Premijer Duško Marković odgovara danas, u okviru Premijerskog sata, na pitanja crnogorskih poslanika.
Premijer je kazao danas na Premijerskom satu da je stambena politika pokazala određene slabosti, pa je pozvao nadležne organe da te slabosti evidentiraju i preispitaju. Ipak, rješavanje stambenih pitanja on ne vidi kao privilegiju, već kao potrebu. Ponavlja da će autoput biti otvoren sljedeće godine, ističući da je potreban Crnoj Gori kao hljeb.
Poslanik Miodrag Lekić je pitao Markovića da li će preduzeti konkretnu akciju preispitivanja i ukidanja “neustavnih i nemoralnih odluka u partijsko-klanovsko-funkcionerskoj strukturi o dodijeljivanju stanova i kredita, u nekim slučajevima po drugi, treći, četvrti put pod uslovima koji ni blizu ne važe za građane ove zemlje”.
Marković je kazao da je stambena politika pokazala određene slabosti i nedostatke.
“Kao predsjednik Vlade objelodanio sam tražene podatke i pozvao nadležne organe da slabosti evidentiraju i preispitaju. Rješavanje stambenih pitanja ne vidim kao privilegiju, već kao potrebu”, istakao je Marković.
Vlada je, podsjeća, prihvatila incijativu Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije o potrebi sačinjavanja detaljne analize pravnog okvira kojim je uređeno pitanje rješavanja stambenih pitanja.
#PremijerskiSat pic.twitter.com/yheB3hmbks
— Vlada Crne Gore (@VladaCG) November 20, 2019
,,Ako je Vlada pogriješila i ako su institucije pogriješile, ispravićemo tu grešku. Ja mislim da je ova politika neophodna, da ona mora obuhvatiti i državne službenike i funkcionere, mora biti javna, mora biti transparentna i ne smije biti zloupotrijebljena. Ako su takve greške postojale u mandatu ove Vlade i ako je iza njih stajao korupcionaški pristup, nemojte tražiti odgovornost u tim ljudima, ja sam odgovaran za to i spreman sam da se s tom odgovornošću ponesem“, kazao je Marković.
Ističe da je u mandatu ove Vlade riješeno ili je u toku rješavanje stambenih pitanja 459 zaposlenih u prosvjeti, 167 u zdravstvu, 992 u bezbjednosnim institucijama, 223 u Vojsci.
“Riješeno je stambeno pitanje 271 penzionera i 214 raseljenih lica”, istakao je on.
Govoreći o rješavanju stambenih pitanja funkcionera, premijer je rekao da u Crnoj Gori postoji jasan zakonodavni okvir koji državi, kao poslodavcu, omogućava da pristupi rješavanju stambenih potreba svih zaposlenika iz javnog sektora, bili oni službenici ili funkcioneri.
“Međutim, iako je svaka odluka bila zasnovana na propisu, ne može se reći da je taj okvir funkcionisao besprijekorno. Upravo zbog toga što ova Vlada sprovodi odgovornu i dosljednu stambenu politiku, pažljivo pratimo efekte sadašnjeg modela i tražimo prostor za unapređenja. U prvom redu, uočeno je da ustanovljenom modelu rješavanja stambenih potreba u javnoj upravi nedostaju čvršći elementi kontrole, što otvara mogućnost za određene zloupotrebe koje se tiču upravo postupaka krajnjih korisnika. Takve devijacije mogu dovesti do obesmišljavanja humane i ispravne namjere Vlade, koja iza ovakvog modela stoji”, kazao je Marković.
Autoput potreban Crnoj Gori kao hljeb
Goran Danilović iz Posebnog kluba poslanika pitao je Markovića kada se naredne godine planira otvaranje dijela auto-puta Podgorica-Mateševo, da li će to podrazumijevati završne radove u potpunom obimu na petlji Smokovac, te kad se planira nastavak radova od Mateševa do Boljara i kako će se taj projekat finansirati.
“Mi ćemo autoput završiti sljedeće godine. Nama izvođač garantuje da če radovi biti završeni do 30. septembra 2020. godine. To će biti trenutak i čast za mene, vrednije od svega što sam prethodno radio. To je projekat koji je potreban Crnoj Gori kao hljeb, da ne živimo izlovano”, istakao je Marković.
Takođe, Marković je naveo i da su u toku intenzivne aktivnosti na realizaciji preostalih dionica Autoputa, istakavši:
„Mi već parama Evropske komisije iz granta radimo idejno rješenje i studiju o uticaju na životnu sredinu za drugu dionicu – pet miliona eura – takođe se radi studija za treću dionicu, koja uključuje petlju Smokovac prema primorju“.
Kada je riječ o spajanju Autoputa sa Srbijom, on je podsjetio da je projekat u potpunosti usaglašen, te da su radovi na čitavoj trasi u različitim fazama realizacije.
Komentarišući prigovore o načinu izbora podizvođača, on je podsjetio da je izvođač radova izabran po posebnom modelu, verifikovanom u Parlamentu, kao i da podizvođače ne bira Vlada, nego izvođač po strogoj proceduri, te odbacio tvrdnje o opasnosti od ekonomske zavisnosti, ocijenivši da iza takve teze stoje interesi i globalni interesi.
„Ponosan sam na crnogorske podizvođače. Oni su danas podizvođači na ovom projektu, a sjutra će nadam se biti izvođači velikih projekata ne u Crnoj Gori nego i šire, jer su izgradili sposobnost i kapacitet i ja vjerujem da će biti i izvođači i u Srbiji i u Italiji ili negdje drugo, kada dođe vrijeme za to“, naglasio je Marković.
“Vlada neće žaliti ni novac ni trud da zadrži mlade u CG”
Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković pitala je Markovića koje mjere preduzima Vlada na polju podsticanja inovacija u privredi i podrške inovativnim brzorastućim kompanijama, te koji su joj planovi za narednu godinu.
Marković je zaključio stavom da ni u mnogo složenijim fiskalnim okolnostima Vlada nije ograničavala inovacije i da konkretno i intenzivno radi na jačanju našeg inovacionog ekosistema.
„Ne zato što je u pitanju lak posao sa brzim političkim rezultatima – jer on to nije. Već zato što smo uvjereni da samo predanim radom možemo iskoristiti očigledne kadrovske potencijale mladih ljudi i naučnika, i učiniti da Crna Gora postane uspješna i prepoznata u svijetu inovacija. Samo na taj način, naše prirodne resurse i turističku atraktivnost možemo iskoristiti kao argument više u kreiranju poželjnog mjesta za život, rad i kvalitetne investicije. To će osnažiti odluke naših mladih i talentvanih ljudi da ostanu i ovdje stvaraju svoju budućnost, prepoznajući da su sudionici savremenog jačanja države, naučno i preduzetnički. Vlada na tom putu neće žaliti ni novca ni truda!“ – kazao je Marković.
Marković Kneževiću: Ovo su pitanja za Specijalno državno tužilaštvo, ne za premijera
Poslanik Demokratskog fronta Milan Knežević imao je potpitanje za premijera.
“Da li su Berane, Petnjica, Rožaje, Plav, Gusinje u Crnoj Gori. Da li smo mi uveli neki novi praznik jer vidim da su ti gradovi osvanuli sa bilobordima na kojima piše “Srećan dan Sandžaka”? pitao je Knežević, a onda pitao premijera da li su istinite tvrdnje Specijalnog državnog tužioca da je Duško Knežević zajedno sa 79 fizičkih i 95 pravnih lica, utajio porez i transferisao oko 550 miliona eura, za koje sumnjaju da potiču iz nelegalnih aktivnosti.
“Ukoliko jeste, šta je Vlada uradila da zaštiti ekonomski sistem Crne Gore. Ovo je trenutak da saznamo kome je Knežević dao milione DF-u ili DPS-u”, kazao je Knežević.
„Pitate me – jesu li istinite tvrdnje Specijalnog državnog tužilaštva da je u konkretnom predmetu došlo do utaje poreza kroz nelegalno poslovanje, odnosno do nezakonitog transfera novca! Odgovor na to pitanje morate tražiti upravo od Specijalnog državnog tužilaštva, a ne od predsjednika Vlade. Niti znam niti mi je posao da znam šta u kojem krivično-pravnom predmetu ima status dokaza, a šta tvrdnje, i šta je tačno a šta nije. Ponoviću da Vlada nije nadležna da pokreće i sprovodi istage, podiže i zastupa optužnice, vrši njihovu kontrolu, niti da donosi presude. Informacija koju ja imam, a imate je i vi, jeste da je Specijalno državno tužilaštvo, u konkretnom predmetu, donijelo naredbu o sprovođenju istrage protiv 79 fizičkih lica zbog krivičnih djela stvaranje kriminalne organizacije, pranje novca i utaja poreza i doprinosa i protiv 95 pravnih lica zbog istih krivičnih djela, kao i da je donijeta naredba o proširenju istrage“ – rekao je premijer Duško Marković.
Predsjednik Vlade je, odgovarajući na drugi dio pitanja, koje se odnosi na zaštitu ekonomskog sistema države Crne Gore, rekao da smo unapređivali normativna rješenja, jačali institucije i davali akcenat boljoj kadrovskoj politici.
„Da nijeste bojkotovali rad Skupštine, ne priznajući ni Parlament ni institucije, učestvovali biste u donošenju mnogih rješenja koja bi za cilj imala zaštitu ekonomskog sistema naše zemlje, a koja je predlagala upravo ova Vlada. Vlada je dakle radila u vremenu kad vi nijeste, a da bi sistem učinili još otpornijim, utvrdili smo set zakona iz bankarskog sektora: Predlog zakona o kreditnim institucijama, Predlog zakona o sanaciji kreditnih institucija, Predlog zakona o zaštiti depozita i Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stečaju i likvidaciji banaka. Predložena zakonska rješenja predviđaju povećanje minimalnih kapitalnih zahtjeva za nove banke sa pet na sedam miliona eura. Slabe banke će se rješavati kroz moderne instrumente rezolucije, a uspostaviće se sanacioni fond koji će omogućiti ranu pomoć problematičnim bankama pod striktnim uslovima“ – rekao je premijer.
Dodao je da će Fond za zaštitu depozita udvostručiti pokriće osiguranih depozita na 100.000 eura i da će postupno će skratiti vremenski limit za isplate osiguranim deponentima.
„Ne možete ni Vi lično, a ni drugi, osporiti činjenicu da u ove tri godine naša ekonomija bilježi impozantan rast jer je rasla po prosječnoj stopi od 4,9 odsto, a to je rezultat osmišljenih i dosljednih politika Vlade, ali i doprinosa svih aktera koji učestvuju ekonomskom životu Crne Gore“ – rekao je predsjednik Vlade Duško Marković na Premijerskom satu.
Nakon toga, Knežević je pitao Markovića da li imao informaciju da DF planira državni udar i zašto takvu informaciju nije podijelio.
“Informaciju o pripremi državnog udara i akterima sam dobio od državnih organa kada je to objavljeno”, odgovorio je Marković.
„Šta zapravo prepoznaje ovaj dokument, u najkraćem se može ilustrovati kroz ocjene o napretku upravo u ključnim oblastima. Dakle, ocjena iz dokumenta: Radilo se na rješavanju preostalih izazova naznačenih u Izvještaju Evropske komisije za Crnu Goru za 2019. godinu i Zaključcima Savjeta EU od 18. juna 2019., naročito u ključnim oblastima slobode medija, borbe protiv korupcije i trgovine ljudima. Snažnije učešće Crne Gore u međunarodnoj policijskoj saradnji rezultiralo je uspješnim operacijama protiv kriminalnih grupa, kako u zemlji tako i u inostranstvu. Uspostavljen je početni bilans ostvarenih rezultata u pogledu istraga, krivičnih gonjenja i pravosnažnih presuda u predmetima korupcije na visokom nivou. Da idemo i detaljnije: prepoznaju se konkretne aktivnosti za smanjenje broja zaostalih predmeta u sudovima; nastavak snaženja i promocije alternativnog rješavanja sporova; ponavljanje pozitivnog trenda po pitanju izvršnih predmeta; poboljšanje kapaciteta Ombudsmana za postupanje po pritužbama i kvalitet i vidljivost njegovog rada.
Prepoznati su napori Crne Gore na zakonodavnom planu u medijskom sektoru; ponovljena je pozitivna ocjena o otvorenosti vlasti po pitanju LGBTI prava; konstatovano je da se razvija inicijalni bilans rezultata u domenu borbe protiv trgovine ljudima; konstatovane su mjere koje je Crna Gora preduzela po pitanju stvaranja uslova za formiranje zajedničkih istražnih timova kroz izmjene zakona; konstatovan je nastavak aktivne saradnje s Eurojust-om; ponovljena su pozitivna zapažanja u dijelu međunarodne policijske saradnje, kao i ocjena o trendu rasta zapljene droga“ – rekao je Marković.
Premijer je kazao da ukoliko u navedenom ne vidimo ocjene koje govore u prilog napretku Crne Gore u sistemskim pitanjima, ne želi prepoznati realnost, te da je to razlog za zabrinutost.
„Ali ne povodom Non-papera, nego povodom naših unutrašnjih slabosti da prihvatimo realnost i činjenice, kakve god one bile“ – rekao je Marković.
Predsjednik Vlade je iznio podatke o time da je 267 javnih funkcionera podnijelo ostavku ili su razriješeni funkcije nakon Mišljenja i Odluka Agencije za sprječavanje korupcije, da je Specijalno državno tužilaštvo do danas je podiglo optužnice za koruptivna krivična djela zbog štete po Državu u vrijednosti od 100 miliona eura, što je u jednom dijelu rezultiralo i već pravosnažnim presudama protiv visokih funkcionera te da je Vlada ispunila sva privremena mjerila iz svoje nadležnosti u poglavljima 23 i 24.
„Sve ovo naravno ne znači da ne ostaju i nedostaci i izazovi. E upravo tome i služe ovakvi dokumenti, i mi ih vidimo i kao uput šta i kako dalje, ali i kao potvrdu zrelosti u budućim fazama sprovođenja reformi. Ponoviću i danas da u Evropsku uniju ne ulazi Vlada, već cijelo društvo, a na putu do članstva svaka grana vlasti treba da snosi svoj dio odgovornosti. Stoga i Vi preuzmite dio koji vam kao poslaniku pripada. Biću slobodan da ocijenim da obrazloženje pitanja koje ste postavili na ovu temu ne odražava niti ono čemu kao poslanik i političar težite, niti iskazuje Vaš politički i funkcionalni potencijal. Jednostavno – od vas se očekuje i više i drugačije. Zato pokrenite konkretne aktivnosti na jačanju skupštinskog dijaloga koji će dovesti do izbora Vrhovnog državnog tužioca; izbora članova Sudskog savjeta; unapređenja pozicije i odgovornosti tužilaštva u okviru sistema; nastavka jačanja kredibilne uloge Agencije za sprječavanje korupcije. To je u isključivoj nadležnosti Skupštine, i vidi se jednako kao i ono u nadležnosti Vlade kroz Non-paper Evropske komisije na koji se pozivate. Nije dobro kad se u Parlamentu, na ovako ozbiljnoj temi, koristi floskula: ‘zarobljena država’. Pročitajte detaljno ili Non-paper ili Godišnji izvještaj Evropske komisije.
Nigdje i ni na kojem mjestu se za Crnu Goru ne govori da je „zarobljena država”, poručio je premijer.
“Takve ocjene nema, poslaniče Krivokapiću, niti će je biti ako mi budemo radili svoj posao! Kada govorimo o nagovještajima i eventualno novom pristupu Evropske unije, za sada smo na terenu predloga jedne države o kojem je tek pokrenuta diskusija među ostalim državama članicama. Još uvijek je rano govoriti o mogućim uticajima pojedinačnih inicijativa na pregovarački proces Crne Gore. I znajte da nemamo bojazni od bilo kojeg modela ili pristupa politici proširenja, ukoliko je takav pristup zasnovan na ostvarenim zaslugama i ukoliko u prvi plan stavlja kvalitet reformi. … Umjesto pesimističnog tumačenja Non-papera, i trošenja energije na najcrnje scenarije, dajte da uložimo sebe i svoje iskustvo u dalji napredak i razvoj zemlje. Tu priliku imamo i nemojmo je propustiti“ – zaključio je Marković.