Akademik Vujović opet na optužnici

Epilog incidenta ispred Sportskog centra „Lovćen“ na Cetinju 10. marta, kada je pedesetak Cetinjana i Cetinjanki iskazalo protest protiv tada predsjedničkog kandidata Jakova Milatovića zbog njegove prosrpske politike oličene u podršci Crkvi Srbije – je optužnica protiv njih osmorice koji će na sud biti izvedeni 18. oktobra pod optužbama za napad na policiju i pokušaj sprečavanja policijske intervencije.

Cetinjani i Cetinjanke ogorčeni su na aktuelnog predsjednika države zbog rečenice koju je, kako tvrdi više izvora, izgovorio 5. septembra 2021. godine, tada kao ministar u Vladi Zdravka Krivokapića – „Pa šta ako pogine deset Crnogoraca“. Milatović je tako komentarisao masovne građanske proteste u prijestonici zbog odluke vlasti da nasilno 5. septembra u Cetinjskom manastiru inaugurišu Joanikija Mićovića u mitropolita crnogorsko-primorskog Crkve Srbije. On je, kako tvrdi više izvora, u trenutku kad se odlučivalo da li je bolje odustati od inauguracije na Cetinju, kako bi se sačuvao građanski mir u Crnoj Gori, izgovorio ovu zlokobnu rečenicu u znak podrške Mićoviću i Crkvi Srbije.

SASLUŠANJE

Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju protiv osmorice građana prijestonice podiglo je optužnicu 1. jula i dostavljena je Osnovnom sudu na Cetinju.

Dvojici prvooptuženih B. L. i N. L. sudiće se za krivično djelo napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti. Dvojica okrivljenih, akademik Sreten Vujović i F. M. terete se za pokušaj krivičnog djela sprečavanje službenog lica u vršenju službene radnje, dok su četvorica – S. V, D. J, T. B. i V. J. optuženi za krivično djelo učestvovanje u grupi koja spriječi službeno lice u vršenju službene radnje u pokušaju, u sticaju sa krivičnim djelom – nepostupanje po naredbi za udaljavanje.

Pobjeda je imala uvid u optužni akt, a akademik Sreten Vujović, koji je žrtva svake vlasti u Crnoj Gori još od devedesetih godina prošlog vijeka, za naše novine je rekao da ga optužnica nije iznenadila, ali i da je netačno da je on na bilo koji način ometao policiju u njenom poslu.

– Oni su ti koji su mene sprečavali da prisustvujem tribini predsjedničkog kandidata. Postoji video snimak na kojem se jasno vidi da sam tražio od policajca da me pušti da prisustvujem javnoj tribini, ali su me spriječili – kategoričan je Vujović.

On je na saslušanju u policiji 13. marta rekao da je na mirnom okupljanju postupao u skladu sa ustavnim propisima, „izražavajući miran protest prema onome sa kim se i čime se ne slažem u političkom smislu“.

– Postupao sam u skladu sa zakonom i vršio pravo na javno okupljanje i miran protest u izražavanju svojih političkih stavova predviđeno članovima 2 i 3 važećeg Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama – rekao je on policiji.

Bio je kategoričan da u njegovom postupanju „nema nijednog jedinog čina ili radnje koji bi mogao biti kvalifikovan ni kao prekršaj, a pogotovo ne kao biće bilo kog krivičnog djela“.

– Koliko sam mogao da vidim, jedino ugrožavanje Milatovića su izazvali članovi njegovog obezbjeđenja, koji su ga, gurajući kroz masu, sapleli i od njega napravili žrtvu, bez ikakvog razloga – kazao je Vujović u policiji.

Objasnio je i da je 10. marta došao na najavljenu političku tribinu sa namjerom da u demokratskoj atmosferi izrazi nezadovoljstvo Milatovićevom izjavom „u vrijeme septembarskog događaja 2021. godine“.

– Kada je isti na sjednici u tzv. gluvoj sobi uputio ozbiljnu prijetnju smrću demonstrantima „pa šta ako pogine deset Crnogoraca“…

Kazao je i da mu je žao što mu policija nije dozvolila da prisustvuje skupu, a to su obrazložili riječima da „na toj javnoj političkoj tribini mogu prisustvovati ljudi koji imaju odgovarajuću pozivnicu“.

Na saslušanju je ispričao i da je komunikacija sa policijom bila vrlo korektna i da je „postojala spremnost građana u smislu smirivanja situacije, ako bi ona izašla iz okvira koji su Ustavom predviđeni i garantuju svakom građaninu da iskaže svoje nezadovoljstvo određenom situacijom“.

Poziv za suđenje Vujoviću je uručen juče.

Vujovića terete da je „silom pokušao da spriječi policajca Ratka Radulovića u vršenju službene radnje“ tako što je, kada je između policijskih kordona prema ulazu u Sportski centar prolazio Milatović „u jednom momentu počeo da gura rukama i svojim tijelom oštećenog Radulović Ratka, koji je stajao u kordonu ispred njega, te na taj način pokušao da probije policijski kordon i dođe do predsjedničkog kandidata i njegove pratnje, u čemu nije uspio“.

PJESNIKOVE SUDANIJE

Profesor književnosti, pjesnik i publicista, akademik Dukljanske akademije nauka i umjetnosti Sreten Vujović i ranije je bio na meti raznih režima.

Bio je jedan od aktera prekidanja skupa Memorandumske SANU i CANU na Cetinju 1993, kada su se dogodili i protesti protiv tadašnjeg predsjednika Crne Gore Momira Bulatovića i njegove ratnohuškačke politike. Vujović je uhapšen i u pritvoru u Istražnom zatvoru u Spužu proveo je gotovo mjesec.

Godinu kasnije, ilegalno je napuštio Crnu Goru, nakon što mu je javljeno da će opet biti uhapšen. Za njim je raspisana potjernica, a u odsustvu je osuđen na dvije godine zatvora zbog učešća u protestima.

– U mom odsustvu montiraju preko medija moje navodne kriminalne djelatnosti i bombaške aktivnosti. Konačno, nakon opšte amnestije svih političkih osuđenika, vraćam se u Crnu Goru 1997. godine, a 2001. dobio sam najveće priznanje prijestonice Cetinje – Trinaestonovembarsku nagradu – ispričao je prije dvije godine za Pobjedu Vujović, a nakon što su i nove crnogorske vlasti pokušale da ga ostave bez posla i izvedu na sud.

PROTEST NA CETINJU

Ekipa Pobjede bila je na Cetinju 10. marta, a naš novinar tada je izvijestio da je prilikom dolaska Milatovića na izbornu konvenciju u zgradu Sportskog centra došlo do incidenta, tokom kojeg je, dok je predsjednički kandidat sa svojim obezbjeđenjem prolazio kroz policijski špalir, došlo do guranja i koškanja okupljenih građana sa pripadnicima policije.

Pisali smo da je Milatović dočekan uz zvižduke i negodovanje više desetina Cetinjana. Na portalu smo objavili video-snimak na kojem se vidi kako se, tokom prolaska kroz policijski špalir, pripadnik Milatovićevog obezbjeđenja sapleo i umalo oborio predsjedničkog kandidata kojeg je neposredno prije toga zagrlio.

To je bio Milatovićev jedini fizički kontakt sa bilo kim, tokom ulaska u zgradu Sportskog centra na Cetinju.

I tada smo pisali da i pored činjenice da su događaju prisustvovali predstavnici samo dva crnogorska medija, Pobjede i RTV Cetinje – od kojih nijedan nije izvijestio da je došlo do „napada“ i „nasilja“ – političari i neke nevladine organizacije, potpomognute medijskim „izvještajima“ novinara koji su bili kilometrima daleko od mjesta dešavanja, nakon događaja utrkivali su se u tome da izvijeste i osude upravo „napade“ i „nasilje“ nad Milatovićem.

Aktuelne crnogorske vlasti ovaj protest predstavile su kao pokušaj grupe građana da napadnu Milatovića i, kako to čine već skoro tri godine, optužili najjaču crnogorsku opozicionu stranku – Demokratsku partiju socijalista i njenog tadašnjeg lidera da stoje iz protesta. I sam Milatović je te večeri na Tviteru objavio da „Đukanović ne može zaustaviti slobodne građane u namjeri da zemlju istrgnemo iz njegovih ruku“.

Četiri mjeseca kasnije, u sjedištu Evropskog parlamenta u Briselu sredinom jula, Milatović je kao izabrani predsjednik ponovio priču o fizičkom napadu, iako se i u nedavnoj optužnici Osnovnog državnog tužilaštva na Cetinju to ne navodi.

– Bio sam jedan od rijetkih kandidata za predsjednika u Evropi na kojeg je izvršen fizički napad – kazao je Milatović pred evropskim parlamentarcima.