Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Iako naizgled jednostavan i krajnje jasan, član 1 Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima ostaje nedostižan za mnoge. Diskriminacija i drugi vidovi kršenja osnovnih ljudskih prava i dalje predstavljaju realnost za mnogo ljudi širom svijeta, saopšteno je iz kancelarije Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori.
“Poštovanje ljudskih prava od fundamentalnog je značaja za održivi mir i inkluzivni razvoj. Tako je bilo 1948. godine, kada je Univerzalna deklaracija usvojena, a isto važi i danas. U svom prošlogodišnjem Pozivu na akciju za ljudska prava, generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš ponovio je da su ljudska prava ključna za prevazilaženje uzroka i uticaja složenih kriza današnjice, te za izgradnju održivih i bezbjednih društava”, naveli su u saopštenju.
Kako bismo savladali izazove s kojima se suočavamo, ističu iz UN, svako mišljenje i kritika su važni.
“Svi zaslužuju prostor da slobodno i bez straha izraze svoje stavove, ali u skladu sa medjunarodnim pravom ova sloboda povlači posebne obaveze i odgovornosti. Sloboda izražavanja može biti ograničena u skladu sa zakonom ukoliko je to neophodno da bi se zaštitila prava drugih. Ovdje se suočavamo sa izazovom koji nije karakterističan samo za Crnu Goru, a to je govor mržnje”, dadaju u saopštenju.
Kako su naveli, svjedoci smo porasta govora mržnje na osnovu etničke pripadnosti, nacionalnog identiteta, pola, invaliditeta, seksualne orijentacije, političke ili vjerske pripadnosti. Riječ je o pojavi kojom se ponižava, dehumanizuje, diskriminiše i isključuje.
“Takav trend pospješio je slučajeve zločina počinjenih iz mržnje. Govor mržnje može predstavljati ozbiljnu prijetnju za mirna društva, na šta često upozorava Specijalna savjetnica UN za prevenciju genocida, koja predvodi rad Ujedinjenih nacija u borbi protiv ovog fenomena i koja je u novembru posjetila Crnu Goru”, ističu u saopštenju.
Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava, tim Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori poziva na više, a ne manje govora, upravo radi suprotstavljanja govoru mržnje kao izazovu koji stoji pred našim društvima.
“Pozivamo na govor kojim se pokazuje puno poštovanje čovječnosti i dostojanstva drugih. Uz to, apelujemo na lidere, kako političke, tako i vjerske ali i sve druge koji imaju uticaj, poput tradicionalnih i onlajn medija, da svojim postupanjem daju dobar primjer. Pozivamo sve da iskoriste suštinsku slobodu za ono što ona istinski znači – da stvaramo slobodna, otvorena društva koja počivaju na poštovanju i u kojima svako ima priliku da učestvuje, da se njegov ili njen glas čuje i da, u konačnom, doprinese boljem životu za sve”, zaključuju u saopštenju.