Priča o COVID-19 pandemiji je daleko od kraja, jer novi delta soj, čini se, crta novu epidemijsku krivu u znatnom broju zemalja, kazala je Dnevnim novinama šefica Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Cmoj Gori Mina Brajović.
Ako smo i na trenutak pomislili da se pandemiji nazire kraj, budući da su brojke kako u Cmoj Gori, tako i u svijetu neko vrijeme bile u padu, situacija na terenu je posve drugačija. Naime, prema riječima Brajović, raspoloživi podaci pokazuju da se prenos virusa ubrzava u Engleskoj, Škotskoj, djelovima Ruske Federacije, Njemačkoj i drugim djelovima regiona, uključujući centralnu Aziju.
“Nakon deset nedjelja tokom kojih smo bilježili trend opadanja broja novooboljelih u regionu Evrope, u prošloj sedmici registrovali smo rast broja inficiranih slučajeva od 10 odsto. Ova ‘smjena’ trendova dešava se kao posljedica intenzivne socijalne interakcije i okupljanja, putničkog saobraćaja i popuštanja restriktivnih mjera. Situaciju čini dodatno kompleksnom novi, opasni soj virusa delta soj, koji je prvi put registrovan u Indiji, kao i činjenica da uprkos naporima zemalja EU RO regiona nivo obuhvata vakcinacijom nije optimalan i milioni stanovnika Evrope su i dalje nevakcinisani’’, upozorila je Brajović.
Napominje da delta soj, kao najzarazniji u konstelaciji ostalih sojeva, nosi ozbiljan potencijal za intenzivnu transmisiju u populaciji nevakcinisanih osoba.
“Realno je očekivati da će se do avgusta delta soj uspostaviti kao dominantan u cirkulaciji u čitavom regionu Evrope. Dakle, priča o COV ID-19 pandemiji je daleko od kraja. Čini se izvjesnim da će novi soj virusa biti ozbiljan izazov za globalni i nacionalni odgovor na pandemiju”, istakla je Brajović.
Ohrabrujuće je, ipak, što su vakcine učinkovite i protiv novih sojeva, ali, kako je upozorila, treba imati na umu da “samo potpuna vakcinacija sa dvije doze nudi zaštitu visokog nivoa od delta soja virusa”.
“Svako odlaganje vakcinacije skupo košta; nosi živote i urušava ekonomiju. Svako usporavanje vakcinacije znači više prostoraza transmisiju i nove mutacije”, kazala je Brajović.
Putanja COVID-19 u narednim sedmicama i mjesecima, te pitanja da li ćemo svjedočiti novom talasu, da li će škole otvoriti vrata đacima ili ne -opredijeliće naše odluke i ponašanja na nivou pojedinca, društva i čitavog sistema.
“Vakcine su moćno oružje u borbi protiv pandemije, ali ne i dovoljno. Neophodno je da se insistira posebno na podizanju obuhvata vakcinacijom u populaciji zdravstvenih radnika, starih lica, kao i osoba koje pate od hroničnih oboljenja”, rekla je Brajović.
Napominje kako podaci pokazuju da je nivo obuhvata vakcinacijom u regionu Evrope svega 24 odsto.
“Ono što je posebno zabrinjavajuće je što je polovina starih lica i 40 odsto zdravstvenih radnika i dalje nevakcinisano u Evropi. Ovo je neprihvatljivo i daleko od preporučenih 80 odsto obuhvata u populaciji odraslih. Ovakvim brojkama pandemiju je nemoguće zaustaviti”, upozorila je Brajović.
Brajović je saopštila da SZO preporučuje zemljama članicama da prioritetno sprovode vakcinaciju onih populacionih grupa koje su izložene visokom riziku obolijevanja sa teškom kliničkom slikom i smrtnim ishodom.
Među njima su, kako je istakla, adolescenti starosti između 12 i 15 godina, kao i oni uzrasta između 16 i 17 godina, a pate od nekog hroničnog oboljenja ili su u kontaktu sa osobama koje spadaju u ranjivu populaciju.
“Preporuka se temelji na ekspertskom mišljenju Evropskog savjetodavnog tijela za imunizaciju. Sa povećanjem raspoloživih doza vakcina i generisanjem dodatnih dokaza o bezbjednosnom profilu vakcina i rastom obuhvata vakcinacijom u visokorizičnim populacionim grupama, SZO preporučuje zemljama da tada razmotre vakcinisanje svih adolescenata”, kazala je ona.
Studije o djelotvornosti i bezbjednosti vakcina u populaciji djece i adolescenata su u toku, kaže ona, i SZO će revidirati svoje preporuke kada to budu iziskivali novi dokazi ili epidemiološka situacija.
Brajović je rekla da je važno da nacionalne zdravstvene vlasti razmotre različite kriterijume prilikom donošenja odluke o imunizaciji u populaciji uzrasta od 12 do 15 godina.
To se, pojasnila je, odnosi na udio prioritetnih populacionih grupa koje su vakcinisane, uključujući i zdravstvene radnike, stara lica, osobe sa komorbiditetima i socio-ekonomske grupe koje su izložene najvećem riziku od obolijevanja sa teškom kliničkom slikom i smrtnog ishoda.
U obzir, kazala je, treba uzeti udio vakcinisanog nastavnog osoblja, te raspoloživost dovoljnih količina COVID-19 vakcina.
“Potrebno je da se obezbijede dovoljne količine vakcina, kako bi se osiguralo da vakcinacija zdravih adolescenata ne ugrozi proces vakcinacije prioritetnih populacionih grupa”, kazala je Brajović.