Vlada je na jučerašnoj sjednici na predlog Ministarstva javne uprave utvrdila Predlog Zakona o elektronskoj upravi kojim se bliže uređuje ova oblast. Tim povodom danas je održana konferencija za medije na kojoj je, generalni direktor direktorata za elektronsku upravu i informatičku bezbjednost, Dušan Polović, predstavio predložena zakonska rješenja.
On je kazao da se Predlogom zakona o elektronskoj upravi teži unapređenju ambijenta u kojem će javna uprava biti servis građana i privrede, te da je najbolji način za eliminisanje administrativnih barijera upravo mogućnost da građani i privredni subjekti komuniciraju sa javnom upravom u bilo koje vrijeme i sa bilo kojeg mjesta.
“Cilj ovog zakonskog rješenja jeste da se omogući i podstakne brže, efikasnije i ekonomičnije poslovanje organa (a to su državni organi, organi državne uprave, državne agencije, državni fondovi i drugi nosioci javnih ovlašćenja) upotrebom informaciono-komunikacionih tehnologija. U odnosu na važeći Zakon o elektronskoj upravi, Predlogom novog zakona propisana je obaveza da državni organi, organi državne uprave, državne agencije, državni fondovi i drugi nosioci javnih ovlašćenja, u vršenju poslova iz svoje nadležnosti, prilikom prijema, razmjene, obrade, dostavljanja i objavljivanja podataka, podnesaka, akata, drugih dokumenata i drugih vidova komunikacije sa građanima, privrednim društvima, drugim pravnim licima i preduzetnicima, kao i u međusobnoj komunikaciji koriste informaciono-komunikacione tehnologije u skladu sa ovim zakonom.” – saopštio je Polović.
On je naglasio da se posebno važnim ističe propisivanje upotrebe informaciono-komunikacionih tehnologija navedenih organa kada vrše poslove iz svoje nadležnosti u komunikaciji sa građanima, privrednim društvima, drugim pravnim licima i preduzetnicima.
“Proširena je primjena zakona pored organa lokalne samouprave, organa lokalne uprave, posebne i javne službe u smislu zakona kojim se uređuje lokalna samouprava, pravna i fizička lica koja vrše javna ovlašćenja (drugi subjekti) i na nezavisna i regulatorna tijela”, kazao je Polović.
On je poručio da se predlogom zakona dalje koncipira sistem instrumenata koji se stavljaju na raspolaganje građanima, privrednim društvima, drugim pravnim licima i preduzetnicima u cilju pojednostavljivanja komunikacije sa državnim organima, te da se uvode novi instituti: Savjet za elektronsku upravu i Revizija informacionog sistema.
Koordinacija procesa razvoja elektronske uprave ovim rješenjem unapređuje se formiranjem Savjeta za elektronsku upravu, koji će koordinirati razvojem, razmatrati stručna pitanja i predlagati mjere u oblasti elektronske uprave. Savjet će činiti predstavnici organa i tijela čije su nadležnosti od značaja za razvoj elektronske uprave i istaknuti stručnjaci iz oblasti informaciono-komunikacionih tehnologija.
Predlogom Zakona uvodimo institut revizije informacionih sistema, koju vrši Ministarstvo javne uprave, saopštio je Polović, naglasivši da je pružena mogućnost svim organima i drugim subjektima da koriste infrastrukturu elektronske uprave, ukoliko ispune tehničke i druge uslove za korišćenje jedinstvenog informacionog sistema.
Novina je, takođe i uvođenje kataloga usluga elektronske uprave, kojim je propisano da su organi, odnosno drugi subjekti dužni da pripreme i na svojoj internet stranici ažurno objavljuju evidenciju usluga elektronske uprave koje pružaju iz svoje nadležnosti, te da zakon donosi i obaveze izrade Zbirnog kataloga usluga elektronske uprave, koji će se objaviti na internet strani Vlade, što će omogućiti građanima da imaju uvijek ažurnu informaciju o elektronskim servisima koji se pružaju od strane javne uprave.
“Kao ključan preduslov za bolje elektronsko poslovanje, smanjenje biznis barijera, prepoznata je razmjena podataka između registara i informacionih sistema u državi, pa smo u tom smislu normirali i Metaregistar. U njemu će se voditi evidencija o svim elektronskim registrima i informacionim sistemima organa i drugih subjekata. Posebno važnim ističemo propisivanje obaveze organima i drugim subjektima da evidencije i registre iz okvira svoje nadležnosti vode u elektronskoj formi, što nije bio slučaj. Ujedno, organi koji registre i evidencije iz okvira svoje nadležnosti vode u elektronskoj formi i upravljaju svojim informacionim sistemima dužni su da podatke iz elektronskih registara i informacionih sistema razmjenjuju preko jedinstvenog sistema za elektronsku razmjenu podataka. Novinu u zakonskom tekstu predstavlja i uvođenje sistema za naplatu administrativnih taksi elektronskim putem, kao i sistema za elektronsku identifikaciju i autentifikaciju, a koji predstavljaju bitan preduslov za korištenje elektronskih servisa”, istakao je Polović.
On je naglasio i to da je jedan od, takođe, važnih ciljeva koje žele postići ovim rješenjem jeste i omogućavanje efektivnijeg praćenja cjelokupnog procesa uvođenja novih informacionih sistema u organe državne uprave, prevashodno u smislu interoperabilnosti, i iz tog razloga je uveden princip davanja saglasnosti na idejno riješenje od strane organa državne uprave zaduženog za razvoj elektronske uprave, kao i na projektnu dokumentaciju, koja se odnosi na unapređenje sistema.
“Očekivanje je da implementacija ovog zakona doprinese povećanju efikasnosti u pružanju usluga javne uprave građanima i privredi, što će ujedno dovesti i do smanjenja troškova poslovanja, kvalitetnije i otvorenije komunikacije sa javnom upravom i postizanju jednog od osnovnih ciljeva reforme javne uprave, modernoj i efikasnoj javnoj upravi, kao i cjelokupnom procesu digitalizacije države”, zaključio je Polović.