Regija zapadnog Balkana suočiće se u periodu do 2021. godine s povećanim rizicima, koji bi mogli ugroziti rast bruto domaćeg proizvoda – BDP, koji je ranije projiciran po stopi od 3,7 posto, najnovija je procjena Svjetske banke objavljena u utorak, prenosi Al Jazeera.
U redovnoj periodičnoj analizi finansijskih i privrednih trendova u regiji navodi se kako je šest država zapadnog Balkana izloženo rastućim vanjskim i unutrašnjim rizicima, uključujući geopolitičke i trgovinske sporove, a dodatni je problem provođenje strukturalnih reformi, koja se odvija sporije od očekivanja.
Analiza se odnosi na Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Kosovo i Albaniju.
Svjetska banka ranije je objavila prognoze po kojima će BDP u ovim državama u 2019. i 2020. godini biti na nivou od 3,7 posto, odnosno za 0,1 posto manje nego u 2018. godini, ali zato iznad nivoa od 2,6 posto, koliki je regionalni rast BDP-a bio u 2017. godini.
Najveći rast BDP-a u ovoj godini projiciran je za Kosovo – 4,4 posto, slijedi Albanija – 3,8 posto, potom Srbija – 3,5 i Bosna i Hercegovina – 3,4 posto.
Za Sjevernu Makedoniju i Crnu Goru predviđen je rast BDP-a od 2,9 posto.
Sve je to približno trendovima zabilježenim u 2018. godini, s tim da su prognoze kako će Crna Gora zabilježiti usporavanje rasta BDP-a.
“Uprkos snažnijem rastu u 2018. godini, u regionu je otvoren manji broj novih radnih mjesta, što je rezultat ograničene dinamike privatnog sektora”, navodi se u analizi.
Kao ilustracija te tvrdnje navedena je činjenica kako je na zapadnom Balkanu u 2018. godini kreirano samo 96.000 radnih mjesta, uglavnom u proizvodnji i uslugama, dok je u 2017. godini otvoreno čak 171.000 radnih mjesta.
Stopa nezaposlenosti u regiji je smanjena u 2018. godini, no i dalje je visoka, naročito za žene i mlade, a u nekima od država regiona je pad nezaposlenosti rezultat povećane neaktivnosti radne snage i emigracije, a ne novootvorenih radnih mjesta.
Podsticaj za nova radna mjesta
“Oni koji donose političke odluke trebali bi provesti reforme koje će garantirati održivi rast i potaknuti otvaranje radnih mjesta”, kazala je Linda Van Gelder, direktorica Svjetske banke za zapadni Balkan, istakavši kako je bitno stvoriti pretpostavke za ekspanziju malih firmi, koje donose najveći broj novih radnih mjesta.
Javni dug, takođe, ostaje problem regije, a Svjetska banka podsjeća kako one države koje su provele fiskalnu konsolidaciju bilježe pad javnog duga.
U većini država javni dug je i dalje visok, a javnom potrošnjom dominiraju velika izdvajanja za plate u javnom sektoru i nedovoljno fokusirani socijalni programi.
Poboljšanje efikasnosti i pravednosti javne potrošnje te jačanje prihodovne strane ostaju prioriteti za države zapadnog Balkana, zaključci su analize Svjetske banke.