Rat u Ukrajini ušao je u 720. dan.
Unesko: Ukrajini će biti potrebno 8,5 milijardi eura za obnovu kulture i turizma
Ukrajiniće tokom naredne decenije biti neophodno oko 8,5 milijardi eura za obnovu kulturnih i turističkih znamenitosti zbog rata, saopštila je organizacija Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (Unesko).
Unesko je procijenio da je u oblasti kulture i turizma u Ukrajini tokom dvogodišnjeg rata izgubljeno preko 17,7 milijardi eura prihoda.
Tokom borbi oštećeno 341 kulturno mjesto širom Ukrajine u vrednosti od oko 3,2 milijardi eura,uključujućii glavni grad Kijev, kao i Lavov i Odesu, saopštila je Agencija UN.
Ozbiljno je oštećena katedrala u Odesi, saopštila ješefica kancelarije Uneska u Ukrajini Kjara Deci Bardeski.
Unesko je oštro osudio napad ruskih snaga u julu 2023. godine na istorijske zgrade u centru Odese – oblasti koju je agencija UN prošle godine obilježila kao ugroženo mjesto svjetske baštine.
Napad je odnio najmanje dva života i oštetio nekoliko lokacija, u koje spada i Preobraženska katedrala iz 18. vijeka, glavna pravoslavna crkva u Odesi.
Unesko je naglasio da namerno uništavanje objekata kulturne baštine,uključujućiverske objekte i artefakte, može da predstavlja ratni zločin.
Smit: U julu neće biti poziva za Ukrajinu da se učlani u NATO
Ne očekuje da će u julu alijansa uputiti poziv Ukrajini za članstvo na samitu u Vašingtonu, izjavila je ambasadorka Sjedinjenih Država pri NATO, Džulijana Smit.
Ukrajina je jasno dala do znanja da je njen cilj da postane član tog vojnog saveza predvođenog SAD, navodi Rojters.
Kijev i neki od saveznika unutar NATO, posebno u istočnoj Evropi, zalagali su se za poziv za članstvo, iako Ukrajina ne može da postane članica NATO-a dok je u ratu.
Na samitu u Litvaniji prošle godine, lideri NATO su utvrdili da je budućnost Ukrajine u alijansi, ali je nije upućen poziv za priključenje, niti je dat vremenski okvir za ostvarivanje potencijalnog članstva.
“Naporno smo radili od prošlog samita u Vilnjusu da se preduzmu koraci kako bismo nastavili da pomažemo našim prijateljima u Ukrajini kroz neophodne reforme unutar te zemlje u cilju da se približi evroatlantskim integracijama”, istakla je Smit.
Smit saopštava da je fokus NATO-a prvenstveno da nastavi da pomaže Ukrajini u ratu protiv Rusije sa ciljem da Kijev pobijedi.
Estonsku premijerku ne iznenađuje potjernica koju je Rusija raspisala
Estonska premijerka Kaja Kalas izjavila je da neće biti ućutkana i da će nastaviti da pruža snažnu podršku Ukrajini nakon što ju je ruska policija stavila na potjernicu.
“Nastaviću snažnu podršku Ukrajini. Nastaviću da se zalažem za povećanje odbrane Evrope”, napisala je Kalas na mreži X.
Mask: Nema šanse da bi Putin mogao da izgubi rat
Američki milijarder Ilon Mask poručio je da “nema šanse” da bi predsjednik Rusije Vladimir Putin mogao da izgubi rat u Ukrajini, dodavši da paket pomoći koji je Senat SAD usvojio neće pomoći.
“Ovaj paket ne pomaže Ukrajini. Produženje rata ne pomaže Ukrajini”, poručio je Mask tokom diskusije sa američkim političarima na društvenoj mreži X, prenosi Blumberg.
Mask je naveo da se nada da će Amerikanci kontaktirati svoje izabrane kongresmene oko zakona o pomoći Ukrajini i ubijediti ih da ga ne usvoje.
Mask je dodao da se ponekad suočava sa optužbama da je “Putinov apologeta”, ali je istakao da su takve tvrdnje “apsurdne”.
Zelenski: SAD pomaže da se spasu ljudski životi od ruskog terora
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozdravio je danas odluku američkog Senata koji je usvojio zakon o paketu pomoći Ukrajini, Izraelu i Tajvanu u vrijednosti od 95 milijardi dolara.
„Zahvalan sam senatoru Čaku Šumeru, lideru demokrata u Senatu Miču Mekonelu i svakom američkom senatoru koji je podržao kontinuiranu isporuku pomoći Ukrajini dok se borimo za slobodu, demokratiju i vrijednosti koje su nam svima drage“, naveo je Zelenski na društvenoj mreži X.
Dodao je da za Ukrajinu nastavak pomoći SAD „pomaže da se spasu ljudski životi od ruskog terora“.
„To znači da će se život nastaviti u našim gradovima i da će trijumfovati nad ratom“, napisao je Zelenski.
Ruski guverner za rat u Ukrajini optužio Imanuela Kanta
Guverner ruske eksklave Kalinjingrada na Baltičkom moru Anton Alihanov otkrio je neočekivanog krivca za rat u Ukrajini – njemačkog filozofa Imanuela Kanta koji je umro prije 220 godina – 12. februara 1804.
Alihanov je na konferenciji ruskih politikologa govorio o „najvećem sinu nekadašnjeg“ pruskog grada Kenigzberga, koji je nakon Drugog svjetskog rata preimenovan u Kalinjingrad, objavili su lokalni mediji.
Filozof iz doba prosvetiteljstva, najpoznatiji po “Kritici čistog uma”, bio je “jedan od intelektualnih kreatora modernog Zapada”, rekao je guverner.
“Želio bih da pokažem da Imanuel Kant, koji je rođen ovde prije gotovo 300 godina, ima gotovo direktnu vezu s globalnim haosom sa kojim imamo posla. Štaviše, on ima direktnu vezu s vojnim sukobom u Ukrajini”.
Kant je otvorio put moralnom relativizmu kojim se na Zapadu može opravdati svaki čin i svaka nepravda, rekao je Alihanov, dodavši da je to u suprotnosti s Rusijom koja drži do trajnih etičkih vrijednosti.
Kantov rodni grad Kenigzberg u tadašnjoj Pruskoj pao je u ruke Sovjetskog Saveza na kraju Drugog svjetskog rata 1945. godine.
Odnos Rusije s filozofom je podijeljen: s jedne strane Kant se smatra turističkom atrakcijom; a s druge strane, grob i spomenik u katedrali prije nekoliko su godina išarani grafitima.
Moskva je pokrenula rat protiv Ukrajine prije gotovo dvije godine. Međutim, predstavlja se kao žrtva zapadnog svijeta, za koji tvrdi da vodi posrednički rat protiv Rusije u Ukrajini.
Američki Senat odobrio paket pomoći Ukrajini
Američki Senat dao je odobrenje za paket pomoći od 95,3 milijarde dolara za Ukrajinu, Izrael i Tajvan nakon višesedmičnih pregovora.
Zakon je usvojen sa 70 “za” prema 29 senatora koji su bili protiv, u domu predvođenom demokratima.
Ali njegova sudbina u Predstavničkom domu koji kontrolišu republikanci daleko je od izvjesne, budući da je bivši predsjednik i favorit 2024. Donald Trump pozvao republikance da izbjegnu donošenje zakona koji bi predsjedniku Džo Bajdenu dao priliku “za zakonodavnu pobjedu”, javlja DPA.
Dvojica političara vjerovatno će se ponovno boriti za predsjedničko mjesto u novembru.
Sjedinjene Američke Države smatraju se najvažnijim saveznikom Ukrajine u odbrani od ruske invazije. Od početka rata u februaru 2022., Bajdenova administracija Kijevu je pružila ili obećala vojnu pomoć u ukupnom iznosu od više od 44 milijarde dolara.
Paket pomoći koji je usvojio Senat uključuje oko 61 milijardu dolara pomoći Ukrajini, od čega je većina namijenjena vojnoj potpori. To je otprilike iznos koji je Bajden prvobitno tražio.
Nacrt takođe uključuje 14 milijardi dolara za Izrael, kao i milijarde pomoći za Tajvan i druge partnere u Indo-Pacifiku.
Takođe bi osigurao 9,15 milijardi dolara humanitarne pomoći civilima u Gazi i Zapadnoj Obali, Ukrajini i drugim zonama sukoba širom svijeta.
Republikanci su mjesecima zahtijevali da zakon o inostranoj pomoći uključi granična ograničenja.
Zaharova: Moskva će oštro odgovoriti na odluku EU da profit od zamrznute ruske imovine šalje Kijevu
Portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije izjavila je danas da će Moskva oštro odgovoriti na odluku Brisela da profit od zamrznute ruske imovine pošalje Ukrajini, kao i da će oni koji su to inicirali biti tretirani kao „lopovi“.
“Odgovor Moskve na prisvajanje ruske imovine biće oštar, a inicijatori procesa krađe imovine biće tretirani kao lopovi sa svim posljedicama“, rekla je Zaharova prenosi TASS.
Ona je dodala da Moskva potez kvalifikovala kao krađu, ne kao političku manipulaciju i da je kazna za lopove zatvor.
Savjet Evropske unije odobrio je juče rezoluciju koja omogućava da se profit od zamrznute ruske imovine, kao posljedica restriktivnih mjera EU, iskoristi za pomoć Kijevu.
„Savjet je danas usvojio odluku i uredbu kojom se pojašnjavaju obaveze Centralnih registrara hartija od vrednosti (CSD) koji drže sredstva i rezerve Centralne banke Rusije (CBR) koje su imobilisane kao posljedica restriktivnih mjera EU“, piše u saopštenju objavljenom na sajtu EU.
Ruske vlasti raspisale potjernicu za estonskom premijerkom
Ruske vlasti raspisale su potjernicu za estonskom premijerkom Kajom Kalas.
Kalas se u Rusiji tereti u “krivičnom predmetu”, piše danas u saopštenju na sajtu ruskog ministarstva unutrašnjih poslova.
Ne precizira se za koji zločin ili prestup je Kalas optužena.
Potjernica je raspisana i za estonskog državnog sekretara Tajmara Peterkopa i ministra kulture Litvanije Simonasa Kajrisa.
Raspisivanje potjernica doprinosi tenzijama između Rusije i baltičkih zemalja od napada Kremlja na Ukrajinu.
Ukrajinski obavještajci: Rusi kupuju Maskov Starlink u arapskim zemljama
Ruske snage kupuju komunikacione terminale “Starlink” Ilona Maska u arapskim zemljama za upotrebu na ratištu, saopštila je ukrajinska vojna obavještajna služba.
Moskva će odgovoriti na zapljenu ruske imovine
Portparolka Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova izjavila je da će Rusija odgovoriti na odluku EU da se koriste sredstva od zamrznute ruske imovine za podršku Ukrajini u budućnosti.
Zaharova je navela da će ruski odgovor biti snažan, prenio je Tas.
Oboreno 16 ruskih dronova tokom noći
Oboreno 16 ruskih dronova tokom noći
Ukrajinske snage PVO oborile su tokom noći 16 ruskih bespilotnih letjelica iznad Dnjepropetrovske, Zaporoške i Hersonske oblasti.
Ruske snage lansirale su ukupno 23 drona iranske proizvonje iznad zemlje, navodi se u saopštenju.
Ukrajina: U ruskom vazdušnom napadu oštetećena elektrana u Dnjepru
Rusija je u utorak projektilima i bespilotnim letjelicama napala centralni ukrajinski grad Dnjepar, a ukrajinski zvaničnici i mediji izvijestili su kako je oštećena elektrana i da je prekinuto snabdijevanje vodom nekim stanovnicima.
Grad s nešto manje od milion stanovnika napadnut je projektilom i četiri grupe dronova koji su se približavali s juga, istoka i sjevera, objavile su ukrajinske vazdušne snage u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram, prenosi Hina.
Najveći ukrajinski privatni dobavljač energije, DTEK, izvijestio je da je termoelektrana znatno oštećena, ali žrtava nije bilo.
Moskva će odgovoriti na zapljenu ruske imovine
Portparolka Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova izjavila je da će Rusija odgovoriti na odluku EU da se koriste sredstva od zamrznute ruske imovine za podršku Ukrajini u budućnosti.
Zaharova je navela da će ruski odgovor biti snažan, prenio je Tas.
Nastavljene borbe
Ukrajina je saopštila da je protivvazdušna odbrana juče oborila 14 ruskih dronova i jedan projektil.
S druge strane, ruska vojska je saopštila da je Ukrajina izvela 39 topovskih artiljerijskih udara po naseljenim mjestima na lijevoj obali Dnjepra, unutar Hersonske oblasti.
Savjet EU odobrio je odluku i rezoluciju kojima se pruža pravni osnov za korišćenje prihoda od zamrznute ruske imovine za podršku Ukrajini u budućnosti, navodi se u saopštenju Savjeta.
Rusija uvela sankcije britanskim zvaničnicima, istoričarima i akademicima
Rusija je uvela sankcije za 18 britanskih državljana, uključujući niz vrhunskih akademika, zbog, kako je Moskva navela, pokušaja da “demonizuju Rusiju i podstaknu rat u Ukrajini”.
Predstavnici Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) doputovali su u Kijev i počeli seriju sastanaka sa predstavnicima ukrajinskih vlasti i drugim relevantnim akterima.
Ukrajina će predstaviti svoju viziju na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji, izjavio je predsjednik Vladimir Zelenski u večernjem obraćanju.