Piše: Vladimir Jovanović
„Nesumnjivo je da se ‘ukrajinsko pitanje’ tiče cijeloga pravoslavnoga svijeta, ali se s posebnom pažnjom prati u Srpskoj pravoslavnoj crkvi. O tome svjedoči i nedavno pismo patrijarha Irineja carigradskom patrijarhu Vartolomeju”, piše beogradski provladin list „Politika”.
„Srpski patrijarh izrazio je bojazan za jedinstvo Pravoslavne crkve i uporedio situaciju u Ukrajini, sa onom u Makedoniji i Crnoj Gori, na čijim je teritorijama kanonski prisutna SPC”.
„U razgovoru za ‘Politiku’, i arhiepiskop Jovan (Vraniškovski), koji je na čelu Ohridske arhiepiskopije SPC, i protojerej-stavrofor dr Velibor Džomić, koordinator Pravnoga savjeta Mitropolije crnogorsko-primorske, pozivaju se na neke ranije odluke Vaseljenske patrijaršije, vezane neposredno za Crnu Goru i Makedoniju, koje daju za pravo SPC”.
Arhiepiskop Jovan kaže: „U slučaju Makedonije, Vaseljenska patrijaršija ustupila je jurisdikciju na teritorijama gdje se sad nalazi Ohridska arhiepiskopija Srpskoj crkvi tomosom koji je izdat 1922. godine. Ne može neko sada to da oduzima, jer bi to stvorilo mnogo velikih problema, a bilo bi i neprincipijelno”. Ističe „i da postoji kanon koji predviđa da, ako jedno stanje u Crkvi potraje duže od 30 godina, onda se ono ne mijenja, osim ako se dvije crkve – ona koja bi to stanje da mijenja i ona pod čijom se jurisdikcijom nalazi – ne saglase o tome”. Vraniškovski nije precizirao o kojem je kanonu riječ.
„To je odgovor i na ukrajinsko i na makedonsko pitanje. U Ukrajini to stanje traje duže od tri vijeka, u Makedoniji više decenija i toliko vremena su one jursdikciono područje Ruske, odnosno Srpske crkve. Mislim da je ovo što se dešava u Ukrajini samo pokušaj i nadam se da neće doći i do davanja autokefalnosti Crkvi u Ukrajini, jer bi to ozbiljno poremetilo odnose u čitavom pravoslavlju”, rekao je Vraniškovski.
Džomić je za „Politiku” kazao: „Ni u kojem slučaju pitanje autokefalnosti u Crnoj Gori niti može niti smije da dođe na dnevni red, niti ima bilo kakvoga kanonskoga osnova za tako nešto. Oči i uši takozvanih crnogorskih autokefalista ovih dana uprti su u Carigrad, istu onu crkvenu instituciju koja je njihovog ‘lidera’ Miraša Dedeića prije dvadesetak godina lišila čina, anatemisala i isključila iz Crkve. Sudeći po brojnim napisima u nekim ovdašnjim medijima, oni se nadaju nekakvome kanonskome priznanju takozvane Crnogorske pravoslavne crkve”.
Prema Džomiću, „slučaj takozvane Crnogorske crkve drastično je drugačiji u odnosu na crkveno pitanje u Makedoniji i Ukrajini. Nekadašnja jerarhija u Makedoniji i Ukrajini bila je do jednoga momenta kanonska, dok nije pala u raskol. A u Crnoj Gori takva jerarhija nikad nije ni postojala”.
„Postoji, doduše, jedna sličnost između Crne Gore, Makedonije i Ukrajine i crkvenog pitanja”, piše „Politika”. „Ogleda se u uticaju zemaljskih ideoloških grupacija koje žele da zarad svojih ideološko-partijskih i plemenskih interesa kreiraju crkveno uređenje prema svojim političkim, ideološkim potrebama i za svrhu nacionalnoga inženjeringa”, kaže Džomić.
List piše da je poglavar SPC iznio jasan stav o pitanju Ukrajinske crkve još dok je bio gost Moskovske patrijaršije krajem maja: „SPC potpuno podržava jedinstvo i cjelovitost Ruske crkve i odlučno osuđuje postupke unijata i raskolnika… Svako ko pomaže ukrajinskim raskolnicima neprijatelj je ne samo Ruskoj crkvi i ruskome narodu, nego i svim pravoslavnim slovenskim narodima i svemu pravoslavnom svijetu”.
Na ovakve i slične stavove, koji se sada čuju iz SPC, reagovao je svetosavski revniteljski portal „Borba za veru”. U uredničkome komentaru se veli:
„Ovih dana vidimo kako se poznati ekumenisti i fanarioti u SPC bore da dokažu naklonost prema Moskvi, a da osude patrijarha Vartolomeja zbog njegove nekanonske odluke u vezi sa Ukrajinom. Naravno, razlozi za ovo ponašanje nijesu revniteljski, nego praktični. Baš srpske ekumeniste briga za kanone, oni su ih davno ‘okačili mačku o rep’ (kovanica Atanasija Jevtića), ali kod Vartolomeja nema para, a kod Putina ima, i zato se dojučerašnji fanarioti ‘šaltuju’ u ‘Moskovite’. Treba još novčanih sredstava koja se nemilice troše oko hrama Svetoga Save i drugih projekata – gdje ima i preliva u razne nezajažljive džepove”.
U komentaru „Borbe za veru” se aludira i na Amfilohija Radovića, koji je, nota bene, 2016. oslikao sebe i Vartolomeja – svoga druga sa poslijediplomskih studija u Rimu – skupa sa nekim drugim arhijerejima, na fresci novosagrađene crkve u Baru.
Sveta Gora bojkotovala Amfilohija, muk medija Ruske crkve o događaju u Baru
„Vidimo sad i protu Velibora Džomića (Malog Inkvizitora – pisca svih tužbi u progonu pravovjernih) koji je za anticrkveni ‘Blic’ dao izjavu kako se Carigrad ne smije miješati u pitanja Ukrajine, a njegov mitropolit, Vartolomejev drug iz mladosti [Amfilohije], slika carigradskoga poglavara… kao ‘svece’ Kritskoga sabora u crkvi u Baru, dok ruski, bugarski, gruzijski i antiohijski poglavari [koji su bojkotovali sabor na Kritu] stoje na obali i tužno glede kako Šojićeva ‘Bela lađa’ plovi bez njih”.
izvor antenam.net