Protest u Radanovićima: Građani se protive izgradnji bulevara Jaz-Tivat i prolasku gasovoda kroz Grbalj

Nevladine organizacije „Bulevar Grbalj“, „Jaz-Mrčevo polje“ i „Plaža Jaz“, danas su organizovale protest u Radanovićima.

Petnestominutnom bolokadom glavne saobraćajnice, brojni građani izrazili su nezadovoljstvo zbog najavljene izgradnje bulevara Jaz-Tivat, prolaska trase gasovoda, te višegodišnjeg problema sa knjiženjem privatne svojine u Mrčevom Polju.

Okupljene je u ime NVO„Bulevar Grbalj” pozdravio, Milan Đurić.

,,Povodom eksproprijacije zemlje i potpisivanja ugovora za izgradnju bilevara Tivat Jaz, želimo da iskažemo naše apsolutno neslaganje sa tim projektom. Nas građane Grblja, kao i naše prijatelje iz drugih sredina, okupila je želja da se javno usprotivimo predloženom projektu.

Sve što je planirano i izgrađeno u Grblju je tranzitnog karaktera, struja, voda, gas, put, i sve treba da služi drugim, a ne Grbljanima. Postavlja se pitanje gdje smo mi Grbljani, da li neko razmišlja o pravima i potrebama lokalne zajednice, ili nas i dalje tretiraju kao neko zalutalo pleme, koje pokriva izuzetno atraktivno područje”, kaže Đurić.

On ističe da na području Grblja žive ljudi “koji su znali i mogli odoljeti sili i pritiscima”.

,,Varaju se oni koji misle da sadašnje generacije nisu naslijedile po neki gen naših predaka, i da ćemo tek tako dozvoliti da se našim resursima upravlja, bez učešća lokalnog stanovništva, kao što je do sada bio slučaj.

Smatramo da predloženi bulevar neće dovesti do smanjenja saobraćajnih gužvi, jer kao što svi znamo, gužve se stvaraju na prilazima Kotoru, Tivtu i Budvi i nama tog bulevara kroz Grbalj, koji može da riješi taj problem. Umjesto da se napori ulože u izgradnju Jadransko-Jonske magistrale i izmještanja tranzitnog saobraćaja iz Boke i primorja, istrajava se rekonstrukciji dijela Jadranske magistrale, koja neće riješiti problem saobraćajnih gužvi”, navodi Đurić.

Ivan Starčević, obratio se zatim u ime Krtoljana i Matice Boke, a tom prilikom je poručio, da kroz Grbalj neće dozvoliti prolazak trase gasovoda.

,,Gasovod neće proći kopnom od Jaza do Rosa, nego kada već morem treba da dođe od Bara, neka more mi nastavi do Hrvatske. Zaobilazeći kopneni dio najljepše i najkvalitetnije obale crnogorskog primorja i Boke. Planirana trasa sa osnovnim zaštićenim područjem od 200 m lijevo i desno, znači ukupno 400 metara horizontalno, i zaštićenom zonom od 60 m, u kojoj je strogo zabranjena gradnja stambenih objekata u budućnosti”, kaže Starčević.

On dalje ističe da nisu protiv gasovoda i benefita čiste i jeftine energije.

,,Ali zbog činjenice da predložena trasa može da dovede do raseljavanja stanovništva, obezvrijeđivanja privatne svojine, biznis barijera za dalji razvoj najljepšeg dijela crnogorskog primorja i Boke, poručujemo sadašnjoj Vladi i Skupštini Crne Gore, koja će usvajati prostorni plan, da se naša odluka od 02. marta. 2017., nije promjenila ni za zarez, a kamo li za slovo. Jednostavno, moraćete početi da slušate i čujete bokeljski glas i u crnogorskoj Skupštini i svuda”, poručio je Starčević.

Predsjednik NVO Jaz „Mrčevo polje“, Ilija Bućin, podsjetio je na dugogodišnji problem upisa vlasnika zemlje u kompleksu Mrčevo polje.

,,Apelujemo na Katastra Crne Gore da pod hitno ubrzaju procedure uknjižbe vlasnika. Ono što bi htjeli da kažemo vezano za planove države da dio trase gasovoda iz mora preusmjeri kopnom kroz Mrčevo polje, Kovačko polje i dalje prema Krtolima, pored naseljenih mjesta, je da su stanovnici Grblja i Krtola apsolutno protiv te ideje.

U namjeri da spasimo našu imovinu, naš kraj i našu regiju, životnu sredinu i budućnost svih nas, poručujemo sadašnjim i budućim vlastima, da ćemo se beskompromisno boriti sa našom braćom Krtoljanim,a da ne dozvolimo prolazak trase gasovoda dijelom kopna i gradnji bulevara kroz Grbalj. Jer ako dozvolimo da sve planirano prođe onda generacijama koje dolaze posle nas, ostavljamo devastiranu zemlju i uništenu perspektivu za normalan život i rad na ovim prostorima”, istakao je Bućin.

Sa današnjeg skupa je poručeno, da će ukoliko nadležni ne pristupe riješavanju njihovih zahtjeva, ponovo organizovati protest.