Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kazao je juče, na početku turneje po baltičkim državama, da Kijev nije pod pritiskom saveznika da prestane da se bori protiv Rusije.
U posjeti Litvaniji, Letoniji i Estoniji, Zelenski se nada da će zaustaviti zamor od rata koji vlada među zapadnim saveznicima Ukrajine, obezbijediti veću finansijsku i vojnu pomoć i razgovarati o naporima Kijeva da uđe u NATO i Evropsku uniju.
Međutim, malo prije nego što je ukrajinski lider počeo razgovore sa litvanskim predsjednikom Gitanasom Nausedom u Viljnusu, italijanski ministar odbrane kazao je u Rimu da je došlo vrijeme da diplomatija otvori put za mir, prenio je Rojters.
Na pitanje u Viljnusu da li ukrajinski partneri sada pozivaju Kijev da prestane sa borbom, Zelenski je kazao: “Nema pritiska od partnera da prestanemo sa odbranom. Nema pritiska da se konflikt zamrzne, makar ne još”.
“Postoje različiti glasovi u medijima, pročitao sam sve”, kazao je on na zajedničkoj konferenciji za novinare sa Nausedom. “Međutim ja smatram da naši partneri još nijesu zvanično spremni da nam upute takve signale. Makar ih ja nijesam lično čuo”.
Tri baltičke države su među najčvršćim pristalicama Kijeva u EU i NATO, i pružile su Ukrajini vojnu pomoć čak i u nedjeljama uoči ruske invazije 24. februara 2022.
Sve tri zemlje, kao i Moldavija, bile bi na meti Rusije ukoliko ta zemlja pobijedi u Ukrajini, kazao je Zelenski.
Buduće da sve ukazuje da će se rat nastaviti nakon što ukrajinska ofanziva prošle godine nije donijela proboj kojem se Kijev nadao, Ukrajina apeluje na svoje zapadne saveznike da joj pruže veću finansijsku i vojnu pomoć.
“Neizvjesnost finansijske i vojne pomoći partnera Ukrajini samo jača smjelost Ruske Federacije. Stoga, taj proces više ne smijemo prolongirati”, kazao je Zelenski novinarima.
On je istakao da se Ukrajina suočava sa akutnim nedostatkom modernih vazdušnih odbrambenih sistema protiv ruskih raketnih i napada dronovima.
Italijanski ministar odbrane Gvido Kroseto kazao je pred italijanskim parlamentom da ukrajinska kontraofanziva nije pružila željeni rezultat, i da vojnu situaciju treba realno sagledati.
“Iz ove perspektive… djeluje da je došlo vrijeme za vještu diplomatiju, zajedno sa vojnom podrškom, jer postoji niz važnih signala koji pristižu sa obje strane”, kazao je Kroseto.
Rusija sve više izražava spremnost da pregovara i sačuva svoju ekonomiju, dok stav Ukrajine djeluje manje beskompromisan nego ranije, istakao je on. “Sve ovo teba uzeti u razmatranje na putu ka pregovorima za zaustavljanje konflikta i naknadni proces normalizacije odnosa, ne samo Rusije sa Ukrajinom, već takođe i sa zapadnim zemljama”, kazao je on.
“U Ukrajini, djeluje da domaći front više nije tako jedinstven kao ranije u podršci politici predsjednika Zelenskog, što ukazuje na određene razlike u političkom diskursu”, kazao je Kroseto.
Italija je prošlog mjeseca usvojila dekret koji joj omogućava da nastavi da šalje ratne zalihe Ukrajini do kraja 2024. Vlada premijerke Đorđe Meloni takođe je pristala da šalje Kijevu dodatni materijal u cilju jačanja odbrambenih kapaciteta.
Kroseto, snažni pristalica Kijeva i istaknuti član partije Braća Itlije, ponovio je da svaka vrsta mirovnih pregovora mora jasno da prizna rusku agresiju protiv Ukrajine u februaru 2022.
“Potpuni teritorijalni ingeritet i priznate granice Ukrajine ostaju cilj cijele međunarodne zajednice”, kazao je on.
Rojters podsjeća da je Rusija saopštila da je spremna za mirovne pregovore ukoliko Ukrajina razmotri “nove realnosti” sugerišući priznanje da Rusija kontroliše oko 17,5 odsto ukrajinske teritorije.
Zelenski je odbacio svaku ideju da je Rusija zainteresovana za pregovore dok njome upravlja Vladimir Putin i istakao je da će Moskva pristati na pauzu u borbama samo kako bi dobila na vremenu da oporavi vojsku.
NATO obećava milijarde eura pomoći
NATO saveznici su na juče održanom sastanku Ukrajinom jasno stavili do znanja da će nastaviti da toj zemlji pružaju značajnu vojnu, ekonomsku i humanitarnu pomoć u njenoj borbi protiv ruske invazije.
U saopštenju nakon video-konferencije, NATO je dodao da su članice uradile nacrt planova za pružanje Ukrajini “milijardi eura u daljim kapacitetima” tokom 2024.
“NATO snažno osuđuje ruske raketne i napade dronovima na ukrajinske civile, koji uključuju oružje iz Sjeverne Koreje i Irana”, kazao je generalni sekretar NATO-a, Jens Stoltenberg.
“Dok Moskva intenzivira napade na ukrajinske gradove i civile, NATO saveznici jačaju ukrajinske vazdušne odbrane”, dodao je.