Napad na FCJK je napad građanske i ljudske slobode i prava

Piše: Akademik Endru Baruh Vahtel, univerzitetski profesor i član Američke akademije nauka i umjetnosti

Crnogorska društvena stvarnost takva je da sam pripremljeni novogodišnji pozdrav kolegama s Fakulteta za crnogorski jezik i književnost i njihovim studentima morao preurediti zbog urgentnijih tema s kojima se kolege s Cetinja suočavaju.

Naime, ja i moje kolege iz Međunarodnoga komiteta za zaštitu i unapređenje rada FCJK juče smo imali priliku čuti izjavu predstavnika crnogorske vlasti kojom se priziva obustava finansiranja i potpuna administrativna blokada rada cetinjskog Fakulteta.

Kao autor izjave date jednom crnogorskom elektronskom mediju potpisan je izvjesni Budimir Aleksić. Nas iz međunarodnog naučnog svijeta zaprepastila je retorika spomenutog gospodina i upuštanje u problematiku života akademske ustanove koju, očigledno je, ne poznaje. Da ne budem pogrešno shvaćen, ali istina je pa to i ističem, Međunarodni komitet za zaštitu i unapređenje rada FCJK čine do posljednjeg ljudi potvrđeni u svojim naučnim disciplinama, te se s punim autoritetom stavljamo u ulogu arbitra da izjava toga gospodina kako je FCJK „antinaučna ustanova“ ni kod jednoga ozbiljnog naučnika ne može biti prihvaćena.

Naučna ostvarenja kolega s Cetinja nalaze se u vodećim bibliotekama evropskih i ostalih univerziteta, predstavljaju se na raznim simpozijumima od Poljske do Amerike, njihove se knjige prevode i citiraju u inostranstvu, njihovi stručnjaci angažuju i na prvorazrednim projektima današnje slavistike, samo da spomenem Enciklopediju slovenskih jezika i lingvistike koju uređuje ugledni lingvista akademik Mark L. Grinberg.

Izjava povodom koje se obraćam crnogorskim kolegama i javnosti jedna je od onih situacija kad ljudima koji ne poznaju akademska pravila a politika im je dala da o njima sude morate objašnjaviti koliko su u zabludi. Nekako bi se apsurdnost te situacije dala prevazići da iza javnog omalovažavanja rada vodeće ustanove montenegristike ne stoji namjera političke sile da se obračuna s crnogorskim jezikom i kulturom.

Ne samo da se ta namjera prema sudbini FCJK nazire, nego je ona u spomenutoj izjavi vrlo jasno artikulisana: „apsolutno je besmisleno da postoji!“. Dakle, u XXI vijeku, pred domaćom i svjetskom javnošću, pred dostignućima i težnjom savremenoga svijeta da se tehnološki, naučno i kulturno povezujemo, jedan predstavnik crnogorske parlamentarne vlasti upozorava kolege iz crnogorske Vlade da FCJK ne smije postojati. U zemljama u kojima sam radio, kao i u zemljama odakle su članovi ovoga Komiteta ovakve bi se izjave izolovale kao primjer napada na građanske i ljudske slobode i prava, kao anticivilizacijsko djelovanje!

Međunarodni komitet za zaštitu i unapređenje rada FCJK, ja lično kao predśednik Komiteta, i svi mi pojedinačno u zemljama i na matičnim nam univerzitetima stručno i naučno stojimo iza kredibiliteta FCJK i njihovih postignuća na polju nauke i kulture.

Ovaj najnoviji vid obračuna politike i političke sile s naukom i kulturom u Crnoj Gori samo nas dodatno motiviše da stanemo uz kolege s cetinjskog Fakulteta kako bi napredovao njihov rad, a crnogorska nauka i kultura i dalje imali dostojnog predstavnika u slavistici i filološkoj nauci uopšte.

Najzad, korijeni su Fakulteta za crnogorski jezik i književnost Cetinje duboki, a protivteža onemogućavanju rada od strane aktuelne opšte i prosvjetne politike jesu veliki rezultati FCJK i njihova koncepcija otvorenosti prema inostranim istraživačima i ustanovama.

Pozdravljam vas s nadom da će 2022. biti bolja za sve crnogorsko društvo!

Predśednik Komiteta

Akademik Endru Baruh Vahtel, univerzitetski profesor i član Američke akademije nauka i umjetnosti

Inače, Međunarodni komitet za očuvanje i razvoj Fakulteta za crnogorski jezik i književnost formiran je 15. IV 2021. a čine ga:

1. Prof. dr Vanda Babić (Odjel za kroatistiku Sveučilišta u Zadru)
2. Akademik Endru Baruh Vahtel (Američka akademija nauka i umjetnosti), predśednik Komiteta
3. Prof. dr Robert Bonjkovski (Šleski univerzitet u Katovicama)
4. Akademik Stjepan Damjanović (Hrvatska akademija znanosti i umjetnost, Zagreb)
5. Dr sc. Előd DUDÁS (Filološki fakultet Univerziteta Loránd Eötvös u Budimpešti)
6. Dr sc. Mječislav Đekonjski (Dziekonski Translation Erfurt, Njemačka)
7. Akademik Mark L. Grinberg (Univerzitet u Kanzasu, SAD)
8. Prof. dr Artan Hadži (Univerzitet u Skadru)
9. Prof. dr Sanjin Kodrić (Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu)
10. Prof. dr Džon Koks (Državni univerzitet Śeverne Dakote u Fargu, SAD)
11. Prof. dr Milica Lukić (Filozofski fakultet, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku )
12. Akademik Ranko Matasović (Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb)
13. Akademik Hasnija Muratagić-Tuna (Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu)
14. Prof. dr Mimoza Priku (Univerzitet u Skadru)
15. Prof. dr Jakov Sabljić (Filozofski fakultet, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku)
16. Prof. dr Simon Sazdov (Filozofski fakultet u Skoplju)
17. Prof. dr František Šistek (Institut za istoriju Češke akademije nauka, Prag)
18. Akademik Emil Tokaž (Šleski univerzitet u Katovicama)
19. Prof. dr Amira Turbić-Hadžagić (Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli)
20. Prof. dr Ljudmila Vasiljeva (Katedra za slovenske jezike NU „Ivan Franko“ u Lavovu)
21. Prof. dr Ilija Velev (Institut za makedonsku književnost, Skoplje)