Unutrašnji nadzor državnih tužilaštava čini još jedan vid kontrole rada cjelokupne tužilačke organizacije, ocijenili su iz Centra za građanske slobode (CEGAS).
Kako se CEGAS i ranijih godina, između ostalog, bavio ovom vrstom nadzora kao i njegovom primjenom, iz organizacije uputili su Zahtjev za slobodan pristup informaciji, 27. decembra prošle godine Vrhovnom državnom tužilaštvu, u kojem su tražili dostavljanje informacije o “izvršenom nadzoru prema Specijalnom i Višim tužilaštvima, kao i akta koja prate nadzor u skladu sa Zakonom i utvrđenim Planom nadzora za 2023.”.
“Dobili smo odbijajuće Rješenje”, naveli su iz CEGAS.
Po prvi put, kako ističu, u obrazloženju se navodi da Vrhovno državno tužilaštvo posjeduje informaciju, za koju je propisana mogućnost ograničenja pristupa informaciji, na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama.
Iz CEGAS su kazali da navedenim članovima jasno stoji da se pristup informaciji “može ograničiti ako je to u interesu prevencije istrage i gonjenja izvršilaca krivičnih djela”.
“Vrhovno državno tužilaštvo Crne Gore je uzelo u obzir činjenicu da tužilaštvo, u skladu sa svojim ovlašćenjima, koja su mu data Ustavom i zakonima u svom posjedu ima vrlo osjetljive podatke, čije bi objavljivanje predstavljalo kršenje zakona i nanošenje znatne štete na prava i slobode lica na koja se ti podaci odnose”, naveli su iz CEGAS.
U obrazloženju, dalje se navodi, da je “Vrhovno državno tužilaštvo sprovelo test štetnosti i utvrdilo da u konkretnoj upravnoj stvari se vrši odbijanje zahtjeva sa razloga što je članom 14 stav 1 tačka 3 alineja 3,4,5,7 Zakona o slobodnom pristupu informacijama propisano ograničenje pristupa informaciji, traženim informacijama u cjelosti te da bi prije okončanja postupka mogle nastupiti štetne posljedice kako po organ koji je preduzimao radnje, druge aktivnosti na osnovu kojih su prikupljeni dokazi izviđajem i istragom tako i u odnosu na lica protiv kojih su sprovedene radnje…”
Odbijajuće Rješenje CEGAS dobija i od Višeg državnog tužilaštva Podgorica, gdje su na isti Zahtjev za slobodan pristup informaciji tražili informaciju o nadzoru nad osnovnim državnim tužilaštvima kao i akta koja prate nadzor predviđen Planom nadzora za 2023.
“U obrazloženju se, između ostaloga navodi, da se pristup informaciji ograničava jer bi “dostavljanje tražene informacije omogućilo uvid u sadržinu preduzetih radnji u predkrivičnom i krivičnom postupku, jer se isti može pokrenuti ponovo ako na to ukažu nove činjenice i novi dokazi, sve do nastupanja rokova zastarjelosti propisanih članom 124 i 125 Krivičnog zakonika Crne Gore”. I ovo tužilaštvo sprovelo je test štetnosti, te je utvrdio da bi se objelodanjivanjem tražene informacije značajno ugrozio interes, odnosno izazvale štetne posljedice”, naveli su iz organizacije.
Isti slučaj odbijanja, kažu, uslijedio je i od Višeg državnog tužilaštva Bijelo Polje, te se utvrdilo “da je informacija takvog karaktera da nijesu ispunjeni uslovi koji su propisani članom 17 Zakona o slobodnom pristupu informacijama, posebno uzimajući u obzir da bi dostavljanje tražene informacije omogućilo uvid u sadržinu preduzetih radnji u predkrivičnom i krivičnom postupku, a za koje je propisana mogućnost ograničenja Zakonom o slobodnom pristupu informacijama.’’
Centar za građanske slobode (CEGAS), raduje činjenica da VDT kreće u nadzor, u dijelu unutrašnje kontrole tužilaštava.
“Ako uzmemo u obzir ovu problematiku ranijih godina, pogotovu kada je kontrola nad ranijim SDT-om u pitanju, ali isto tako zabrinjava odbijajuće Rješenje, gdje ne vidimo razloge za odbijanjem, u dijelu dostavljanja Plana nadzora za 2023.godinu, kao i Odluke o vršenju nadzora, bez preciziranja konkretnih slučajeva i pronalaženja nepravilnosti, uz zaštitu svega što ne smije biti dato javnosti na uvid, koje se svakako na određeni, zakonom prihvatljiv način, moraju naći u Izvještaju o radu Tužilačkog savjeta i državnog tužilaštva za 2023.godinu”, ukazuju iz CEGAS.
U ranijem periodu, CEGAS je, prateći unutrašnji nadzor državnih tužilaštava, uočio “nepostojanje interne kontrole među tužilaštvima, iako ga Zakon eksplicitno nalaže”.
“Od toga da SDT niko nije kontrolisao, za vrijeme GST Katnića, a onda i značajan izostanak nadzora u drugim tužilaštvima. Odgovornost za ovakav vid propustra je izostala. Nad SDT-om je prvi put vršen nadzor za 2016. godinu, pa je tek u 2021. započet (29. januara 2021. god.), Odlukom vd VDT-a, koja se zbog kadrovskih promjena mijenjala dva puta tokom iste godine, sa posebnim osvrtom na nadzor nad SDT-om”, kazali su iz CEGAS.
Navodi se da po Zakonu o državnom tužilaštvu Crne Gore, Vrhovno državno tužilaštvo, najmanje jedanput godišnje vrši analizu rada državnih tužilaštava, pa je jasno o kojem se zaostatku radi.
“Prema podacima iz državnog tužilaštva, nadzor nad višim državnim tužilaštvima u Podgorici i Bijelom Polju, izvršen je u četvrtom kvartalu 2022. godine, dok je nadzor nad SDT-om i dalje u toku. Podjećanja radi, prema Izvještaju o radu Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva iz 2022. godine, imamo informaciju da će se nadzor nad SDT-om vršiti za period od 2017,2018,2019, 2020. koji je započet još u decembru 2021. godine, a da će u nadzor ući i 2021. godina”, kazali su iz CEGAS.
CEGAS će iz interesa i prava javnosti da zna iskoristiti pravo na žalbu koje će uputiti Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama.
“Vjerujući da se anonimizacijom dokumenta mogao dati odgovor na ove zahtjeve, kao i u ranijim periodima. Podsjećamo da je u javnom, pa i svakom drugom interesu: reforma tužilaštva, unaprjeđenje pravnih procesa, izmjena zakonodavstva, jačanje institucionalne saradnje, odgovornost, unaprjeđenje obuka i edukacija kao i uloga civilnog društva, a sve to uz povećanje transparentnosti koje će nam svjedočiti o dobro sprovedenim reformama”, zaključuju iz CEGAS.