Orlandić: Zabrane ne mogu suštinski naškoditi crnogorskom jeziku, ali njegov položaj zavisi od političkih prilika

„Sve zabrane upotrebe crnogorskoga jezika – jednako one pseudoelitiste koji crnogorski tretiraju kao seljački jezik koji je karakteristika neukih i one što ga tretiraju kao dio dijalekatskoga bogatstva srpskoga jezika – zapravo su inicirane sviješću da taj jezik stvarno postoji (jer njime govore ljudi) i političkom potrebom da on nestane i utopi se u standard koji je propisan u Beogradu ili Novom Sadu“, ocijenila je za Portal Analitika profesorica na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost Sanja Orlandić sa kojom smo razgovarali povodom obilježavanja 21. februara, Međunarodnog dana maternjeg jezika.

Kada je riječ o očuvanju i zaštiti crnogorskoga jezika, sagovornica Analitike stava je da jedina zaštita koja mu je ikad bila potrebna jeste ukidanje zabrane usmene i pisane komunikacije na tome jeziku.

„Nakon toga možemo govoriti i o promociji naše jezičke baštine – od analize starih rukopisa i štampanih knjiga do izrade rječnikâ. Glavni zadatak u tome pogledu jeste boriti se protiv nametnutih stavova, osporavajući ih lingvističkim argumentima i razotkrivajući navodnu ugroženost koja zapravo podrazumijeva osporavanje prava Drugome“, ističe Orlandić.

Institucije da se pozabave slučajem na RTCG

Orlandić napominje da je crnogorski jezik službeni jezik u Crnoj Gori, što je navedeno u članu 13 Ustava Crne Gore. Takođe članom 8 Ustava Crne Gore zabranjena je svaka neposredna ili posredna diskriminacija, po bilo kom osnovu.

„Ipak, svjedoci smo da ljudi na pozicijama moći često krše Ustav i zakone države za koju rade. Nakon brojnih reakcija koje su se pojavile u javnosti povodom nedemokratske odluke na Javnom servisu, mislim da je dobro što je došlo do pravdanja rukovodstva i što još uvijek nijesmo došli u situaciju da se takve prakse ćutke prihvataju i sprovode, iako bi bilo značajno da se nadležne institucije pozabave tim slučajem, odnosno da ne moraju građani da se bave njihovim poslom. Svakako, zabrane bilo koje vrste ne mogu suštinski naškoditi crnogorskome jeziku, a njegov položaj zavisi i zavisiće od političkih prilika i po tome crnogorski jezik nije izuzetak“, smatra Orlandić.

Suprotstavljati onome što je u sukobu s lingvističkom naukom

Stava je da je položaj jednog jezika i njegova standardizacija uvijek više političko nego lingvističko pitanje te da crnogorski jezik u tome nije izuzetak.

„Standardizacija srpskohrvatskog jezika takođe je bila političko pitanje. Danas mnogi prenebregavaju tu činjenicu i obično prikrivajući nacionalizam u korist jednog idioma (kod nas najčešće srpskog) žele predstaviti da je nešto od ranije bilo naučno, a danas je to isto političko pitanje. Uvođenje srpskog jezikau „žabljački“Ustav 1992. godine takođe je bilo par ekselans političko pitanje“, objašnjava Orlandić.

Mnogi to, napominje, žele sakriti i određene standardne jezike predstavljati kao prirodne i bogom dane, a druge proglašavati političkim.

„To je ono što je u sukobu s lingvističkom naukom i tome se treba aktivno suprotstavljati“, ističe sagovornica Analitike.

Crnogorski jezik standardizovan fleksibilno

Činjenica je i da je crnogorski jezik priznatiji u svijetu nego u Crnoj Gori, a Orlandić napominje da je tako upravo zbog donosilaca političkih odluka, kojima najčešće i nije u interesu da se neka pitanja riješe i da se ostvari društveni napredak kroz obrazovanje.

Orlandić skreće pažnju i na medije, kao kreatore mišljenja u skladu sa svojim uređivačkim politikama, koji, kako kaže, često djeluju manipulativno.

„Crnogorski jezik standardizovan je fleksibilno tako da zadovolji široki krug govornika. Dodatno, Ustavom su garantovana prava na izbor jezika u službenoj upotrebi. U skladu s tim, trebalo je poći korak dalje jer jezik nije samo standard o kojem se neprestano govori. Nažalost, dok se već decenijama priča vrti oko standarda, izlaze generacije učenika koje ne zadovoljavaju kriterijume čitalačke pismenosti na međunarodnim provjerama, nesigurno govore, teško im je pismeno izražavanje – što je sveu direktnoj vezi s načinom izučavanja i jezika i tu im ni od kakve pomoći neće biti znaju li kaže li se po standardu djevojka ili đevojka i je li ovo posljednje „neuko“, kako tvrde i pojedini nastavnici, uglavnom vođeni ideološkim pozicijama ili naslijeđenim zabludama“, kaže Orlandić.

Poručuje da sve dok ne bude političke volje da se stvari pomjere s mrtve tačke, ne možemo očekivati napredak ni u jednom segmentu.

FCJK će nastaviti dalju afirmaciju montenegristike

U misiji i viziji Fakulteta za crnogorski jezik i književnost je da proučava, čuva i promoviše crnogorski jezik, književnost i kulturu a, kako kaže Orlandić, da u toj misiji uspijevaju, pokazuju i beskrupulozni napadi kojima su izloženi od strane političkih elita kojima smeta samo postojanje crnogorskoga jezika.

„FCJK će nastaviti dalju afirmaciju montenegristike prije svega obrazujući mladi kadar montenegrista, kroz bogatu izdavačku djelatnost kojoj je godinama posvećen, međunarodni časopis „Lingua Montenegrina“ i organizujući Međunarodni naučni simpozijum „Cetinjski filološki dani“, koji će se održati i ove jeseni. Fakultet će takođe nastaviti sa uspostavljanjem saradnje s evropskim i svjetskim slavističkim centrima, a ovoga ljeta organizovaće i ljetnju školu crnogorskoga jezika i kulture“, kaže Orlandić.

Bogat program obilježavanja Dana maternjeg jezika

Naša sagovornica najavila je da će povodom obilježavanja Međunarodnog dana maternjeg jezika, Fakultet za crnogorski jezik i književnost danas u podne u svojim prostorijama na Cetinju organizovati promociju nedavno objavljenje bibliografije „Crnogorski jezik 1768-2020“.

Takođe, u saradnji s JU Narodnom bibliotekom „Radosav Ljumović“ u Podgorici će u 19 sati biti organizovana tribina „Crnogorski jezik u prošlosti i sadašnjosti“ u prostorijama Biblioteke.

„Fakultet će toga dana pokrenuti i literarni konkurs za sve zainteresovane srednjoškolce u Crnoj Gori“, zaključuje Orlandić.