Kopredsjednica Ženskog Kluba Vesna Pavićević iznijela je prijedlog za smanjenje stope smrtnosti beba kroz osnivanje banke humanog mlijeka.
Iz Ženskog kluba su u saopštenju istakli da je značaj humanog mlijeka višestruk.
“Prvenstveno zato što smanjuje stopu smrtnosti bebai sprječava nastanak dugotrajnih komplikacija”, navodi Ženski klub.
Prema preporuci Svjetske Zdravstvene Organizacije (SZO) optimalna ishrana u prvim mjesecima života je ishrana majčinim mlijekom.
“Nažalost, postoje okolnosti u kojima majka ne može da doji sopstveno dijete, ili to ne želi, kao i uslovi u kojima je dijete zbog bolesti, urođenih anomalija, prijevremenog rođenja, male porođajne tjelesne mase odvojeno od majke. U tim situacijama donorsko humano mlijeko je najbolja zamjena za majčino mlijeko”, ističe se u saopštenju.
Optimalna ishrana u prve dvije godine života preduslov je kvalitetnog rasta i razvoja, pravilnog oblikovanja imunog sistema i bitan je činilac u prevenciji bolesti metaboličkog sindroma, (šećerna bolest, gojaznost- koje su najčešći uzrok smrti u odraslih).
“Dokazano je da upotreba majčinog (humanog) mlijeka u periodu novorođenčeta i odojčeta smanjuje rizik od pojave respiratornih infekcija, upala srednjeg uva i alergija.
Najnovijim istraživanjima o humanom mlijeku su otkrivene i matične ćelije, što je dovelo do ideje o primjeni humanog mlijeka i kod odraslih, u terapijske svrhe. Zato je neizmjerno važno otvaranje Banke humanog mlijeka”, navodi Ženski klub.
Kako su objasnili, Banka humanog mlijeka (BHM) obezbjeđuje sigurno i kvalitetno donorsko humano mlijeko. BHM je ustanova koja prikuplja, testira, obrađuje, čuva i vrši raspodjelu humanog mlijeka na temelju medicinskih indikacija.
“Prve BHM u svijetu osnovane su zahvaljujući Svjetske zdravstvene organizacije i UNICEF-u, koje su podržale primjenu donorskog humanog mlijeka kao najbolju zamjenu za mlijeko biološke majke. Kasnije su i sva najuglednija pedijatrijska udruženja podržala primjenu donorskog humanog mlijeka”, navodi Ženski klub.
Danas se procjenjuje da ima oko 500 banaka humanog mlijeka.
“Sve evropske zemlje, osim Crne Gore imaju nacionalnu BHM. Broj banaka raste paralelno sa rastom kliničkih dokaza, koji potvrđuju korist od ishrane humanim mlijekom, posebno kod kritično oboljele novorođenčadi, kakvi su i pacijenti Centra za neonatologiju, Kliničkog centra Crne Gore. Za ovu novorođenčad humano mlijeko nije samo hrana, već je to i lijek. Zato je potrebno buduću crnogorsku BHM prostorno i organizacijski smjestiti u okvire KCCG. S obzirom da se sva kritično bolesna novorođenčad Crne Gore hospitalizuju u jedinom tercijarnom neonatalnom Centru koji je u sklopu KCCG, poželjno je da buduća BHM bude prostorno uz Centar za neonatologiju ili ako je moguće u istom objektu”, ističe Ženski klub.
Centar za neonatologiju na godišnjem nivou zbrinjava (liječi i njeguje) 600-800 kritično bolesne novorođenčadi.
“Preterminska novorođenčad čini 40 odsto od ukupnog broja hospitalizovane novorođenčadi. Procent djece koja u toku hospitalizacije zahtijeva primenu mehaničke ventilacije (respiratora) je 11 odsto”, navodi se u saopštenju.
Pozitivni rezultati primjene humanog mlijeka ispoljavaju se već u prvim mjesecima rada BHM. BHM su se pokazale kao vrlo korisne u uslovima epidemije COVID-19.
Zahvaljujući saradnji UNICEF-a u Crnoj Gori i Ženskog kluba, u maju ove godine UNICEF je organizovao studijsku posjetu Zagrebu gdje je delegaciju iz Crne Gore predvodila kopredsjednica ŽK dr Branka Bošnjak sa predstavnicima Ministarstva zdravlja i direktoricom Kliničkog centra dr Ljiljanom Radulović. Tom prilikom su se upoznali sa načinom rada BHM i uspostavili saradnju u cilju primjene dobre prakse i iskustva stručnog kadra Banke iz Hrvatske.
Iskustvo iz Hrvatske je pokazalo da donirano humano mlijeko u Intenzivnu neonatalnu njegu, doprinijelo značajnom smanjenju infekcija, povoljnijem kliničkom toku, smanjenoj primjeni antibiotika, bržem napredovanju u tjelesnoj masi, kao i kraćoj hospitalizaciji.
“Stepen humanosti jednog društva mjeri se brigom prema osetljivim populacijama i pojedincima, a najosetljivija jedinka je novorođenče, posebno prijevremeno rođeno i kritično bolesno. Humano mlijeko je značajna pomoć u njihovoj borbi za preživljavanje, u borbi za manji broj dana na respiratoru, u borbi protiv infekcije, posebno sepse, u borbi za brži rast i razvoj i za kvalitetniji život u kasnijoj dobi. Ako je ishrana humanim mlekom veoma značajna za oblikovanje imunog sistema, a naučne studije su to dokazale, borbom za osnivanje BHM, borimo se za zdravo potomstvo Crne Gore, što je od neprocjenjive važnosti za očuvanje i jačanje nacionalnog bića, posebno u uslovima aktuelnih i najavljenih epidemija i pandemija”, zaključuje se u saopštenju.