Subota, 27 Aprila, 2024
Rubrika:

Gorjanc Prelević: Paran broj sudija Ustavnog suda nije djelotvoran za donošenje odluka

Izborom troje nedostajućih sudija Ustavnog suda nije obezbijeđena puna funkcionalnost te najviše sudske institucije, jer paran broj nije djelotvoran za donošenje odluka, poručila je izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA), Tea Gorjanc Prelević

Izborom troje nedostajućih sudija Ustavnog suda nije obezbijeđena puna funkcionalnost te najviše sudske institucije, jer paran broj nije djelotvoran za donošenje odluka, poručila je izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA), Tea Gorjanc Prelević.

Skupština Crne Gore izabrala je troje, od četvoro nedostajućih, sudija Ustavnog suda. Izbor novih sudija, Snežane Armenko, Dragane Đuranović i Momirke Tešić podržalo je više od dvije trećine poslanika vlasti i opozicije.

„Zadatak je djelimično ispunjen. Sud sada može da donosi odluke, ali i ne mora, jer jednak broj sudija, nije djelotvoran za donošenje odluka. Prema Ustavu Crne Gore Ustavni sud ima sedmoro sudija, poslanici su bili dužni da izaberu svih četvoro sudija i obezbijede potpunu funkcionalnost suda“, rekla je Gorjanc Prelević u izjavi za PR Centar.

Prema njenim riječima, crnogorska javnost juče nije čula ozbiljne razloge zbog neizbora četvrtog sudije.

Gorjanc Prelević je istakla da bi, u slučaju izbora sudije iz redova albanskih naroda, bio prvi put da Crna Gora ima sudiju albanske pripadnosti.

„Mislimo da je šteta što jedna manjina nije u stanju da podrži drugu, pogotovo jer nije bilo pripadnika albanskog naroda u najvišim sudskim instancama države“, smatra Gorjanc Prelević.

Na pitanje šta će se desiti ako se na sljedećoj sjednici ne izabere četvrti sudija, Gorjanc Prelević je rekla da onda kreće potpuno novi postupak, sa novim rokom za prijavljivanje kandidata.

„Taj čitav proces bi mogao da se završi najranije kraja maja što je opet predug period koji može da odloži punu funkcionalnost tog suda“, pojasnila je Gorjanc Prelević.

Napominje i da nije slučajno da je u Ustavnom sudu broj sudija neparan.

„Sada, ako bude podijeljenih stavova odluke opet neće moći da se donesu. Na pragu smo predsjedničkih izbora, nećemo imati četvrtog sudiju do tog datuma, zato mislim da je izbor troje sudija vrlo ograničen i minimlan uspjeh koji ne zaslužuje nikakvo oduševljenje. Ponavljam, zadatak nije ispunjen do kraja i neophodno je izabrati četvrtog sudiju“, istakla je Gorjanc Prelević.

Gorjanc Prelević poručuje da je zadatak Skupštine da obezbijedi punu funkcionalnost Ustavnog suda.

Na pitanje koliko je štetu donijelo nefunkcionisanje US, Gorjanc Prelević odgovara da je šteta velika s obzirom na period zastoja i broja inicijativa i predloga za ocjenu ustavnosti koje čekaju.

„Imali smo lokalne izbore, znamo da tri opštine nijesu proglasile konačne rezultate zbog toga. Ustavnih žalbi ima jako puno i o njima je moglo da odluči Vijeće od troje sudija samo konsenzusom“, navela je Gorjanc Prelević.

Saglasna je da je, zbog svih dešavanja, stvoren utisak da su sudije izabrane po partijskom principu.

„Ali, očekujemo od njih da ne glasaju u skladu sa interesima partije, već časno i profesionalno. Mi imamo očekivanje da će neki sudija tako i glasati, ali kako će to izgledati u praksi to ne možemo znati“, kazala je Gorjanc Prelević.

Prema njenim riječima, cijeli proces izbora sudija tekao je tako da se nijesu birali najbolji kandidat, sa najboljim poznavanjem ustavnog prava, najvećim iskustvom…

„Ono što je izostalo u javnosti je razgovor o stručnim kapacitetima i ugledu tih kandidata, na kraju se sve svelo na kandidate stranaka. Mislim da to nije dobro, jer je Crnoj Gori potreban nepartijski sud“, ocijenila je Gorjanc Prelević.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

1 Komentar
Najstariji
Najnoviji Najpopularniji
Inline Feedbacks
Pregedaj sve
Naroz
28.02.2023-17:19 17:19

Gospodjo Prelević, nikad nijedan Bošnjak ili Musliman, nije bio premijer CG, niti je ikad bio šef ANB-a. Pošto su Albanci proporcionalno u dovoljnom broju zastupljeni u izvršnoj vlasti (sa pravom) dozvolite da i drugi manje brojni narodi imaju neka prava.