Crna Gora će biti ključna država za budući razvoj industrije nafte i gasa, ocijenio je u intervjuu za Vikend novine Antonis Nikolopulos, regionalni direktor kompanije Energean za našu državu.
Grčka firma, koja posjeduje 17 dozvola širom Sredozemlja, u februaru je završila 3D seizmičko istraživanje dva bloka u crnogorskom podmorju, a Nikolopulos ističe da su trenutno u procesu tumačenja dobijenih podataka, te da će od njih zavisiti njihovi dalji koraci.
VN: Zahvaljujući dugogodišnjem iskustvu rada u Sredoz e m l j u , Energean je danas jedna od najuticajnijih regionalnih kompanija. Čemu pripisujete kontinuirani uspjeh?
Nikolopulos: Još od samih početaka u Grčkoj 2007. godine, kompanija je imala jasnu viziju. Želja menadžmenta bila je da Energean postane vodeći nezavisni operator za istraživanje i proizvodnju na Mediteranu. Počev od polja u Prinosu, Egipta, zapadne Grčke i Crne Gore, proširili smo se na Izrael, sa velikim razvojnim projektima u Karišu i Taninu. Naša kompanija je uvrštena u kotaciju na berzama u Londonu i Tel Avivu, a nedavno smo najavili kupovinu Edisona E&P. Nakon te akvizicije, Energean će poslovati u devet mediteranskih zemalja i postati jedan od najvećih nezavisnih operatora za istraživanje i proizvodnju nafte i gasa u Evropi, čiji je cilj da proizvede oko 150.000 barela ekvivalenta nafte dnevno u 2021. Otprilike 80 odsto naše proizvodnje, kao i 2P rezervi od preko 600 miliona barela ekvivalenta nafte biće gas. Naš fokus je na Mediteranu, posvećeni smo održivom razvoju prirodnih resursa regije i povezivanju otkrića sa evropskim tržištima. Konstantno investiramo u projekte i visoko kvalifikovane stručnjake i nikada nijesmo zaboravili da se sigurnost za ljude i životnu sredinu uvijek nalazi na prvom mjestu.
VN: Naša javnost je upoznata da je Energean u 2017. godini investirao u Crnu Goru dobijajući blokove 4219- 26 i 4218-30 u podmorju. Što vas je navelo na takvu investiciju?
Nikolopulos: Crna Gora sigurno gravitira ka EU, sa sve većim geopolitičkim značajem i zemlja je koja je postala faktor stabilnosti za širi region. Istočni Jadran ostao je u velikoj mjeri neistražen, iako ima sve potrebne komponente za proizvodnju ugljenovo donika i za naftu i za biogeni gas. U priobalju Crne Gore identifikovani su veliki izgledi za to, uključujući akumulacije karbonata kredne dobi. Ovo je u skladu s nedavnim otkrićima nafte na sjeveru Albanije, poput kopnenog otkrića Špirag-2. Do danas je u Albaniji otkriveno preko pet milijardi barela nafte u okviru ovog izdašnog karbonatnog polja. Pored karbonatnog naftnog polja, pješčari tercijarnog doba u priobalju Crne Gore smatraju se vrlo perspektivnim za biogeni gas. Vrlo je bogato polje biogenog gasa u slivu rijeke Po, u podmorju sjeverne Italije i Hrvatske, gdje je do danas otkriveno preko 30 TCFGIP. Dokazano je i polje u slivu rijeke Duresi, u podmorju Albanije i Italije, ali je do danas ograničeno istraživačko bušenje izvršeno samo u podmorju Crne Gore. U Crnoj Gori su se početne istraživačke aktivnosti odvijale od 1949. do 1966. Između 1975. i 1991. godine bušena je bušotina u priobalju i tri u podmorju, ali nijesu u potpunosti testirane na potencijalne karbonatne strukture. Sakupljanje novih najsavremenijih 3D seizmičkih podataka i njihova obrada trebalo bi da omogući identifikovanje i bušenje novih prospekata i lidova koji su ranije bili neprepoznati.
VN: U februaru ste izvršili 3D seizmičko istraživanje u crnogorskom podmorju u rekordnom roku. Do kakvih nalaza ste došli?
Nikolopulos: Angažovali smo norvešku kompaniju PGS za novo 3D seizmičko istraživanje u naša dva istraživačka bloka. Ramform Titan, jedan od tehnološki najsofisticiranijih brodova za sakupljanje seizmičkih podataka na svijetu, postavio je 14 geo-strimera, dužine po 6,5 kilometara, koristeći trostruki izvorni niz za pokrivanje ukupne površine od 338 kvadratnih kilometara. Seizmička mjerenja počela su 8. februara i završena 20. februara, sa manje od pet odsto perioda zastoja. Dobili smo kvalitetne 3D seizmičke podatke, uz izvrsne rezultate u pogledu zaštite životne sredine, zdravlja i sigurnosti na radu. Naši naredni koraci zavisiće od dobijenih podataka koji se još interpretiraju.
VN: Krajem oktobra, tačnije 24. i 25. u hotelu Maestral u Pržnom biće održan sedmi Samit industrije nafte i gasa na Balkanu, na kojem ćete učestvovati i Vi. Kakav je značaj ovog skupa koji se prvi put održava u Crnoj Gori?
Nikolopulos: Na samitu se sastaju zvaničnici iz sektora istraživanja i proizvodnje nafte i gasa na Balkanu, kao i operatori i druge servisne kompanije, te razmenjuju mišljenja o tome kako sektor treba da se razvija u godinama koje dolaze. Očekujem da će Samit pružiti solidnu osnovu za novu saradnju između kompanija i državnih uprava sa Balkana i Mediterana i uvjeriti učesnike da Crnu Goru smatraju ključnom državom za budući razvoj naše industrije. Posebno me raduje što je ove godine, a i prvi put, Crna Gora domaćin. Ne samo zato što u zemlji postoje tekući istraživački programi, već najviše zbog potrebe da se prenese jasna i snažna poruka da je ovaj sektor ušao u eru energetske tranzicije i da su kompanije poput Energeana posvećene ciljevima UN za održivi razvoj.
Dobra saradnja
VN: Kako ocjenjujete saradnju Energeana sa crnogorskim nadležnim organima?
Nikolopulos: Iako je ovo prvi međunarodni tender za dodjelu koncesije za proizvodnju i istraživaje ugljovodonika koji je Crna Gora objavila, nas u Energeanu impresionira profesionalna posvećenost i volja za unapređenjem procesa od strane saradnika iz Uprave za ugljovodonike. Ono što je doprinijelo našim dobrim odnosima sa predstavnicima administracije i gradonačelnicima Bara i Ulcinja jeste njihova posjeta Kavali i Prinosu, području na kojem djelujemo u sjevernoj Grčkoj. To im je puno pomoglo da shvate kako na jedno područje mogu uticati operacije istraživanja i proizvodnje, kao i da vide da se ta aktivnost odvija u harmoniji sa životnom sredinom, ribarstvom, turističkim aktivnostima i svakodnevicom lokalnih zajednica