Utorak, 30 Aprila, 2024
Rubrika:

Njemačka traži novu spoljnu politiku EU, posljedice i za Balkan

S novom njemačkom vladom, koja ovih dana počinje s radom, Francuska je u evropskim institucijama dobila važnog saveznika za promjene evropske spoljne politike, koje će imati velikog uticaja i na zapadni Balkan

S novom njemačkom vladom, koja ovih dana počinje s radom, Francuska je u evropskim institucijama dobila važnog saveznika za promjene evropske spoljne politike, koje će imati velikog uticaja i na zapadni Balkan.

Naime, Francuska je i s Angelom Merkel, odlazećom kancelarkom, pokušala naći način da se spoljna politika EU pojednostavi, odnosno da je ubuduće za spoljnopolitičke odluke u Savjetu EU potrebna prosta većina, a ne konsenzus, kao što je sada slučaj, ali Merkelova nije prihvatala tu ideju. Nova vlada, koju će predvoditi socijaldemokrata Olaf Šolc, mnogo je bliže francuskoj poziciji.

Kako piše evropsko izdanje “Politika”, već ovih dana bi se mogao pojaviti prijedlog koji bi pojednostavio neke spoljnopolitičke odluke, poput donošenja sankcija. Prema važećim pravilima, za odluku o sankcijama potreban je konsenzus, dok će, ako prođe novi prijedlog, za to biti dovoljna prosta većina.

U narednim mjesecima mogu se očekivati i prijedlozi o uvođenju odlučivanja prostom većinom i u ostalim oblastima spoljne politike, što je Francuska, uz još nekoliko uticajnih zemalja EU, i do sada zagovarala, ali sada i uz pomoć Njemačke, najuticajnije zemlje EU, to postaje značajno izvjesnije.

Prema pisanju “Politika”, prvenstvena namjera ovog novog prijedloga je da ojača uticaj EU u globalnim odnosima kako bi se lakše pozicionirala u odnosu na ostale globalne sile, poput Kine, SAD i Rusije. S obzirom da nijedna zemlja EU sama ne bi mogla da blokira nijednu spoljnopolitičku odluku, to bi značilo jači uticaj Brisela i brže donošenje odluka. Iako se ne odnosi direktno na zapadni Balkan, očigledno je da bi jedno od područja gdje bi se novi mehanizmi mogli primijeniti u praksi upravo naš region.

“Jedina globalna moć EU je njena ekonomska snaga, ali Komisija ne može ovo sredstvo koristiti u spoljnoj politici zbog pravila o vetu kada su u pitanju sankcije i spoljna politika. Čak i u situacijama kada se sve zemlje EU usaglase o uvođenju sankcija protiv, recimo, Rusije, pojedine vlade EU često koriste moć veta da osiguraju ustupke u nekim drugim oblastima ili da razvodne samu odluku”, ističe “Politiko”.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve