Danas je 411. dan rata u Ukrajini, razvoj događaja pratite uživo na Portalu Aktuelno.
22:41 Kanada šalje novu vojnu pomoć Ukrajini
Kanada je uvela nove sankcije zbog ruske invazije na Ukrajinu i obećala novu vojnu potporu Kijevu nakon što se premijer Justin Trudeau sastao s ukrajinskim premijerom Denisom Šmihalom u Torontu.
Dok su se dvojica čelnika sastajala, Trudeauova službena stranica je blokirana, a kanadska špijunska služba je potvrdila da su neke druge vladine stranice takođe bile izvan mreže. Kanada će Ukrajini poslati 21.000 jurišnih pušaka, 38 mitraljeza i 2.4 miliona komada municije, dok bi nove sankcije bile usmjerene na 14 ruskih pojedinaca i 34 subjekta.
21:58 Britanija: Izvještaji o curenju dokumenata pokazuju ‘ozbiljan nivo netačnosti’
Britansko ministarstvo odbrane objavilo je da postoji “ozbiljan nivo netačnosti” u izvještajima o curenju strogo povjerljivih američkih dokumenata.
“Izvještaji o curenju navodnih povjerljivih američkih podataka pokazalo je ozbiljan nivo netačnosti”, naveo je portparol ministarstva odbrane u saopštenju na Twitteru.
“Čitaoci bi trebali biti oprezni u prihvatanju navoda koji imaju potencijal širenja dezinformacija”, dodaje se.
In response to the leak of alleged classified US information: pic.twitter.com/WWFLOhbeeU
— Ministry of Defence 🇬🇧 (@DefenceHQ) April 11, 2023
20:45 Šef kabineta Zelenskog: Trebamo moderne avione i protvraketnu odbranu
Andrij Jermak, šef kabineta ukrajinskog predsjednika, ponavlja pozive za nove borbene avione jer kaže da Ukrajina treba moderno vazduhoplovstvo i protivraketnu odbranu.
Jermak je rekao da je potrebna modernizacija kijevske protivvazdušne odbrane kako bi se spriječili ruski napadi korištenjem navođenih vazdušnih bombi. Kazao je da je oružje korišteno za ubijanje ukrajinskih civila.
20:29 Šef Vagnera: Više od 80 posto Bahmuta sada je pod našom kontrolom
Vođa ruske plaćeničke vojske Vagner, Jevgenij Prigožin, objavio je da njegove snage kontrolišu više od 80 posto istočnog ukrajinskog grada Bahmuta
18:46 Skoro 8,5 hiljada ubijenih civila u ruskoj invaziji
U ruskoj invaziji na Ukrajinu ubijeno je skoro 8,5 hiljada civila, obajvile su Ujedinjene nacije (UN).
Kako prenosi Al Džazira Balkans, postoji bojazan da je stvarna brojka znatno veća.
Kancelarija UN-a za ljudska prava (OHCHR) objavila je da je zabilježeno 8.490 ubijenih i 14.244 povrijeđena, od početka invazije 24. februara prošle godine.
Oni su naveli da su te brojke “vrh ledenog brijega”, zbog ograničenog pristupa ratnim zonama.
Većina smrtnih slučajeva je zabilježena na teritoriji pod kontrolom ukrajinske vlade i pod napadom ruskih snaga, a uključuje i 3.927 ljudi iz Donjecke i Luganske oblasti, koje su bile poprište teških borbi.
“OHCHR vjeruje da su stvarne brojke znatno veće, s obzirom na to da je iz nekih lokacija, gdje traju intenzivni sukobi, prijem informacija odgođen, a mnogi izvještaji još treba da budu potvrđeni”, navodi se u saopštenju.
Rusija poriče da namjerno gađa civile.
18:08 Ukrajinski hakeri tvrde da su upali u e-mail traženog ruskog špijuna
Ukrajinski hakeri tvrde da su upali u e-poštu ruskog vojnog špijuna kojeg FBI traži zbog hakiranja kampanje Hillary Clinton i drugih američkih demokrata uoči izbora Donalda Trampa za američkog predsjednika 2016. godine.
17:43 Mađarska potpisala novi energetski sporazum s Rusijom
Mađarska je danas potpisala nove sporazume kako bi osigurala nastavak pristupa ruskoj energiji – što je znak da će zadržati bliske veze koje je uspostavila s Moskvom. Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Siarto rekao je na konferenciji za novinare u Moskvi da je ruska državna plinska kompanija Gazprom pristala dopustiti Mađarskoj uvoz plina iznad količina dogovorenih u amandmanu na ugovor između dvije zemlje prošle godine.
Cijena plina, koji se pumpa u Mađarsku plinovodom Turkstream, bila bi ograničena na 150 eura (132 funte) po kubnom metru. Mađarski ministar vanjskih poslova jedna je od rijetkih vodećih osoba EU koji se sastao s ruskim zvaničnicima od početka rata.
16:48 Wagner: Kontrolišemo 80 odsto Bahmuta
Jevgenij Prigožin, šef Wagner grupe, tvrdi da oko 80 odsto grada Bahmuta kontrolišu njegovi borci.
Ukrajina to nije potvrdila.
16:23 Ukrajina nastavila izvoz struje
Ukrajina je nastavila s izvozom električne energije u Evropu, nakon obustave u oktobru kada je Rusija počela redovne napade projektilima i bespilotnim letjelicama na kritičnu energetsku infrastrukturu, saopštio je ukrajinski ministar energetike German Galuščenko.
Zbog udara ruske vojske dolazilo je do nestašica struje za civile i industrijske pogone pa su radnici prekovremenim radom pokušavali popraviti mrežu, prenosi SEEbiz.
“Nastavili smo izvoz”, rekao je Galuščenko, dodajući da Rusija nije uspjela uništiti njihov energetski sistem.
Evropska unija glavno je ukrajinsko tržište za izvoz energije.
Galuščenko je naveo da snabdjevanje električnom energijom ukrajinskog stanovništva ostaje prioritet zemlje uprkos ponovnom pokretanju izvoza.
“Nadamo se da ćemo dosegnuti količine izvoza koje smo imali prošle godine. Vodićemo pregovore da i povećamo izvoz jer nam trenutne rezerve u sistemu to omogućavaju”, dodao je Galuščenko.
U junu prošle godine Ukrajina, koja je izvozila struju u Moldaviju, Mađarsku, Slovačku i Poljsku, rekla je da se nada da će do kraja godine zaraditi 1,5 milijardi eura od izvoza električne energije u EU.
15:55 Ruski zvaničnici na Krimu se pripremaju za ukrajinsku protivofanzivu
Čelnik Krima kojeg je imenovala Rusija sprema se za dugo očekivanu ukrajinsku protivofanzivu, za koju se smatra da je zakazana za proljeće. Sergej Aksjonov rekao je da su ruske snage na Krimu izgradile “modernu, dubinsku odbranu” i da imaju “više nego dovoljno” vojnika da odbiju mogući ukrajinski napad.
“Ne možemo potcijeniti neprijatelja, ali možemo definitivno reći da smo spremni (za napad) i da neće biti katastrofe”, rekao je. Aksjonov je prvi put spomenuo nove fortifikacijske radove u novembru, ne navodeći detalje. U februaru je na bezbjednosnom sastanku pod predsjedavanjem ruskog predsjednika Vladimira Putina rekao da se radovi planiraju završiti do aprila.
Satelitske slike objavljene prošle sedmice detaljno prikazuju mrežu rovova i drugih utvrda iskopanih u blizini Medvedivke, malog grada u blizini prelaza između Krima i kopnene Ukrajine. To bi moglo sugerisati da u Rusiji raste zabrinutost zbog mogućeg ukrajinskog napada tamo.
14:53 Ukrajinski premijer u Kanadi
Ukrajinski premijer, Denys Shmyhal, stigao je u posjetu Kanadi tokom koje će tražiti pomoć u municiji i oklopnim vozilima za protivofanzivu protiv ruskih snaga u invaziji.
Shmyhal je na Twitteru objavio da je “prijateljska” Kanada među prvim zemljama koje su “stale uz Ukrajinu”, te da će se sastati sa svojim kanadskim kolegom Justinom Trudeauom i zamjenicom premijera Chrystiom Freeland.
14:17 Šef FSB-a: Ukrajina i Zapad pokušavaju podstaknuti Ruse na oružanu pobunu
Šef ruske službe za bezbjednost (FSB) Aleksander Bortnikov tvrdi da ukrajinska služba i njihovi zapadni šefovi pokušavaju podstaknuti Ruse na sabotažu i oružanu pobunu.
„Ukrajinske bezbjednosne službe i njihovi zapadni šefovi pokrenuli su agresivnu ideološku kampanju i kampanju regrutovanja, usmjerenu prema našim građanima, posebno prema mlađoj generaciji“, rekao je Bortnikov na sastanku Ruskog antiterorističkog odbora.
On smatra da je cilj ove kampanje da se Rusi uključe „u subverzivne, terorističke i ekstremističke aktivnosti“ u Rusiji.
Bortnikov je uvjeren da je u Rusiji od februara preduhitreno 118 „terorističkih zločina“, koje je trebalo da počine „mladi ljudi i adolescenti, a među kojima ima i maloljetnika“.
Njegove procjene dopunjuju prošlonedeljne izjave ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji je zapadne tajne službe optužio za umiješanost u „terorističke“ napade u Rusiji.
13:52 Savjetnik Zelenskog: Potrebno nam je više dalekometnog oružja
Savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihajlo Podoljak je istakao kako je Ukrajini potrebno više dalekometnog oružja, a “manje razmišljanja o curenju podataka”.
“Da smo imali vremena, mogli smo gledati kako se RF (Ruska Federacija) raspada i kako se njene ‘elite’ proždiru. Ali mi ga nemamo jer naši ljudi umiru. Trebamo manje razmišljati o ‘curenju’, a više o oružju dugog dometa kako bismo pravilno okončali rat i natjerali RF da se suoči sa stvarnošću”, napisao je na Twitteru.
13:01 Kremlj: Nema planova za drugi talas mobilizacije
Kremlj kaže da nema planova za drugi talas mobilizacije.
“Nema drugog talasa [mobilizacije]”, rekao je Dmitrij Peskov novinarima.
Odgovarajući na pitanje ima li promjena po tom pitanju, Peskov je naglasio: “Ne”.
12:46 Poljska nije za stratešku autonomiju EU od SAD, već za jaču saradnju
Poljski premijer Mateuš Moravjecki izjasnio se protiv ideje da Evropska unija razvija stratešku autonomiju od SAD, već se založio da upravo suprotno gradi još jače strateško partnerstvo i upozorio da neki zapadni lideri i dalje sanjaju o rizičnoj saradnji sa svima, pa i sa Rusijom i nekim silama na Dalekom istoku.
„Mi upozoravamo na to. Sa svakim želimo da živimo u miru, jasna stvar. Ali, umjesto da razvijamo stratešku autonomiju od SAD, predlažem da gradimo strateško partnerstvo sa SAD. Kada za manje od dvije godine Poljska bude predsjedavajući EU – transatlantsko partnerstvo, savez EU sa SAD, postavićemo kao najvažniju tačku tog predsjedavanja“, kazao je Moravjecki pred odlazak u posjetu Vašingtonu.
Poljski premijer je naglasio da je strateško savezništvo sa SAD za Poljsku „apsolutni temelj njene bezbjednosti“.
12:28 Dokumenti Pentagona mogu poremetiti odnose Južne Koreje sa SAD-om i Rusijom
Čini se da dokumenti Pentagona koji su procurili otkrivaju osjetljiv razgovor između južnokorejskih funkcionera na visokom nivou o tome hoće li Ukrajini poslati oružje.
Tajni dokument sugeriše da je Washington špijunirao svoju decenijama staru saveznicu Južnu Koreju, piše BBC pozivajući se na dokumente za koje redakcija kaže da su im pokazani na uvid.
Curenje tih informacija ima potencijal poremetiti odnose Južne Koreje sa SAD-om i Rusijom.
12:07 U Belgorodu dron pao na aerodrom
Na aerodrom u ruskom gradu Belgorodu, blizu granice s Ukrajinom, pala je bespilotna letjelica, izjavio je predstavnik hitnih službi.
“Dron se srušio (u ponedjeljak) popodne, ograda aerodroma je lakše oštećena”, rekao je on za RIA Novosti. Prema preliminarnim informacijama, povrijeđenih nije bilo. Okolnosti incidenta istražuju službe Hitne pomoći.
Aerodrom Belgorod je zatvoren od 24. februara 2022. godine u okviru režima ograničenja letova na jugu i u centralnom dijelu Rusije. Ukrajina je više puta granatirala Belgorodsku oblast.
11:43 Egipat planirao proizvesti 40.000 raketa za Rusiju krijući od Amerikanaca
Predsjednik Egipta Abdel Fatah El-Sisi nedavno je naredio svojim podređenima da proizvedu do 40.000 raketa koje će tajno poslati u Rusiju, prema dokumentu američke obavještajne službe koji je procurio, javlja Avaz.ba.
On je jedan od najbližih američkih saveznika na Bliskom istoku i glavni primaoc američke pomoći.
Dio strogo povjerljivog dokumenta, datiran 17. februara, sažima razgovore između Sisija i visokih egipatskih vojnih zvaničnika i takođe spominje planove za snabdjevanje Rusije artiljerijskim projektilima i raketama. U dokumentu Sisi upućuje funkcionere da proizvodnju i isporuku raketa drže u tajnosti “kako bi izbjegli probleme sa Zapadom”.
10:51 Ukrajina objavila novu procjenu ruskih gubitaka
These are the indicative estimates of Russia’s combat losses as of April 11, according to the Armed Forces of Ukraine. pic.twitter.com/oQJM5KGEBz
— The Kyiv Independent (@KyivIndependent) April 11, 2023
10:23 Danilov: Kontraofanziva uveliko u toku
Ukrajina je saopštila da se kontraofanziva njenih snaga protiv ruskih agresora odvija uveliko i svaki dan.
”Ne čekamo magične datume, mi delujemo smireno, sistematski i dosledno uništavamo ruske osvajače”,objavio je na Tviteru šef ukrajinskog Savjeta za bezbjednost i odbranu Aleksij Danilov.
Andrij Jusov, portparol ukrajinske odbrambene obaveštajne službe, poručio je prije dva dana da će odluku o kontraofanzivi Ukrajine donijeti vojni vrh zemlje i da je krug ljudi koji su obaviješteni o ovim planovima sveden na najmanju mjeru u datoj situaciji.
Kontraofanzivu za proljeće ukrajinski zvaničnici najavljuju od početka zime, a očekuje se prodor na okupiranoj teritoriji na istoku i jugu zemlje.
9:53 Putin bi mogao predložiti primirje za Vaskrs u pokušaju da odgodi ukrajinsku kontraofanzivu
Ruski predsjednik Vladimir Putin mogao bi iskoristiti Vaskrs da predloži prekid vatre i odgodi dugo očekivanu ukrajinsku kontraofanzivu, prema novoj procjeni američkog Instituta za proučavanje rata (ISW).
“Kremlj bi mogao iskoristiti Vaskrs, koji pada 16. aprila, da pozove na pauzu u neprijateljstvima “iz poštovanja prema pravoslavnoj vjeri uprkos činjenici da Rusija nije pokazala takvo poštovanje prema vjeri u područjima koja njene snage zauzimaju”, saopštio je u nedjelju Institut za proučavanje rata (ISW).
Moskva je ranije pozvala na 36-satni prekid vatre na pravoslavni Božić u januaru 2023. godine, što je Ukrajina odbila. Kijev je tada rekao da je Rusija nastavila napade kroz predloženi period prekida vatre.
Rusko rukovodstvo je koristilo vjerske praznike kako bi pozvalo na prekid vatre, pokušavajući “uticati na situaciju na linijama fronta”, navodi ISW. Moskva vjerovatno nije pristala na prekid vatre tokom Vaskrsa 2022. jer su snage Kremlja tada bile u jačoj poziciji nego za vrijeme pravoslavnog Božića, rekao je think tank.
Tokom božićnog perioda u januaru, Kremlj je koristio prekid vatre kako bi pripremio ruske snage za zimsko probijanje, saopštio je ISW.
“Kremlj bi mogao pozvati na vaskršnje primirje jer bi takva pauza nesrazmjerno koristila ruskim trupama”, dodaje se.
To ne samo da bi imalo vojnu prednost, već bi igralo u informativnoj operaciji Moskve da Putina naslika “kao pravog zaštitnika hrišćanske vjere”, rekao je ISW.
Taj potez bi mogao omogućiti Kremlju da trijumfuje u Bahmutu te da ojača odbranu za ukrajinsku proljećnju kontraofanzivu, smatraju iz ISW-a.
9:18 “Ukrajina poziva strane pilote borbenih aviona da se bore protiv Rusije”
Ministar odbrane Ukrajine Aleksij Reznikov uputio je poziv stranim pilotima i specijalistima koji su “voljni i sposobni” da koriste i servisiraju američke borbene avione F-16 da se pridruže u odbrani Ukrajine.
Reznikov je uputio ovaj apel tokom zajedničkog brifinga za novinare sa danskim kolegom Troelsom Lundom Poulsenom u medija centru u Odesi, prenosi ukrajinska novinska agencija Unian.
“Ovaj poziv je upućen pilotima. Ako postoje piloti koji znaju da upravljaju borbenim avionima F-16 i voljni su da učestvuju, spremni smo da im otvorimo vrata”, rekao je Reznikov.
SAD za sada odbijaju da Ukrajini isporuče borbene avione F-16. Američki predsjednik Džozef Bajden je tokom posjete Kijevu izjavio da Ukrajini još nisu potrebni avioni, jer, kako je istakao, SAD obezbjeđuju ukrajinskim oružanim snagama drugo važno naoružanje.
7:46 – Ukrajinski komandant: U Bahmutu naneseni veliki gubici ruskom agresoru
Ukrajinski komandant tvrdi kako Rusi u taj grad na istoku Ukrajine dovode posebne snage i desantne jedinice kako bi pomogle u napadu, jer su pripadnici plaćeničke grupe Wagner iscrpljeni.
Odbrana Bahmuta se nastavlja, kaže komandant ukrajinskih kopnenih snaga Oleksandar Sirski.
Tvrdi kako Rusi u taj grad na istoku Ukrajine dovode posebne snage i desantne jedinice kako bi pomogle u napadu, jer su pripadnici plaćeničke grupe Wagner iscrpljeni.
Tvrdi kako su Rusi počeli primjenjivati taktiku “spaljene zemlje” i da uništavaju zgrade i vojne položaje zračnim napadima i topništvom.
Kremlj proteklih dana tvrdi kako njihove snage napreduju u pokušajima zauzimanja Bahmuta. Borbe u tom gradu vode se gotovo devet mjeseci.
7:31 – Američki zvaničnici preispituju razmjenu informacija nakon štetnog curenja podataka
Američke agencije za nacionalnu bezbjednost preispituju i provjeravaju na koji načini dijele svoje najosjetljivije tajne unutar američke vlade i bave se diplomatskim posljedicama objavljivanja desetina povjerljivih dokumenata, rekla su tri američka zvaničnika.
Istražitelji nastoje da utvrde koja je osoba ili grupa bila toliko sposobna ili motivisana da objavi izvještaje tajnih službi, rekao je jedan od zvaničnika koji je želio da ostane anoniman. Curenje informacija moglo bi se pokazati najštetnijim objavljivanjem informacija američke vlade od objavljivanja hiljada dokumenata na WikiLeaksu 2013. godine.
Reuters je pregledao više od 50 dokumenata, označenih s “Tajno” i “Strogo povjerljivo”, koji su se prvi put pojavili na stranicama društvenih medija u martu. U njima su navodno otkrivene pojedinosti o ranjivosti ukrajinske vojske i informacije o saveznicima poput Izraela, Južne Koreje i Turske.
Reuters nije uspio da potvrdi autentičnost dokumenata iz nezavisnih izvora. Američki zvaničnici su rekli kako se čini da su neki dokumenti – oni koji se odnose na procjenu gubitaka na bojnom polju iz Ukrajine izmijenjeni da bi se potcijenili ruski gubici.
7:03 – Proruski čelnik: Ruske snage kontrolišu 75 posto Bahmuta
Proruski čelnik dijela ukrajinske Donjecke regije koja je pod kontrolom Moskve rekao je da ruske snage kontrolišu više od 75 posto opkoljenog grada Bahmuta. Bitka za Bahmut jedna je od najkrvavijih u 13-mjesečnom ratu.
Regionalni čelnik kojeg je postavila Moskva Denis Pušilin objavio je na Telegramu snimke sebe u navodnoj posjeti malom rudarskom gradu u kojem bjesne bitke. Vidi se među ruševinama, odjeven u neprobojni prsluk, a u pozadini se čuju eksplozije. Reuters nije mogao nezavisno da potvrdi lokaciju ili datum videa.
“Mogu reći s apsolutnom sigurnošću da je više od 75 posto grada pod kontrolom naših jedinica”, rekao je Pušilin državnom TV kanalu Rossiya-24 nakon posjete, iako je upozorio da je prerano govoriti o padu Bahmuta.