Članica Koordinacionog odbora Građanske inicijative 21. maj Marijana Laković-Drašković ocijenila je da revidirana verzija prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom tužilaštvu neće dobiti pozitivno mišljenje Venecijanske komisije, jer bi to značilo podršku politizaciji Tužilačkog savjeta, odnosno stavljanje tog tijela pod okrilje vladajuće većine.
Drugačija odluka, smatra ona, otvorila bi presedan prema kojem bi svaka naredna parlamentarna većina ovo pitanje uređivala shodno svojim političkim ciljevima, odnos mijenjala zakon po istom principu.
– Iluzorno je očekivati da će Venecijanska komisija odlučiti mimo stava istaknutog u prethodnom mišljenju, odnosno pozitivno se odrediti u odnosu na član prijedloga zakona koji bi omogućio da na poziciju v. d. Vrhovnog državnog tužioca mogla da dođe osoba koja je van Državnog tužilaštva, a koja može biti i pravnik koji je zaposlen u, naprimjer, vodovodnom preduzeću, jer mora da ispuni samo uslov da ima 20 godina radnog iskustva. Ovo bi bilo flagrantno kršenje Ustava Crne Gore, kojim je utvrđeno da poslove Državnog tužilaštva obavljaju rukovodioci Državnog tužilaštva i državni tužioci – ističe Laković-Drašković.
Opravdana kritika
Sagovornica Pobjede je još u februaru, kada su prvobitne verzije dva prijedloga zakona potpisima pet poslanika ušli u skupštinsku proceduru, bila među rijetkima koji su isticali da se ne može očekivati da će Venecijanska komisija dati prolaz, odnosno pozitivno mišljenje za planirana rješenja. Danas mnogo širi dio akademske zajednice i civilnog sektora dijeli takve stavove.
– Podsjetiću da su se, osim mojih kritičkih stavova, tada čuli i kritički tonovi i od uvažene dekanke Pravnog fakulteta gospođe Anete Spajić, kao i od predsjednika UO Cemi Zlatka Vujovića, koji su, kao i ja, imali potrebu da ukažu na ključne nedostatnosti kao i kakve bi posljedice izazvalo usvajanje tih propisa. Uslijedilo je i mišljenje Venecijanske komisije koje je i potvrdilo stavove nas koji smo zaista bili u manjini – kazala je Laković-Drašković.
Ona je podsjetila na istupe u pojedinim medijima potpredsjednika Vlade koji je mašući papirima govorio: „ko je protiv ovih izmjena taj je protiv nacionalnih interesa“.
Dodaje, da se promijenila atmosfera.
– Veoma ohrabruje i daje nadu da će se ovim pitanjima prići na drugačiji način to što i dio nevladinih organizacija kao sto su: MANS, Akcija za ljudska prava i Građanska alijansa dijeli mišljenje oko ključnih pitanja čijim usvajanjem bi došlo do nemjerljivih posljedica po evropski put Crne Gore – ocjenjuje Laković-Drašković.
Pogrešan pristup
Prema njenim riječima, niko ne spori da postoje problemi u funkcionisanju Državnog tužilaštva, ali da ih je nemoguće rješavati kako je to zamislila vladajuća većina.
– Državno tužilastvo je već više od godinu i po u v. d. stanju, ne samo kada je u pitanju vrhovni državni tužilac, već i 11 rukovodilaca državnih tužilaštava, što je jako loše za funkcionisanje jednog državnog organa. Krivicu vidim ne samo u tom organu, već i u nedostatku političke volje kako vlasti tako i opozicije da se taj problem prevaziđe . Takođe, primjetan je nevjerovatan stepen solidarnosti među državnim tužiocima koji je doveo do obesmišljavanja sistema ocjenjivanja, ne samo redovnog, već i ocjenjivanja državnih tužilaca u cilju napredovanja. Dodatno, kada je riječ o disciplinskim postupcima, njih je veoma malo, gotovo i da ih nema, tako da je sistem odgovornosti upitan – navela je Laković–Drašković.
Ovi se problemi, ističe ona, ne rješavaju izmjenama zakona, posebno ne na ovakav način.
– Izmjenama zakona, posebno kada je riječ o zakonu koji uređuje organizaciju ovako važnog organa, prilazi se oprezno uz poštovanje procedura koje su i uslov legitimiteta jednog zakonskog teksta – naglašava sagovornica.
Urušavanje ugleda
Na pitanje kako komentariše stavove zastupnice Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava Valentine Pavličić koja je javno izjavila da su sve procedure usvajanja ovog zakona ispoštovane, Laković-Drašković smatra da nije riječ o primjerenim i utemeljenim izjavama, posebno ako se ima u vidu da nije ispoštovan red poteza, odnosno na pravi način konsultovana struka.
– Zabrinjava postupanje dijela struktura izvršne vlasti koji pribjegavaju takvim konstatacijama zarad ličnih interesa i opstanka na pozicijama, pretendujući čak i na viša mjesta, mimo osnovnih postulata vladavine prava i međunarodnih standarda, ili pak iz loše namjere da bi nadređene navukli na „tanak led“. Gospođa Pavličić ipak radi u Generalnom sekretarijatu Vlade i imala je profesionalnu obavezu da uputi resornog potpredsjednika na poštovanje procedura, a ne da daje neprimjerene izjave koje štete reputaciji i ugledu Vlade u kojoj je zaposlena – kazala je Laković-Drašković.
Ona podsjeća da je opšte poznato da su procedure dio naših pozitivnih propisa, a poštovanje nacionalnih procedura pri izradi zakona je i obaveza Crne Gore prema Evropskoj uniji definisana Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju.
– Podsjetiću da je u prethodnom periodu izrada svakog zakonskog propisa poštovala striktno propisanu proceduru konsultovanja zainteresovane i stručne javnosti, tek nakon čega bi se prijedlog zakonskog teksta koji oslikava maksimum društvenog konsenzusa o pitanju koje uređuje kao jedinstveni stav ispred države slao Evropskoj komisiji na davanje mišljenja. Takvim pristupom smo i zavrijedili povjerenje Evropske komisije da gradimo kredibilan pravni sistem koji oslikava EU standarde i tekovine, tako da zaista ostaje žal zbog ovako naopako sprovedene procedure oko važnog zakona kao što je ovaj – zaključuje Laković-Drašković.
Dijalogom do reformi
Na pitanje kakav scenario očekuje ukoliko se Venecijanska komisija negativno odredi prema ključnim pitanjima koja se tiču zadiranja u samostalnost Državnog tužilaštva Marijana Laković-Drašković, koja je bivša šefica pregovaračkog tima za poglavlje 23 i članica je Komiteta za evropske integracije, očekuje da ćemo, ipak, kao društvo prepoznati da nam je prioritet put ka EU i dosezanje njenih standarda.