vjerskim objektima.
Analogija se nameće sama po sebi. Premijer Zdravko Krivokapić je pokazni primjer javno izrečenog prezira prema nošenju maski i vakcinaciji, smijući se u lice struci i ljekarima.
Otišao je i korak dalje pominjući ih u neukusnoj doskočici da “ljekar ubije jednog čovjeka, a ekonomija hiljade”, gdje je iskazao nedvosmisleni lični stav o ulozi ljekara u društvu i povlaštenom statusu ekonomista u njegovom sistemu vrijednosti.
Jasno je da su odluke Savjeta za borbu od COVID-19 radikalna antiteza odlukama nekadašnjeg NKT što prosta dedukcija dokazuje. Sve ostalo je manipulacija tvrdokornih pozicionih politikanata koji danima ignorišu desetine mrtvih na nedjeljnom nivou. Stoga tužilaštvo bi trebalo da sa pažnjom prati umiranje crnogorskih građana.
Jasno je da se STRUKA ne konstatuje,ne pita i tako BEZOČNO PONIŽAVA.Da se STRUKA PITA on bi već odavno PREČIDTIO sav pod u DOBROTI.
Molim da se ponovo objavi onaj spisak sa doktorima sto su brze-bolje potpisali Sotonin tandara-mandara zakon o poklanjanju nasih crkvi Srbiji.Struka i nauka su umrli u CG a zbog toga poumira ovoliko ljudi od korone.Kad Rukoljub ima potvrdu od tzv doktora da ima antitijela bez prelezane korone onda cemo uskoro saznati od tih njegovih “naucnika”da je zemlja ravna ploca.Dotakli smo dno.
Izborna volja neka se postuje , to je glavna postapalica podrzavaoca ovoga stanja,pa ko kako prodje , nek mu bude . No , je li bila bas takva izborna volja ? Dzaba, ne vredi slatko je sve ,samo nek se promijenilo , tako meni izgleda ovo stanje apatije i pristajanja na sve .