Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je svakog dana otkako traje ruska invazija održao barem jedno videoobraćanje naciji, pritom hvaleći vojsku, njeno napredovanje i neskriveno širio optimizam o toku rata. Što Ukrajincima polako smeta…
Takva politika primjenjuje se na svim državnim nivoima, od ministarstava i lokalnih uprava do vojnih zapovjednika i uključuje strogu cenzuru loših vijesti kao što su, na primjer, brojke ukrajinskih žrtava ili uspješni ruski vojni rezultati.
Realnost je da Ukrajina nije ostvarila planove koje je imala ove godine, što prvenstveno podrazumijeva ljetnu protivofanzivu. Uz to, podrška Zapada slabi zbog fokusa prema Bliskom istoku i dojam je da se stvaraju sve jasnije tenzije između Zelenskog i njegovih zapovjednika koji tvrde da se stvara jaz jer građani vide da poruke koje predsjednik plasira u javnost ne odgovaraju situaciji “na terenu”.
“Potrebna mu je doza realnosti. Moramo biti hrabri kao što smo bili 24. februara 2022.”, rekla je za Financial Times osoba povezana s predsjedničkom komunikacijskom strategijom dok ju je uporedila s onom na dan kada je Rusija započela invaziju.
Uz sve, politički suparnici počeli su otvoreno kritikovati Zelenskog, u prvom redu gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko. Nedavno ga je optužio predsjednika za autoritarnost i uporedio s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Iako Zelenski optimističan ton vidi kao jedini način da se razuvjere oni sumnjičavi na Zapadu i učvrsti povjerenje ukrajinskih firmi, koje su vitalni izvor poreznog prihoda za ratne napore, jasno je da ako se tako nešto čini na silu, može doći do kontraefekta. Upozoravaju na to ukrajinski stručnjaci zaduženi za komunikacijsku strategiju.
Irina Zolotar, savjetnica i šefica komunikacija bivšeg ukrajinskog ministra obrane Oleksija Reznikova, rekla je da strategija optimizma ima težinu u početku te je pomogla Ukrajincima da vjeruju u sebe i sposobnost da se odupru ruskoj invaziji, ali sad ih već polako zbunjuje.
“Očekivanja su prenaglašena i ne odgovaraju stvarnom stanju stvari. Umjesto toga, vlada je trebala pokazati uravnoteženi realizam. Ovako, budi se nepovjerenje na Zapadu i postavljaju se pitanja o nastavku finansijske pomoći Ukrajini”, smatra Zolotar.
Nešto je kritičniji bivši visoki politički zvaničnik i komunikacijski stručnjak, koji je želio da ostane anoniman u izjavi za Financial Times.
“Time se potkopava povjerenje. Ponekad tuča, odnosno, prenošenje onoga što se događa u stvarnosti, govori više od lijepo upakovane fotografije tuče”, objasnio je i dao primjer sukoba u Bahmutu.
Rusi su tamo proglasili pobjedu u maju, ali Zelenski je i u julu nastavio tvrditi da borbe i dalje traju, da ništa nije izgubljeno. Zapad je, istovremeno, ponavljao da taj grad strateški nije bitan i da fokus treba okrenuti na bitnije frontove, Zelenski je išao po svom.
“Time je prikrio nevjerovatne nivoe iscrpljenosti, patnju hiljada porodica, ogroman broj mrtvih svakog dana, a pojačao je napetost i proširio sumnju u pobjedu”, kazao je bivši visoki zvaničnik te napomenuo da u inostranstvu tako nešto sve više djeluje kao propaganda, a to nikako ne može biti dobar znak.
Iako, napominje Financial Times, povjerenje građana u Zelenskog još uvijek jeste na visokom nivou, kao i motivacija za pobjedu u ratu, prikrivanje realnosti dugoročno može kreirati kontraefekt, prenosi N1.