Religija se instrumentalizuje kako bi se postizali politički ciljevi

Religija se instrumentalizuje kako bi se postizali politički ciljevi, zaključeno je na V, ujedno i posljednjem panelu 2. Cetinjskog foruma 2023. Naziv panela je bio „Nacionalni identiteti i evropske integracije: perspektive i izazovi“, a govorili su crnogorski i regionalni intelektualci.

Amra Hadžimuhamedović, arhitektica iz Sarajeva, govorila je na posljednjem panelu o kulturnom pamćenju, mentalnoj geografiji i evropskom kulturnom građanstvu, na primjeru BiH i Sarajeva.

“Imaginar koji se nameće ne pravi poljubac, već spušta cijelo bosansko kulturno pamćenje u pukotinu između dva svijeta. U tom nepripadanju Bosna je u dilemi gdje sada”, kazala je Hadžimuhamedović.

Ona je istakla da je ključno da BiH razvije vlastiti put prema budućnosti koji će zadvoljiti potrebe njenih građana i osigurati stabilnost i prosperitet.

“A to znači da BiH neće imati veze s istokom ili zapadom, već da bi trebala donositi odluke koje najbolje služe njezinim interesima i potrebama”, kazala je Hadžimuhamedović.

Jelena Šušanj sa FCJK govorila je o crnogorskom školstvu, i to kroz dva narativa.

“Bilo je primjera zloupotrebe škole od strane Crkve Srbije u Crnoj Gori, počev od raznih pravoslavnih bratstava koji se javljaju za vrijeme praznika i nose danajske darove uz prigodne bojanke ili materijale o Sv. Savi”,  kazala je Šušanj.
Podśetila je i na ruski praznik Maslenicu, te ukazala da je proslava ovog običaja u Crnoj Gori, bar prema raspoloživim podacima, krenula od 2018. godine.

“Odustalo se od stavljanja tog praznika u širi kontekst i on se uvrstio u striktno ruski praznik, čime je izmijenjen i sam narativ”, kazala je Šušanj.

Šušanj je govorila i o Temeljnom ugovoru i njegovim odredbama koje omogućavaju uvođenje vjeronauke iako je to u suprotnosti sa nacionalnim zakonodavstvom.

“Narativ se zaoštravao od 2020. do danas. Joanikije pojačava narativ i 2022. godine izjavljuje kako je država u obavezi da uvede vjeronauku u škole, čime se zahtjev crkve postavlja kao obaveza države”, kazala je Šušanj.

Ipak, iako je svima evidentno da se povećava klerikalizacija u crnogorskom društvu, Šušanj je istakla da se vidi da postoji energija ne samo u zemlji već i u regionu da stvari ipak ne krenu po zlu.

Profesor FCJK Boban Batrićević je govorio o religiji kao podlozi za izvoz nestabilnosti i podśetio da se 2020. godine desila smjena tridesetogodišnje vlasti, da je teren za to pripremljen u Srbiji.

“Desili su se 2020. mim serdari i oni su iznijeli digitalnu četničku revoluciju, a objašnjavali su mladima kako SPC donosi dobro Crnoj Gori”, kazao je Batrićević.

Poredeći situaciju iz Irana iz prošlog vijeka i Crnu Goru danas, Batrićević je ukazao na nesnalaženje Zapada u cijeloj toj situaciji.

“Francuska je odigrala perfidnu igru u Iranu u prošlom vijeku, ali i kod nas nedavno. Śećamo se kako se ambasador Timonije umiješao u unutrašnje stvari Crne Gore nazivajući građanske aktiviste fašistima, a stajući na stranu Jakova Milatovića”, podśetio je Batrićević.

On je upozorio na aktuelne procese koji podrazumijevaju instrumentalizaciju religije, a podśećaju na ono što se već desilo.

“Srbija izvozi ono što je njena crkva kako bi podrivala suverenitet i identitet Crne Gore, Kosova i Bosne i Hercegovine”, rekao je on, dodajući da je Crna Gora potencijala tačka koja može da izazove globalni konflikt.

Prema njegovim riječima, svaki konflikt može da se prenese na region.

“Kao mala zemlja sa mnogo različitosti možemo da anticipiramo stvari i da postavimo Crnu Goru kao rješenje problema”, istakao je Batrićević.

On je objasnio i da Srbiji odgovara nezavisna Crna Gora, ali pod njenom kontrolom: „Naivno je vjerovati da će ukinuti Crnu Goru.“

Sanja Orlandić sa FCJK je govorila o promjenama vlasti odnosno promjeni temeljnih društvenih vrijednosti, praveći paralelu između dešavanja naroda devedesetih godina prošlog vijeka i ponovljenog procesa 2020. godine.

“S tim što građani žele ulazak u EU i mi moramo brinuti o tome. Možemo izgubiti borbu samo ako se ne budemo borili”, navela je Orlandić.

Narativ mora da se promijeni, kako je rekla, i mora da se govori zašto Crna Gora treba da ide u EU.

Arben Sulejmani iz Sjeverne Makedonije govorio je o iskušenjima i perspektivama evropskih integracija, istakavši da korupciju kao balkanski kancer koji će biti izliječen ulaskom u EU.

Završno izlaganje na posljednjem panelu ovogodišnjeg Cetinjskog foruma imala je Fatima Mahmutćehajić, profesorica Ekonomskog fakulteta u Sarajevu. Njena je tema bila „Budućnost država Jugoistočne Evrope – pravni, etički i politički izazovi“.

“Ako su prava i dužnosti etno-nacijskih, religijskih ili bilo kojih drugih pripadanja kao takvih teritorijalizirane tako da nijesu jednake za sve građane na cijeloj državnoj teritoriji, posljedično u svim područjima života, u javnoj politici, školstvu, zdravstvu, poduzetništvu, pravosuđu, svaki pojedinac nema onda jednake dužnosti i prava, te je potpuno jasno da je onda politika neetična”, rekla je Mahmutćehajić.

Svoje je izlaganje zaključila izražavanjem nade da će ovakvih okupljanja biti i u Bosni i Hercegovini i na Cetinju, „da ćemo zagovarati nepovredivost pojedinca, a posljedično i naših država“.