LGBTIQ zajednica nije zadovoljna današnjim položajem u Crnoj Gori. Smatraju da su im mnoga prava i dalje uskraćena, da trpe nasilje i svjedoče nereagovanju institucija. Najviše zamjeraju ministru ljudskih i manjinskih prava Fatmiru Đeki što ih ne štiti i smatraju da je onesposobio taj resor.
ZAMJERKE
– Ministarstvo je onesposobljeno da se bavi ljudskim pravima. Postoji blokada procesa iznutra. Ništa ministar nije ispunio što je obećao. Nemamo još imenovanog ni direktora Direktorata za ljudska prava. Nažalost, on neće imati posljedice liše naše kritike, nema sankcija, nikakve odgovornosti, osim te da zbog političkih dešavanja više neće biti ministar – rekao je Pobjedi izvršni direktor krovnog Udruženja za jednaka prava LGBTIQ osoba za Zapadni Bakan i Tursku ERA Danijel Kalezić.
Kalezić smatra da danas nema profesionalaca na funkcijama, ljudi koji imaju profesionalnog kapaciteta za bavljenje ljudskim pravima, te da drugi olako prihvataju pozicije iako nijesu kadri za njih. Smatra da je aktuelan nemar i nebriga i da je takva situacija uzrokovana time što se pozicija ministra za ljudska i manjinska prava po difoltu dodjeljuje nacionalnim manjinama, a ne po difoltu kvalifikacija za obavljanje te funkcije.
– Tu je srž problema, uz, naravno, i to što ovu vladu čine i oni koji su otvoreno protiv naših prava – rekao je Kalezić.
Dodaje da je Ministarstvo zdravlja ranije donijelo protokole koji se tiču pristupa reproduktivnih metoda, te da je zabranjen pristup istopolno orijentisanim osobama. Grupa NVO koja štiti njihova prava požalila se ombudsmanu. Kalezić ističe da ministar ljudskih i manjinskih prava nije stao u njihovu zaštitu. Ponovio je i da je unutar Ministarstva, na kadrovskom nivou, onesposobio taj resor da radi ono što mu je mandat.
Kaže da se Đeka nije uključivao u većinu procesa koji se tiču prava LGBTIQ osoba, niti u implementaciji strategije koja je ,,zamrla“.
– Pripreme nove strategije nijesu ni na vidiku. Dolazimo i do situacije da sljedeće godine možemo, nakon deset godina, dočekati da nemamo zvaničnu vladinu politiku zaštite osnovnih ljudskih prava LGBTIQ osoba – navodi Kalezić.
Dodaje da je, takođe, usporen proces usvajanja zakona o rodnom identitetu zasnovanom na samoodređenju. Trebalo je zakon, ističe on, da bude već usvojen, a još nije utvrđen ni prijedlog tog akta na vladi. Nabraja i da nijesu još usklađeni ostali zakoni sa Zakonom o životnom partnerstvu lica istog pola.
Kalezić navodi da su napadi na LGBT osobe pojačani posljednju godinu, da se prijetnje sporo procesuiraju ili se ne procesuiraju adekvatno, te da je oslabljen odgovor institucija na nasilje i diskriminaciju koju trpi ova populacija.
– Bilježimo potpuni izostanak ministra i kada je riječ o prijetnjama i napadima na LGBTIQ zajednicu – dodaje Kalezić.
HRVATSKA I SLOVENIJA UZORI
Komentarišući kakvo je stanje u ostalim zemljama u regionu, Kalezić navodi da su ispred nas u svemu Slovenija i Hrvatska. Kaže da njihov put moraju da ishodaju, te da su u odnosu na Crnu Goru značajno ispred, iako i u tim zemljama bilježe određene probleme. Precizirao je da, na primjer, Slovenija ima bračni zakon, da je to pitanje zatvorila, a da je Hrvatska značajno unaprijedila roditeljska prava. U Crnoj Gori, prema propisima, ova populacija nema pravo da usvaja djecu, mogu da sklapaju partnerstva.
Ako se, dodaje Kalezić, Crna Gora poredi sa ostatkom zemalja koje nijesu u EU, jesmo vodeći, ali je pitanje sa kim treba da se poredimo, da
li malo bolji đak treba da se poredi sa najgorim đacima ili sa mnogo boljim đacima.
– Stanje nije sjajno i borba tek predstoji. Biće bolje sigurno. Aktivizam u Crnoj Gori je jak. Borimo se, i ta borba podrazumijeva i padove kojima svjedočimo. Niko neće odustati od te borbe. Pitanje je da li gubimo vrijeme, a činjenica jeste da gubimo – rekao je Kalezić.
LGBT forum ,,Progres“ i LGBTIQ Socijalni centar svim LGBTI osobama u Crnoj Gori čestitali su 28. jun, dan kada je u Njujorku 1969. godine počela Stounvolska revolucija i koji se formalno smatra početkom svjetskog LGBTI pokreta. Navode da je pred njima još uvijek dug put do ostvarenja krajnjeg cilja.
– Crna Gora je tokom više od decenije našeg rada i aktivizma doživjela značajne društvene promjene i da su napori organizacija civilnog društva i naših saveznika i partnera u velikoj mjeri doprinijeli tome da je položaj LGBTI osoba danas bolji nego što je tada bio. Ali, potrebno je još napora kako bi se iskorijenili hronični problemi poput govora mržnje, diskriminacije i nasilja, te ubrzale sve neophodne reforme na našem evropskom putu – poručili su oni.