Prijedlogom Zakona o budžetu za 2024. godinu, za Ministarstvo kulture i medija predviđen je iznos od 29.549.953,01 eura čime su sredstva u odnosu na 2023. godinu uvećana za 3,6 miliona, odnosno 14,18 odsto, saopštilo je juče Ministarstvo kulture, demantujući informaciju koja se pojavila na pojedinim portalima da je budžet za narednu godinu svega 0,87 posto od ukupnog budžeta.
Članom 93 Zakona o kulturi, propisano je da se sredstva za rad Ministarstva u tekućem budžetu izdvajaju najmanje na nivou 2,5 odsto državnog budžeta, umanjenog za izdatke državnih fondova i kapitalnog budžeta.
NEDOSTAJU IDEJE
Ministarstvo kulture i medija je u reagovanju istaklo da pod budžet spadaju i iznosi predviđeni za organe državne uprave koji spadaju u nadležnost MKM, što je posebno izlistano u Prijedlogu zakona o budžetu za 2024. godinu.
– Za Državni arhiv opredijeljeno je 2.771.836,04 eura dok je za Upravu za zaštitu kulturnih dobara predviđen iznos od 1.198.992,81 eura – što je ukupno 33.520.781,86 eura odnosno 2,40 odsto tekućeg budžeta, dakle sasvim blizu onoga što Zakon o kulturi predviđa. Stoga, sve druge informacije koje se objavljuju su netačne i predstavljaju pogrešno informisanje javnosti – naveli su iz MKM.
Oni su dodali da je Prijedlogom Zakona o budžetu za 2024. godinu predviđeno da će se u slučaju potrebe za obezbjeđivanjem dijela sredstava, do iznosa sredstava na osnovu definisanih procentualnih izdvajanja iz budžeta države, ona obezbijediti Ministarstvu kulture i medija shodno Zakonu o kulturi.
Prema mišljenju pijaniste i bivšeg dekana Muzičke akademije na Cetinju Bojana Martinovića, 2,4 je zaista veće od 0,87, ali se postavlja pitanje da li je dovoljno.
– Nije! Ne vidim samo novac kao problem. Ja bih prije svega rekao da nam nedostaju ideje i kreativni ljudi na ključnim pozicijama i otklon od politike i partijskih namještenja. Još uvijek smo daleko od razvijenih zemalja, a još dalje od toga da shvatimo moć i značaj kulture za razvoj jednog društva. Usudio bih se reći da većinska Crna Gora možda to i ne želi. Pored očiglednih problema koji se tiču nedovoljnih sredstava za podršku umjetnicima, mladima, institucijama i umjetničkim programima, tu je problem i nesinhronizacije resora obrazovanja i kulture. Kod nas ne postoji jaka sprega pa između ostalog to vidim kao jedan od problema zašto su naša djeca na začelju liste kad je u pitanju PISA testiranje – rekao je Martinović za Pobjedu.
On je dodao i da je to prastari, višedecenijski problem.
– Država kontinuiramo ima maćehinski odnos prema kulturi, a prethodna informacija o 0,87 nije zaslužila ozbiljan komentar. Ona samo jasno govori o tome koliko smo apatično društvo postali i kako bi lako i tih 0,87 prihvatili kao stvarnost – istakao je Martinović i dodao da novoj ministarki želi puno sreće u daljem radu.
– A ono u čemu sam već sad siguran jeste da će biti bolja od svojih prethodnika – rekao je Martinović.
NUŽNO ZLO
I dramaturg Vasko Raičević istakao je da je kultura za nas efemerna stvar.
– Samo jedan teret za budžet. Nužno zlo. Tako smo đecu prepustili crkvenjacima i društvenim mrežama. Svako ko malo odskače otići će dok je na vrijeme, ili će ga ugušiti ovaj duh provincije. Potrebne su nam korjenite promjene u sistemu kulture, to je priča koja se odavno priča, ali za to nikad nema dovoljno političke volje. Ostaje samo to – stara dosadna priča. Brbljanje – rekao je Raičević.
Glumac Aleksandar Gavranić problem vidi u kadrovima.
– Nije pitanje novca, nego onoga ko raspolaže novcem. Nama je kultura u problemu jer su nam vitalne institucije pune nestručnih ljudi. Kada je neko nekompetentan i površan, on može imati maksimalan budžet, ali njegova činjenja će ostati nekompetentna i površna – rekao je Gavranić.
Ukupan budžet Ministarstva kulture i medija za 2022. godinu iznosio je 19,7 miliona eura, a prošle godine je bio 25,7 miliona eura. Ukupna sredstva za projekte i programe (stvaralaštvo, baština, kreativne industrije i razvoj kulture na sjeveru) iznosila su 3,4 miliona eura.