Vlada Crne Gore i Ministarstvo kulture i medija pružiće snažnu podršku medijskoj zajednici kroz unapređenje medijskog okruženja, depolitizaciju javnog servisa, jer bez slobodnih i odgovornih medija nema slobodnog, građanskog društva i nema kontrolisane, transparentne i domaćinske vlasti, a to znači da nema razvoja.
To je poručila je ministarke kulture i medija Tamara Vujović sa konferencije “Okruženje za rad medija u Crnoj Gori – kako do poboljšanja”, u organizaciji Media centar u sradnji sa Medijskom asocijacijom Jugoistočne Evrope.
Vujović je u uvodnom izlaganju kazala da je intencija MKM da se izmjenama zakona depolitizuju javni servisi, odnosno da se članovi Savjeta biraju na osnovu broja predloga NVO-a, a ne na osnovu većinskog sastava u Administrativnom odboru.
“Važna je poruka koju šaljemo, a to je da sve ono što se tiče izbora direktora RTCG nadležnost pravosudnih organa. Pravosudni organi, a ne Vlada su odgovorni za sprovođenja tog postupka, a mi kao i svaki put ponavljamo da se odluke suda moraju poštovati”, istakla je Vujović.
U nastavku je naglasila da su sloboda izražavanja i nezavisni mediji temeljne vrijednosti Evropske unije kao i važni elementi procesa evropskih integracija Crne Gore.
“Bez slobodnih i odgovornih medija nema slobodnog, građanskog društva, nema kontrolisane, transparentne i domaćinske vlasti, a to znači da nema razvoja”, saopštila je.
Navela je da su jedan od ključnih izazova napadi na novinare, te da zaista ohrabruje poruka koju je dao vrhovni državni tužilac Milorad Marković kroz uputstva tužiocima za postupanje u slučakevima napada na novinare i medije.
“Obećavam da ćemo imati bližu saradnju sa komisijom koja se bavi napadima na novinar”, istakla je Vujović.
U cilju efikasnog rješavanja napada na novinare potrebno je, ističe ona, uložiti mnogo više zajedničkih napora da se crnogorske institucije podrže u borbi protiv napada na novinare na efikasniji način, da novinari iskazuju solidarnost kada je jedan od njih napadnut i da se ojača funkcija Komisije koja se bavi napadima na novinare.
“Najbolja evropska praksa ukazuje na to da se sa ovim problemom nije moguće boriti samo represijom, ili regulacijom, već je neophodan minimum konsenzusa u društvu kako bi se dao kredibilan odgovor i napravila diferencijacija između medija i fabrika laži i mržnje, između novinarstva u javnom interesu i propagandista i dezinformatora”, proučila je Vujović.
Dodala je da se nadaju da će Mreža za borbu protiv govora mržnje i dezinformavcija da napravi iskorak u tom smislu, sa obavezom izvještavanja o ovim slučajevima i pripremom preporuka za unapređenje stanja u medijima.
“Vodeći se ovim izazovima, Ministarstvo kulture i medija intenzivno je, u prethodnom periodu radilo na izmjenama i dopunama seta medijskih zakona kao i donošenjem prvog strateškog dokumenta u ovoj oblasti, kojima se nastoji poboljšati položaj novinara u Crnoj Gori” , objasnila je Vujović.
Ona je kazala da je pored ostalih aktivnosti, posebna pažnja posvećena borbi protiv širenja govora mržnje i dezinformacija.
“Pored ove aktivnosti predviđene su obuke za zaposlene u medijima, moderatore, kao i servis besplatne pomoći za građane za podnošenje prigovora na rad medija. Da bi se poboljšala zakonska koherentnost, predvidljivost i sigurnost, ojačalo sprovođenje i primjena zakona, povećala transparentnost finansiranja medija i vlasništva nad medijima, obezbijedili uslovi za potpunu transformaciju RTCG-a u javni medijski servis, kao i aktivno istakla i podstakla sloboda izražavanja i medija, potrebni su konstantni napori”, rekla je.
Odlučni su u namjeri da se unaprijedi medijsko okruženje.
“Crnogorsku medijsku scenu prati oštra polerizacija, mediji se bore da ostanu na tržištu a brojni su i ima ih između 180 i 200. Vlada Crne Gore i Ministarstvo kulture i medija kao kooridnator i zakonodavac u ovoj oblasti boriće se za bolje uslove za rad medija i novinara, imajući uvjek pred sobom javni interes da građanin Crne Gore mora da bude istinito, cjelovito i blagovremeno informisan i da se svaka zajednica čuva kulturom dijaloga i tolerancijom. Zato su nam, iznad svega, potrebni mediji kojima je Kodeks novinara vrhovni vodič i novinari koji su svjesni svoje uloge, svojih prava, ali i svojih dužnosti”, zaključila je ministarka.
Direktor Direktorata za medije, Neđeljko Rudović je u Panel diskusiji koja je uslijedila, predstavio Predloge novih medijskih zakona – zakona o medijima, javnom medijskom servisu Radio i Televizija Crne Gore i audiovizuelnim medijskim uslugama.
Naglasio je da je utvrđeno da se javni sektor ne može oglašavati u medijima koji nijesu registrovani, te da je upis u evidenciju medija obavezan.
“Fond za medijski pluralizam povećan je sa 0,09 na 0,20 odsto i dodate nove oblasti od javnog interesa, među kojima je borba protiv govora mržnje i dezinformacija. Fondu može pristupiti medij koji je upisan u evidenciju i koji je u mehanizmu samoregulacije, kojem nije u prethodnih 6 mjeseci izrečena mjera zabrane emitovanja ili čiji osnivač nije osuđen za krivično djelo širenja mržnje”, kazao je Rudović.