Za rješavanje pitanja smanjenja izdašnosti vodoizvorišta Bolje sestre u okviru nadležnosti koje ima, Regionalni vodovod pokrenuće više aktivnosti, koje bi za rezultat mogle imati djelimično ublažavanje efekata pada izdašnosti izvorišta. Prijedlog varijantnih rješenja za održivo i trajno rješenje uz prijedlog matrice odlučivanja se očekuje u narednom periodu od strane konsultanata koji su angažovani u okviru IPA INTERREG IT – AL – MNE programa. Međutim, vremenski okvir za odabir najpovoljnijeg rješenja i njegovo sprovođenje u djelo je takav da se do ljetnje turističke sezone 2022. godine ne mogu očekivati konkretni rezultati, saopštio je član Odbora direktora Regionalnog vodovoda Crnogorskog primorja Zoran Lakušić.
“Po svemu sudeći, nekontrolisano, odnosno prekomjerno vađenje šljunka jeste osnovni uzrok pada izdašnosti izvorišta Bolje sestre. Na negativne posljedice eksploatacije šljunka Regionalni vodovod Crnogorsko primorje ukazuje već godinama unazad, ali se situacija nažalost nije popravljala. Zbog pada izdašnosti izvorišta, ne može se garantovati zadovoljenje svih potreba za vodom u toku ljetnje sezone 2022. godine”, naveo je Lakušić.
Eksperti koji su radili studiju Hidrogeološka analizа izdašnosti izvorišta Bolje sestre, istakli su da zaustavljanje pada izdašnosti zavisiće od dosljednog sprovođenja dvije glavne mjere koje su predložene.
“Zaustavljanje dalje eksploatacije šljunka i produbljivanja korita rijeke Morače koje remeti hidrauličku vezu sa povezanim aluvijanom izdani i smanjuje prihranjivanja izvorišta; Izgradnje betonske brane (ustave) na Morači koja treba da popravi i uspostavi tu hidrauličku vezu u pređašnji inteizitet, ili pak blisko pređašnjem. Da bi se ovo sprovelo, potrebno je da Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede; Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma; Ministarstvo ekonomskog razvoja, Uprava za vode, Uprava za inspekcijske poslove, Uprava policije osmisle i uspostave efikasniji oblik zaštite korita Morače od svake nelegalne ili nekontrolisane aktivnosti i preduzmu sve zakonske mjere radi zaštite izvorišta Bolje sestre”, pojasnio je Lakušić.
Nadležne institucije, prema njegovim riječima, a shodno svojim nadležnostima, treba hitno da postupe i zaustave sve aktivnosti u koritu rijeke Morače, na potezu od ušća rijeke Sitnice do Vukovačkog mosta, tj. u okviru druge zone zaštite izvorišta Bolje sestre, kako bi se, shodno studiji Hidrogeološka analiza izvorišta Bolje sestre koju je Društvo realizovalo iz granta EBRD, korito rijeke Morače na ovom potezu vratilo u prvobitno stanje.
“Ugrožavanje izvorišta Bolje sestre, trajno uništavanje korita rijeke Morače i priobalja, te uskraćivanje državnog budžeta za milione evra neplaćenih nadoknada, samo su neke od posljedica nelegalnog iskopavanja pijeska i šljunka iz korita i na obali rijeke Morače. Šljunak i pijesak iz korita Morače predstavljaju javno dobro Crne Gore. U biznisu u kome se, i kad se, posluje po zakonu, okreću se ogromne količine novca, dnevna zarada mjeri se hiljadama evra, a godišnji profit na stotine miliona, dok su nadoknade državi minimalne. Radi se o veoma moćnoj grupaciji, s dobrim i uticajnim vezama u samom vrhu vlasti”, dodao je on.
Država je krajem prošle godine krenula, napominje Lakušić, u obračun sa nelegalnim eksploatatorima, pa je onda zastala “ne objašnjavajući svoje postupke, osim da je građevinska mafija jača od države”.
Sud pravde u Crnoj Gori, kaže Lakušić, “nije ni okrznula šljunkarsku mafiju koja se bogati organizovanom nelegalnom eksploatacijom šljunka”.
“Tok gotovine ogromnih količina novca zarađenog nelegalnom eksploatacijom šljunka takođe su velika nepoznanica, pa mnogi ističu da se njime i kupuje ćutanje nadležnih institucija, koje deceniju ipo ne uspijevaju da se suprostave ovoj vrsti kriminala. Nedostatak kontrole, neuspješna primjena zakona u ovoj oblasti, ali i blaga kaznena politika, idu na ruku svima koji to i čine. Međutim, direktna šteta koju devestatori nanose, nepovratno uništavajući ekosistem rijeke, daleko je veća od one finansijske. Iza bagera ostaju krateri u kojima se odlaže otpad na obali rijeke Morače, koja liči na površinu Marsa”, dodao je Lakušić.
Nelegalni eksploatatori šljunka i pijeska na način na koji uništavaju rijeku Moraču i njene vodotoke, kako kaže, “slobodno se mogu nazvati šljunkarskom mafijom”.
“Pristup državnih institucija prema nelegalnim aktivnostima u koritu i na obali rijeke Morače mora biti energičniji, ne rješavajući ovaj ogromni problem, dovodi se u pitanje normalno snadbijevanje vodom crnogorskog primorja. Zbog ovakvog odnosa šljkunkarske mafije prema koritu rijeke Morače i izvorištu Bolje sestre, za posljedicu može imati direktni uticaj i na turizam od kojeg država ubira oko milijardu evra”, zaključio je Lakušić.