Ministarstvo prosvjete, naši stručni saradnici i profesionalci sa polja lingvistike i pedagogije, kao i nastavni kadar u našim vaspitno-obrazovnim ustanovama, rade na tome da našu djecu upute u bogati svijet knjiga, stilskih figura, mašte, kako bi na primjerima najvrijednijih literarnih ostvarenja postali obrazovani i pismeni u pravom smislu te riječi, saopšteno je iz resora Miomira Vojinovića.
Kako su saopštili, poznavati svoj jezik i pismo, jedno je od mjerila obrazovanog čovjeka.
“U 21. vijeku se sve više govori o informatičkoj pismenosti, ali na današnji dan, Međunarodni dan pismenosti, valjalo bi ukazati na izvornu pismenost. Biti pismen danas ne znači samo poznavati gramatičku i pravopisnu normu, imajući u vidu da smo svakodnevno „bombardovani“ površnim, nestilski napisanim poluinformacijama. Pismen čovjek zna prepoznati takvu informaciju, a nepismen joj slijepo vjeruje”, navode iz Ministasrtva.
Ideja o obilježavanju Međunarodnog dana pismenosti pojavila se u septembru 1965. godine u Teheranu, na Svjetskoj konferenciji ministara obrazovanja o temi iskorjenjivanja nepismenosti, a cilj je da se istakne važnost pismenosti za pojedince, zajednicu i društvo.
“Pismenost shvatamo kao nužnost napretka društva, a izazovi globalizacije, sve brže promjene u društvu i državi i pojava novih tehnologija, ukazuju da puka vještina čitanja i pisanja nije dovoljna. Savremeni svijet i nove tehnologije pružaju mnoge mogućnosti, ali moramo naučiti našu djecu da ih koriste na najbolji način. Najvažnije je da zainteresujemo i uputimo djecu i mlade na čitanje knjiga. Čitanje kao individualni kreativni čin razvija maštu, obogaćuje vokabular, unapređuje sposobnost komunikacije, pospješuje razvoj socijalizacije. Funkcionalna pismenost omogućava pojedincu da na pravi način izrazi izrazi svoje misli i ideje i postane koristan član društva”, ukazali su u Ministasrtvu.
Zatim su zaključili.
“Ministarstvo prosvjete, naši stručni saradnici i profesionalci sa polja lingvistike i pedagogije, kao i nastavni kadar u našim vaspitno-obrazovnim ustanovama, rade na tome da našu djecu upute u bogati svijet knjiga, stilskih figura, mašte, kako bi na primjerima najvrijednijih literarnih ostvarenja postali obrazovani i pismeni u pravom smislu te riječi. Takve generacije djece i mladih, temelj su društva prosvijećenosti i znanja za koje ne postoje granice”, zaključuje se u saopštenju.