Abazović: Predviđena dva auto-puta i sedam aerodroma, CG potpuno energetski nezavisna do 2030.

Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović je, predstavljajući na današnjoj sjednici vlade Nacrt Prostornog plana Crne Gore do 2040. godine, kazao da dokument predviđa dva presudno važna aspekta – razvoj saobraćajne instrukture i energetike.

– Po prvi put smo definisali tzv. mape auto-puteva koji će proći kroz Crnu Goru. Predviđeno je da se rade dva glavna autoputa – Jadransko-jonski i Bar-Boljari. Biće zaobilazak Skadarskog jezera, tako da neće biti ugroženo jezero – rekao je Abazović na sjednici Vlade.

Abazović je rekao da je zaobiđena izgradnja mosta na Verigama koji bi mogao da izazove velike probleme vezano za UNESCO status bisera Boke kotorske.

– Predviđeno je da se radi Kolašin-Andrijevica-Peć, to je nova ruta koja će otvoriti Crnu Goru i osloboditi veliku mogućnost za otvaranje Plava Gusinja i Rožaja – kazao je, pored ostalog, Abazović.

Prostornim planom je, kako je rekao, predviđeno da Crna Gora ima sedam aerodroma.

– Pored Tivta i Podgorice, Nikšić i Berane imaju aerodrome koji su veliki. Predviđeni su aerodromi u Baru i Ulcinju, Pljevljima i na Žabljaku. To su aerodromi koji će prije svega imati turističku ulogu, za slijetanje malih aviona, drugih vrsta letilica, aviona za gašenje požara… – naveo je Abazović, dodajući da je predviđena i modernizacija Željeznice.

Kad je riječ o energetici, Abazović je rekao da je plan da do 2030. godine Crna Gora postane potpuno energetski nezavisna država sa izgradnjm novih energetskih objekata.

– Cilj je da zaštitimo životnu sredinu. Mislim da će najviše priče biti da li da se gradi Komarnica. Da budem jasan – prostorni plan je jasno naveo činjenice za Komarnicu. Isto je navedeno da institucije sistema koje se bave ekološkim aspektom izražavaju veliku rezervu i protive se izgradnji tog objekta. Ostaje da se vodi velika debata da li to treba ili ne Crnoj Gori – naglasio je Abazović.

Prema njegovim riječima, predviđana je izgradnja dalekovoda na više lokacija u Crnoj Gori i da se duplira kapacitet podvodnog kabla koji ide prema Italiji.

– To je suština izvoza električne energije u narednom periodu. Od Ulcinja, preko ostalih gradova, do sjevera, predviđene su nove solarne elektrane – naveo je Abazović, dodajući da je dokumentom predviđena i izgradnja vjetroelektrana i velikih dalekovoda.

Novaković Đurović: Intenzivni razvoj sjevera, poštovanje ekoloških principa, ograničenja u izgradnji…

Ministarka ekologije, prostornog uređenja i urbanizma Ana Novaković Đurović kazala je da je o najvažnijem strateškom dokumentu koji određuje ciljeve progtornog razvoja.

– Ponosna sam što smo Vlada koja je uspjela da dovede dokument do faze nacrta i omogući da Crna Gora do kraja godine može dobiti Prostorni plan do 2040. godine – rekla je Novaković Đurović.

Ona je rekla da je dokumentom predviđen intenzivni razvoj sjevernog regiona.

– U ovom Prostornom planu su definisane precizne mjere razvoja sjevera u najrazličitijim aspektima. Sadrži ciljeve opšteg ekonomskog, društvenog razvoja i definiše planske zone i razvojne koridore, kao i sektorske projekcije koje se odnose na privredni i društveni razvoj i razvoj infrastrukture – dodala je Novaković Đurović.

Poseban akcenat dat je segmentu upravljanja otpadom i predviđeno je, kaže ministarka, da u svakoj opštini postoje deponije i reciklažni centri koji će biti detaljnije uređeni državnim planom o upravljanju otpadom.

– Takođe, karakteristika planskog dokumenta da je u najvećoj mjeri naglašena potreba poštovanja ekoloških principa – naglasila je Novaković Đurović.

Prema njenim riječima, date su i posebne smjernice za zaštitu kulturne baštine mora.

Dokument predviđa i ograničenja u dijelu izgradnje u cilju potrebu zaštite prostora u odnosu na, kako je rekla, višedecenijsku devastaciju.

Napomenula je da je namjena šumskih površina i dalje preko 60 odsto, građevinsko područje naselja, gradskih površina 2,7 odsto, građevinsko područje naselja seoskih površina 3,6 odsto, ostale prirodne površine 16 odsto i vodne površine na kopnu 2,8 odsto.

Jovanović: Razvojem zadržati ljude na sjeveru

Rukovoditeljka izrade Prostornog plana do 2040. Svetlana Jovanović kazala je da je cilj dokumenta da se postigne komplementaran razvoj i sve sektorske razvojne politike mogu komplementarno da se razvijaju i da nađu balans kad je u pitanju razvoj infrastrukture i zaštite prostora.

– Stavila bih akcenat na stanovništvo koji je ključni kapital države i mislim da treba obratiti pažnju na strategiju i politiku demografskog razvoja. Vidite da broj stanovnika u sjevernom regionu opada, a u središnjem i južnom raste. Treba da se puno ulaže da bi se u narednih 10-15 godina zaustavili negativni trendovi i okrenuli ka pozitivnim. Samo od osamdesetih godina do danas sjeverni region izgubio je oko 30 odsto stanovništva. Mi razvojem moramo postaći zadržavanje ljudi na sjeveru. Planski cilj je ulagati u ljudski kapital i dali smo niz preporuka na koji način bi ciljano mogli da utičemo na zaustavljanje negativnih trendova i razvoja na sjeveru – istakla je Jovanović.

Važna strateška poruka je, ističe ona, i unaprijediti urbani razvoj.

– Mi dajemo niz smjernica i preporuka kako graditi i koja su ograničenja za izgradnju. Pravila ponašanja moraju se poštovati do nivoa parcele – navela je Jovanović.

Prema njenim riječima, važan aspekt je i smanjenje rizika od prirodnih i tehničko-tehnoloških katastrofa koje djeluju zajednno.

– Cilj je stvaranje sveobuhvatne otpornosti države da odgovore eventualno takvim prilikama. Mi još nismo na adekvatnom nivou spremnosti da bi mogli da kažemo da smo otporni na seizmički rizik. Da bi bili moramo pravilno graditi infrastrukturu jer ako se gradi na pogrešnim mjestima eventualni zemljotres će ugroziti infrastrukturu – naglasila je Jovanović.

Jovanović je istakla da razvojne zone, prema dokumentu, prate saobraćajne koridore. Napominje da su date preporuke i kada su u pitanju rudarstvo, industrija i istraživanje i proizvodnja ugljovodonika, kao i očuvanje voda.

– Stavljen je fokus i na razvoj turizma na sjeveru, treba okrenuti smjer ka razvoju sjevera i podržati sve projekte koji se odnose na taj region – navela je Jovanović.

Ona je poručila da je želja da se planom omogući zaštita, razvojaju saobraćajni koridori, energetika…

– Ukazujemo vladi da treba prioritetno da utiče u tom smjeru – poručila je Jovanović.

Joković: Posljednja riječ struke

Potpredsjednik Vlade Vladimir Joković kazao je da je zadovoljan što je Nacrt Prostornog plana završen toko rada 43. Vlade. Ovo je, kako je rekao, posljednja riječ struke i znanja u Crnoj Gori, ističući da su su dokument radili ljudi na koje niko nije imao nikakav uticaj.

– Imam informaciju da su na dokumentu radili sve sami eksperti. Vjerujem da ćemo dočekati da se putevi izgrade, ali je bitno da se ovome na najbolji način sa najvećim udjelom struke završilo, što daje novu dimenziju načina rada, kako bi trebalo i ubuduće raditi – naveo je Joković.

Očekuje da Prsostorni plan bude prihvaćen u Skupštini.

Joković je istakao da se značaj popisa stanovništva vidi i po podatku da je sjever države od osamdesetih godina napustilo skoro 30 odsto stanovništva, a da je broj u centralnom i južnom regionu skoro ujednačen.

– To bi vlada željela da se sprovede i da Crna Gora narednu godinu ili narednu vladu dočeka mnogo spremnija nego što je ova vlada dočekala, odnosno naslijedila od prethodnih – poručio je Joković.