Nedavni ruski napad na ukrajinske brodove vjerovatno će biti na vrhu dnevnog reda NATO sastanka ove nedjelje, u sklopu traganja Alijanse za snažnim odgovorom na poslednji akt agresije Kremlja na granicama Evrope.
Državni sekretar SAD, Majk Popmeo, planira da se pridruži drugim ministrima na dvodnevnom sastanku u Briselu koji počinje u utorak. Na sastanku će biti raspravljano i o američkim zahtjevima za veće ulaganje u vojsku u zemljama članicama NATO.
Kijev je upozorio da je mogućnost izbijanja totalnog rata sa njegovim susjedom opasno visoka, nakon što je Rusija pucala na ukrajinske brodove prošle nedjelje u Azovskom moru i zarobila nekoliko ukrajinskih mornara. Moskva je okrivila Ukrajinu za to i nazvala slučaj “provokacijom”.
Prisustvujući cermoniji kojom je obelježena nabavka nove vojne opreme u subotu, ukrajinski predsjednik je zatražio od saveznika da istupe.
“Ovo je ogromna pretnja i zajedno, sa našim saveznicima, tragamo za prikladnim odgovorm na nju”, rekao je predsjednik Ukrajine Petro Porošenko.
Ukrajinski lider želi da NATO pošalje ratne brodove u Azovsko more, koje bi trebalo da se dijeli između Moksve i Kijeva u skladu sa sporazumom iz 2003. Ukrajina kaže da su ruski ratni brodovi blokirali Kerčki moreuz sa Krima, teritorije koju je Rusija silom anektirala 2014, čime su praktično odsjekli ukrajinske crnomorske luke.
NATO je pod pritiskom da oštro odgovori na sastanku ministara spoljnih poslova u utorak. Ali, u svom govoru prošle nedjelje, generalni sekretar NATO, Jens Stoltenberg, nije dao naznake da se Alijansa priprema za rizičnu pomorsku konfrontaciju sa Rusijom.
“Pozivamo Rusiju da obezbijedi nesmetan pristup ukrajinskim lukama i dozvoli slobodu plovidbe za Ukrajinu u Azovsko more i kroz Kerčki moreuz”, rekao je Stoltenberg novinarima.
Nakon incidenta u Azovskom moru, predsjednik SAD Donald Tramp otkazao je planirani sastanak sa svojim ruskim kolegom Vladimirom Putinom na samitu G20.
Tramp je na Tviteru prošle nedelje napisao: “Evropska unija, tokom mnogo godina, koristi nas kroz trgovinu i onda ne sprovode svoje vojne obaveze kroz NATO. Stvari se moraju promijeniti brzo!”
Uz temu trošenja na vojsku, ministri spoljnih poslova NATO zemalja takođe će raspravljati i ambicijama Ukrajine i Gruzije da se pridruže Alijansi. Gruzijska novoizabrani predsjednica Salome Zurabišvili već je zauzela tvrdu liniju prema Rusiji, opisujući je kao “nepredvidivu okupacionu silu”, obećavajući da će pogurati zemlju unaprijed u namjeri da se priključi NATO-u.
“Možemo da tražimo i to radimo – članstvo – i to je naš put bez ikakve alternative, ali na tom putu moramo da napravimo mnogo više konkretnih koraka i namjera je da budemo zahtijevniji partner Evropljanima, kao i našim NATO partnerima”, rekla je Zurabišvili novinskoj agenciji Rojters.
Zapad se susrijeće sa balansiranim držanjem u bavljenju sve nepredvidljivijim Kremljom, kaže analitičar Rusije Nikolas Redman sa Međunarodnog instituta za strategijske studije.
“To je dijelom zbog eksploatisanja nekih kapaciteta koje zapadne zemlje imaju u cilju sopstvene zaštite. To će zahtijevati nove pristupe. To je takođe, mislim, do odluke gdje bi tačke mogućeg dijaloga mogle da se postave”.
Ministri inostranih poslova takođe bi trebalo da raspravljaju o “Operaciji odlučna podrška” u Avganistanu, u kojoj je angažovano oko 16.000 pripadnika vojski iz 39 NATO zemalja i partnerskih zemalja, koje su uključene u obuku i podršku avganistanskim snagama.
izvor glasamerike.net