Iako nismo došli ni do sredine ljeta, požari koji su buktali na prostoru Balkana, Italije i jugoistočnog Mediterana već su prevazišli godišnji prosjek. Dojče Vele navodi četiri odgovora na pitanje: “Zašto Evropa gori?”
U proteklih mjesec dana šumski požari zahvatili su južnu Evropu. Bez obzira da li je prva varnica nastala prirodno – udarom munje, ili je djelo čovjeka, nema sumnje da su velike vrućine i suša uticale na vatru. Naučnici kažu da su klimatske promjene ključni pokretač još jedne ekstremne sezone požara.
Dojče vele otkriva zašto su Mediteran i zemlje Balkana skloni požarima i koje su posljedice zagrijevanja planete.
1. Zašto je Mediteran toliko sklon požarima?
Ljetnji požari su prirodna pojava u mediteranskim šumama. Vatra, osim što uništava sve pred sobom, može takođe i podstaći obnovu biodiverziteta, tvrde naučnici.
Pet zemalja koje se najčešće bore sa požarim su Španija, Francuska, Portugalija, Italija i Grčka. Kako izvještava EEA (Evropska agencija za životnu sredinu) 80-ih godina prošlog vijeka, razvijene su strategije za sprečavanje požara u čitavom regionu koje su smanjile broj požara i njihov intenzitet.
Međutim, nakon 2016. godine, požari su postali znatno brojniji i razorniji. Zahvatali su područje koje se prostiralo od Turske do Španije i odnijeli su na stotine života, nanoseći štetu čak i u centralnoj i sjevernoj Evropi.
Ovakvi razorni požari, neizbježno su povezani sa ekstremnim sušama i toplotnim talasima.
2. Šta izaziva ovolike požare?
Jul ove godine je drugi najtopliji jul u Evropi ikada zabilježen, a treći globalno.
Grčku i Tursku zahvatio je najsnažniji toplotni talas u prethodnih 30 godina. Ekstremna vrućina najveći je vinovnik. Do 5. avgusta ove godine 55 posto više teritorije je zahvaćeno požarima u Evropi nego što je bio prosjek posljednje decenije. U Turskoj je za nedjelju dana izbilo 200 šumskih požara, što je primoralo brojne stanovnike i turiste da se evakuišu.
Iako je tehnologija napredovala, u nekim oblastima se više štiti priroda od ljudi nego od požara, što se jasno vidi u primjeru požara koji je izbio 1. avgusta u borovoj šumu u italijanskom gradu Peskara. Ova oblast je zaštićeni šumski rezervat i njegovo zemljište i šipražje nije redovno čišćeno. „Šipražje je brzo izgorjelo“, izjavio je gradonačelnik Karlo Maši.
U drugim oblastima tehnike upravljanja šumama zastarjele i ne uzima se u obzir uticaj globalnog zagrijevanja na zapaljivost. Primjer za ovo su predgrađa Atine zahvaćena požarom ove nedjelje.
„U većini mediteranskih regija, način upravljanja šumskim požarima nije prilagođen trenutnim globalnim promjenama, nego se fokusira na suzbijanje samih požara“, napisali su autori studije iz 2021. godine na temu „Razumijevanje promjena u požarima južne Evrope“.
3. Kakve veze ima klima sa požarima?
Globalno zagrijevanje povećava rizik od požara na cijeloj planeti – što se moglo zaključiti iz ogromnih požara u Australiji i u Kaliforniji, čak i u predjelima koji obično nisi podložni požarima.
Trenutne rekordne suše i toplotni talasi u mnogo čemu podsjećaju na one iz 2018. godine kada je, kako EEA kaže „više zemalja nego ikada prije pretrpjelo požare“. Te godine je u Grčkoj stradalo više od 100 ljudi u požarima u Atici, što je drugi najsmrtonosniji požar vijeka, nakon „Crne subote“ iz 2009. godine u Australiji.
Emisije ugljenika ne smanjuju dovoljno brzo kako je ugovoreno sporazumima kao što su Evropski zeleni dogovori i Pariski sporazum o klimi, i to je razlog što se „u većini evropskih zemalja predviđa proširenje područja izloženih požarima ali i duže sezone požara“, kako tvrdi EEA.
Naučnik za klimu u Helmholcovom centru za istraživanje okeana, Modžib Latif, izjavio je za Dojče Vele da „dok su se od 1990. godine globalne emisije ugljenika povećale za 60 odsto, samo se priča o planovima i ciljevima, ali se ne čini ništa“.
4. Koje su klimatske posljedice požara?
Globalno, kako izvještava klimatska grupa Karbon Brif, požari su uzrok velike količine emisije toksičnih gasova sa efektom staklene bašte, kao i za 5 do 8 posto od 3,3 miliona prijevremenih smrti zbog lošeg kvaiteta vazduha.
Međutim činjenica je da zbog poboljšane zaštite od požara, taj broj opada u posljednjih nekoliko decenija.
Razornost požara ima dalekosežnije posljedice nego izduvni gasovi ugljenika. Pogotovu kada šume izgore toliko da priroda više ne može da se obnovi.
Ukoliko snažni požari unište značajnu površinu evropskih šuma ovog ljeta, posljedice bi mogle da budu još pogubnije za klimu naše planete.