Pojedini brucoši koji su se ove godine prijavili za upis na Medicinski fakultet Univerziteta Crne Gore, među kojima su lučaši, ponovo su dobili loše ocjene na prijemnom ispitu, što je bio slučaj i ranijih godina. To je i pokazatelj da nadležni u proteklom periodu nijesu uradili ništa da se unaprijedi stanje u ovoj oblasti.
Primjera radi, od prijavljenih 18 kandidata za Stomatologiju, samo je položilo njih petoro, a dobili su ocjene dvojku ili trojku.
Ne uče sa razumijevanjem
Rezultati na prijemnim ispitima na Medicinskom i Farmaceutskom fakultetu pokazuju ono što pokazuju rezultati na PISA testiranju, a, to je dominantno reproduktivni način učenja u našem obrazovanju, odnosno mladi uče činjenice koje ne povezuju ili tekst ne da ga razumiju nego da ga ponove, smatra akademik Slobodan Backović, bivši ministar prosvjete. Tako se, prema njegovim riječima, dešava da se tekst lekcije bukvalno ponovi od tačke do tačke, a da se ne razumije i zna šta je rečeno u tekstu.
– Potvrda ovome je prošlogodišnji prijemni na Medicinskom fakultetu kada je kandidatima za pripremu ispita preporučena jedna zbirka zadataka sa rješenjima, a zadaci na ispitu su bili iz druge zbirke. Pošto su kandidati učili iz preporučene zbirke pitanja i odgovore očekujući da ih ponove na ispitu (reprodukuju), na pitanja drugačije formulisana iz druge zbirke nijesu mogli odgovoriti jer ih nijesu razumjeli – podsjeća akademik.
Ocjenjuje da se ovaj problem (reproduktivno učenje) ne rješava skraćivanjem obrazovnih programa i vremena boravka mladih u školi. Rješava se, kaže Backović, promjenom rada sa mladima tako da mladi znanja koja stiču razumiju, da ih kritički razmatraju i da se osposobe da ih primjenjuju u različitim prilikama.
– Već nekoliko godina broj diploma ,,Luča“ u školama raste. U osnovnim školama oko 15 odsto, a u srednjim oko 10 odsto učenika stiče ovu diplomu, što se ne vidi na prijemnim ispitima na Medicinskom i Farmacetskom fakultetu kao i na PISA testiranju, gdje ispod 2 odsto učenika dostiže najviše nivoe znanja. Kvalitet obrazovanja, uspjeh i srednja ocjena od škole do škole je veoma različit – ističe on.
S druge strane, viša pravna savjetnica u CGO Snežana Kaluđerović, smatra da u našoj državi postoji očigledna hiperprodukcija diploma Luča, a na šta je ova NVO i ranije ukazivala. Diplome Luča, nažalost, umjesto da predstavljaju izuzetak i nagradu za najbolje učenike, sada, ocjenjuje ona, čine pravilo i obavezan dio uspomene iz osnovne ili srednje škole.
Prijemni položio bez Luče
Kaluđerović ističe i da postoji očigledan trend da svršeni srednjoškolci sa najvišim prosjekom i Lučom konkurišu za upis na Medicinski fakultet, međutim, rezultati prijemnih ispita, umjesto da predstavljaju potvrdu rezultata iz srednje škole, otvaraju prostor za njihovo preispitivanje.
– Među rijetkim kandidatima koji su ove godine položili prijemni ispit i upisali Stomatologiju, nalazi se i kandidat koji nije bio u posjedu diplome Luča, što predstavlja potvrdu da ta diploma već duže ne opravdava znanje koje stoji iza nje, s obzirom da prijemni ispit na tom smjeru nije položilo četvoro kandidata sa tom diplomom. To nije prvi put da na prijemnom ispitu više znanja pokažu đaci iza čijeg uspjeha stoji znanje, trud i posvećenost, umjesto lične ambicije podržane roditeljskim uticajem u društvu, refleksije neostvarene ambicije samih roditelja, ili jednostavno preniskih kriterijuma u školama – kaže ona. Zabrinjava je i to što od 33 kandidata sa Lučama koji su položili prijemni ispit na Medicini, samo troje ima petice na prijemnom, a na Stomatologiji nijedan kandidat.
Propusti u eksternoj maturi
Akademik Backović podsjeća da je uveden eksterni maturski ispit jednak za sve maturante da bi se izbjegao uticaj različitosti na dalji nastavak školovanja. Podsjeća da je taj ispit, koji imaju sve evropske zemlje, trebalo da pokaže gdje visoke ocjene i Luče nijesu u korelaciji sa znanjem učenika.
– Rezultati na eksternom maturskom su trebali da budu ulaznica na akademske studije. Prijemni je bio neophodan samo za neke studije (umjetnost). Nažalost, eksterni maturski je devalviran politikom prosvjetnih vlasti: nedostatak materijalnih sredstava da se finansira realizacija ispita, nepoštovanjem pravila o sprovođenju ispita, počelo je prepisivanje kojem su, nažalost, pomagali sami prosvjetni radnici – ističe Backović, dodajući da tamo gdje se eksterni maturski ispit sprovodi po strogim pravilima nijesu potrebni prijemni ispiti na fakultetima.
CGO je i ranije isticao kako prijemni ispiti treba da predstavljaju standard pri upisu na fakultet, a imajući u vidu da su se oni pokazali kao svojevrstan korektivni faktor onda kada kriterijumi u srednjim školama bivaju preniski ili neujednačeni u zavisnosti od škole i sredine u kojoj se škola nalazi.
Kaluđerović ističe i da bi Medicinski fakultet, takođe, po uzoru na fakultete u inostranstvu, mogao i morao posvetiti više pažnje podršci studentima prilikom polaganja prijemnih ispita.
Kaže da fotografije srednjoškolskih udžbenika koje su objavljene na sajtu, iz kojih ponovo u jednakoj mjeri neće biti zastupljen svaki segment u sadržaju prijemnog ispita, ne predstavlja dovoljan napor koji bi se trebao pružiti. Stava je da bi se moralo ići u pravcu organizacije informativnih časova, ili eventualno pripremnih časova za polaganje prijemnog ispita, kao što je to, na primjer, praksa na Medicinskom fakultetu u Beogradu, gdje se već u decembru prethodne godine otpočelo sa održavanjem pripremnih časova za polaganje prijemnog ispita.
Nema nadzora u školama gdje se daju visoke ocjene
Kaluđerović iz CGO smatra da još ne postoji dovoljan nadzor u radu srednjih, ali ni osnovnih škola, koje često loš kvalitet svog rada pokušavaju zamaskirati visokim ocjenama, što za rezultat daje ogroman broj odličnih učenika i nosilaca diplome Luča. Kaže da se iz tog razloga, na konkursima za upis na fakultete nalazi prevelik broj kandidata koji su nosioci Luča, kao i kandidata sa odličnim uspjehom iz srednje škole.
Navodi primjer da je na Pravnom fakultetu, za koji tradicionalno važi ogromno interesovanje, ove godine u prvom roku popunjeno svih 210 predviđenih mjesta za upis. Za razliku od 2017. godine, kada je počela realizacija sistema 3+2 i kada je na 210. mjestu bio kandidat koji je tokom četiri razreda srednje škole ostvarivao dobar uspjeh ili niži vrlo dobar uspjeh, sada se na tom istom mjestu nalazi kandidat sa odličnim ili visokim vrlo dobrim uspjehom.
– Isto tako, 2017. godine je među upisanim kandidatima bilo 75 njih koji su bili nosioci Luče, dok je ove godine to slučaj sa 86 kandidata.
Jasno je kako su u međuvremenu kriterijumi značajno opali i kako se krenulo u ciljanu produkciju visokih prosjeka, koji su čak i 2017. godine bili izvan granica prirodnosti, jer je vrlo teško reći da iza svake ostvarene petice u školi stoji afinitet učenika prema tom predmetu – ocjenjuje Kaluđerović.
[…] Aktuelno […]