Mediji u Crnoj Gori prošle godine otežano su poslovali, a jedan od glavnih uzoraka takve situacije je veliki broj na malom tržištu, ocijenjeno je na predstavljanju istraživanja Sindikata Medija Crne Gore (SIMCG).
Predsjednik Sindikata Radomir Kračković, predstavljajući analizu poslovanja medija u prošloj godini koja je temeljena na javno dopsutpnim podacima Uprave prihoda i carina (UPC), rekao da su mediji, u kojima je bilo 1.939 zaposlenih, u prošloj godini imali simboličan prihod od 50,3 hiljada eura.
– Ukupini prihodi svih medija bili su 47,47 miliona eura, od čega prihodi iz budžeta 25,03 miliona eura a od marketinga oko 20 miliona eura, dok su rashodi bili 47,42 miliona eura – naveo je Kračković.
To, kako je rekao, pokazuje da je poslovanje medija otežano i da se usložnjava.
– Jedan od razloga za takvu situaciju je što imamo ogroman broj medija na ovako malom prostoru – čak 222. Tu postoje i oni koji nijesu registrovani kod nadležnih državnih organa pa Crna Gora ima svjetski rekord po broju medija u odnosu na broj stanvonika – istakao je on.
On je dodao da, prema podacima do kojih je SMCG došao, u junu u Crnoj Gori radi 130 portala, dok je elektronskih medija, odnosno radio-stanica i televizija 69.
– U Crnoj Gori svakog dana izlaze i tri novine, tu su i dva nedjeljnika, 15 periodičnih izdanja kao i jedna novinska i dvije televizijske agencije – pojasnio je Kračković.
Naglašava da je najveći prikazani plus u prošloj godini imao Javni servis RTCG, ali da se on finansira sa 90 odsto iz državnog budžera.
– Lokalni javni emiteri su ukupno prikazali pozitivno poslovanje ali je dobar dio te prikazane dobiti u stvari je pokrivanje višegodišnjih dugova za poreze i doprinose, pa se u nekim od ovih medija i dalje duguju zarade iz prethodnog perioda – rekao je Kračković.
Kazao je da se dnevna i nedeljna štampa i dalje drže, uprkos padu tiraža sa kojima su suočene, dok su sve private televizije, osim jedne, prikazale ogorman minus u poslovanju.
Konatar: Položaj zaposlenih u medijima se ne unapređuje
Istraživačica SMCG Bojana Konatar, predstavljajući nalaze ankete koja je rađena u okviru projekta “Trade unions for Fair Recovery” na uzorku od 95 ispitanika od aprila do juna, rekla je da se položaj zaposlenih u medijima ne unapređuje, već da se iz godine u godinu ponavljaju isti problemi.
Kako je kazala, anketa je pokazala da poslodavci i dalje ne prepoznaju značaj usavršavanja zaposlenih, budući da je 66 odsto ispitanika imalo manje od jedne obuke godišnje tokom prethodih pet godina.
– Tek svaki treći ispitanik specijalizovan je samo za jednu oblast, a više od 70 odsto njih nijesu već prate ono što je tog dana aktuelno, dakle prate više različitih tema – rekla je Konatar.
Ona je navela da svaki treći medijski radnik u Crnoj Gori radi duže od osam sati, dok prekovremeno radi njih 70,5 odsto.
Konatar je dodala da to ne bi bio problem da čak 60 odsto njih nije plaćeno za taj prekovremeni rad.
– Slična je situacija za rad vikendom, svaki drugi ispitanik radi često vikendima, dok za 74 odsto njih nikada nije isplaćena dodatna dnevnica za rad nedjeljom. To ne čudi jer do sad to nije bila ni obaveza poslodavca ali nadamo se da će od ovog mjeseca početi sa tom praksom – navela je Konatar.
Ona je kazala da više od polovine zaposlenih u medijima, njih 62 odsto, prima platu koja je ispod državnog prosjeka, dok četvrtina prima platu koja je na nivou ili ispod minimalne zarade u Crnoj Gori.
Maslovar: Profesionalni mediji temelj demokratskog društva
Državna sekretarka u Ministarstvu kulture i medija Mirjana Maslovar navela je su profesionalni mediji temelj demokratskog društva, koje može da napreduje samo ako građani imaju pouzdane informacije.
– Toga smo svjesni i mi u Vladi, a na to upućuje i izvještaj koji ste predstavili. Položaj zaposlenih u medijima je poboljšan u godini za nama ali i dalje postoje problemi koji opterećuju vašu zajednicu – navela je Maslovar.
Ona je rekla da je njihova vizija Crna Gora kao demokratsko društvo u kome zaposleni u medijima profesionalno rade u interesu građana.
– Ako uzmemo u obzir da je u ovoj godini izmjenama brojnih kolektivnih ugovora poboljšao socio-ekonomski položaj građana Crne Gore, ostajemo zabrinuti što najveći dio zaposlenih u medjijima nije uspio da, pregovorima u svojim matičnim kućama, obezbijedi bolje uslove za svoj rad – rekla je ona.
Istakla je da je Ministarstvo otvoreno da pruži podršku kako bi se položaj zaposlenih u medijima poboljšao.
– Planirano je da Ministarstvo kulture i medija inicira odluku Vlade o povezivanju staža novinarima. Takođe, imamo informaciju da medijski sindikati pregovaraju sa Ministarstvom finansija o izradi i potpisivanju prvog granskog kolektivnog ugovora za oblast medija – rekla je Maslovar.
To će, kako je rekla, značajno unaprijediti položaj zaposlenih u medijima.
– Medijski sindikati, medije i medijski radnici u Vladi i Ministarstvu kulture i medija imaju partnera za unapređenje rada i rešavanje svih spornih pitanja – poručila je Maslovar.
Sever: Krhka pozicija nezavisnog novinarstva u Evropi
Predsjednica Evropske federacije novinara Maja Sever kazala je da ljude koji su u sindikatima i udruženjima veže strast za odbranu novinarsta i svijest koliko je važno za pojednice i društvo.
– Ono za što se borimo je da osiguramo uslove da novinari slobodno i profesionalno rade kavlitetno novinarstvo i tako budu na usluzi građanima. Vidjeli ste u posljednjim događajima koliko je to važno za mir i za demokratiju – rekla je Sever.
Dodala je da se svjedoči koliko je krhka pozicija nezavisnog novinarstva ne samo na Balkanu nego i u Evropi.
– Evropska federacija novinara od početka zagovara i podržava snažnu i učinkovitu regulativu. Jednostavno, živimo u vremenu kada nam treba zakonodavni mehanizam i sistem pravila ponašanja kako bismo osigurali da novinari mogu slobodno javiti – istakla je Sever.
Ona je kazala da nema zemlje u Evropi u kojoj se novinari ne suočavaju sa prijetnjama, napadima, dodajući da počinioci često prolaze nekažnjeno.
– Prijetnje i napadi su postali dio našeg posla. Tako ne smije i ne treba biti. Tu ključnu ulogu moraju imati poslodavci i vlasnici medija, ali zaštita i prava radnika očigledno nije na vrhu liste porioriteta – zaključila je Sever.