Rat u Ukrajini ušao je u 730. dan.
Ukrajinske snage tvrde da su oborile “ruski avaks” iznad Azovskog mora
Komandant ukrajinskog Ratnog vazduhoplovstva Mikola Oleščuk rekao je da su ukrajinske snage ukrajinskog ratnog vazduhoplovstva oborile su još jedan ruski vojni avion A-50 iznad Azovskog mora.
Ukrajinska vojna obavještajna agencija potvrdila je da je letilica oborena kao rezultat zajedničke operacije sa ratnim vazduhoplovnim snagama, prenosi Kijev independent.
Kako se dodaje, letilica je oborena u blizini grada Jejsk, oko 50 kilometara sjeverno od okruga Kanevskoj, gdje se nalazi ruski vojni aerodrom.
Ruska agencija RIA Novosti izvestila je da je oborena jedna letilica u okrugu Kanevskoj u Krasnodarskom kraju, ali nije precizirala o kom tipu avion je riječ.
Ruski avion A-50 pruža nekoliko funkcija za tekući rat u Ukrajini, kao što je otkrivanje sistema protivvazdušne odbrane, navođenih projektila i koordinacija ciljeva za ruske borbene avione.
Avioni A-50 imaju procjenjenu cijenu od oko 350 miliona dolara, a kako navodi Kijev independent, Rusija posjeduje manje od 10 letilica ovog tipa.
Ukrajinska vojska tvrdi da je prethodno sredinom januara oborila jedan ruski A-50.
Teheran negira tvrdnje da Moskvi isporučio balističke rakete
Teheran je odbacio tvrdnje da je Moskvi isporučio balističke rakete, nakon što su SAD najavile oštar međunarodni odgovor na svaki takav potez.
Ranije ove nedjelje Rojters je, pozivajući se na više izvora, izvijestio da je Iran isporučio Rusiji veliki broj moćnih balističkih raketa zemlja-zemlja, produbljujući vojnu saradnju između dvije zemlje pod sankcijama SAD.
Bajdenova administracija je u četvrtak upozorila Iran na „brz i oštar“ odgovor međunarodne zajednice ukoliko se utvrdi da je Teheran obezbijedio balističke rakete Moskvi.
“Uprkos zakonskim ograničenjima za prodaju balističkih projektila, Iran je moralno obavezan da se uzdrži od transakcija oružja tokom sukoba između Rusije i Ukrajine kako bi spriječio podsticanje rata“, saopštila je iranska misija pri Ujedinjenim nacijama na platformi Iks (Tviter).
“(To) je ukorijenjeno u pridržavanju Irana međunarodnom pravu i Povelji UN“, dodaje se u objavi.
Ograničenja Savjeta bezbjednosti UN na iranski izvoz nekih projektila, dronova i drugih tehnologija istekla su u oktobru.
Međutim, Amerika i Evropska unija zadržale su sankcije iranskom programu balističkih raketa zbog zabrinutosti zbog izvoza oružja njegovim proksijima na Bliskom istoku i u Rusiju.
Iran je prvobitno negirao da isporučuje dronove Rusiji, ali je mjesecima kasnije rekao da je izvezao manjibroj bespilotnih letilica prije početka rata u Ukrajini.
Bez razgovora poljskih i ukrajinskih lidera o protestima poljskih farmera
Ukrajinska radna grupa predvođena premijerom Denisom Šmihaljem stigla je danas na granicu sa Poljskom na razgovor sa poljskim zvaničicima oko tenzija zbog protesta poljskih farmera, ali se poljski zvaničnici nisu pojavili.
”Nažalost, do takvog sastanka sa poljskim zvaničnicima danas nije došlo”, napisao je Šmigalj na svom nalogu na mreži Telegram.
U sjedištu NATO obilježena druga godišnjica napada Rusije na Ukrajinu
Zamjenik generalnog sekretara NATO Mirčea Džoana istakao je danas, na ceremoniji obilježavanja dvije godine od početka invazije Rusije na Ukrajinu u sjedištu Alijanse u Briselu, značaj kontinuirane podrške Ukrajini. On je pozdravio “uspjeh Ukrajine na bojnom polju od početka rata”, objavljeno je na sajtu NATO.
Džoana je takođe naglasio ”stalnu posvećenost NATO-a toj zemlji”. Podsetio je na različite vrste podrške koje su saveznici pružili od početka rata i naglasio da su se svi saveznici složili da će Ukrajina postati članica NATO.
”Vjerujem u Ukrajinu. Vjerujem i u NATO. I vjerujem da zajedno možemo da obezbijedimo sigurniju budućnost za sve nas”, rekao je Džoana. Nakon obraćanja uslijedio je minut ćutanja i izvođenje ukrajinske himne.
Antonov: Sankcije SAD su napad na ključne interese Rusije
Nova runda američkih sankcija je napad na ključne interese Rusije, ali će Moskva nastaviti da te interse štiti, izjavio je danas ruski ambasador u SAD Anatolij Antonov.
”Nova nelegitimna ograničenja su još jedan drzak i ciničan pokušaj miješanja u unutrašnje stvari Ruske Federacije”, rekao je Antonov, a prenosi RIA.
SAD su uvele opsežne sankcije protiv Rusije, ciljajući više od 500 ljudi i entiteta povodom druge godišnjice invazije Moskve na Ukrajinu i smrti ruskog opozicionog lidera Alekseja Navaljnog.
Pored ostalog, meta sankcija su sistem platnih kartica u vlasništvu Rusije, operater platnog sistema Mir, SPB banka, proizvođač zlata Užuralzoloto, proizvođač cijevi TMK i proizvođač čelika Mečel. Nacionalni sistem platnih kartica saopštio je da sankcije neće uticati na rad platnih usluga unutar zemlje. SAD su takođe uvele sankcije proizvođaču ruske luksuzne limuzine Aurus.
Holandija i Ukrajina potpisuju desetogodišnji bezbjednosni sporazum
Holandska vlada saopštila je danas da će potpisati desetogodišnji bezbjednosni sporazum sa Ukrajinom prije svega povezan sa nastavakom vojne podrške, pomoći u rekonstrukciji i unaprijeđenja ukrajinske sajber odbrane.
Holandski ministar spoljnih poslova Hanke Bruins Slot poručio je da će sporazum uskoro biti potpisan, kako bi se nastavilo sa pomoći Ukrajini u ratu protiv Rusije, prenosi Rojters.
Zelenski: Moramo suštinski ojačati sankcije i eliminisati sve ruske trikove
Predsjednik Rusije Volodimir Zelenski ukazao je danas na potrebu jačanja antiruskih sankcija i poručio da svako ko pomaže Rusiji da zaobiđe sankcije treba da odgovara.
“U budućnosti moramo suštinski ojačati sankcije Rusiji i eliminisati sve ruske trikove u vezi sa tim. Svaka šema za zaobilaženje sankcija je bukvalno ulaganje u teror. Dakle, svako ko pomaže Rusiji da zaobiđe sankcije mora da odgovara za to”, naglasio je Zelenski na zajedničkoj konferenciji za novinare sa premijerkom Danske Mete Frederiksen u Lavovu, prenosi Ukrinform.
Ukrajina istražuje više od 122.000 osumnjičenih za ratne zločine
Ukrajina je pokrenula istragu o više od 122.000 sumnjivih slučajeva ratnih zločina od početka invazije Rusije prije skoro dvije godine, izjavio je u petak ukrajinski glavni tužilac Andrij Kostin.
“Identifikovali smo već 511 počinilaca. I već imamo 80 osuđujućih presuda na ukrajinskim sudovima”, uglavnom u odsustvu, rekao je Kostin Rojtersu na marginama konferencije o međunarodnom krivičnom pravu u Berlinu.
Dok je Rusija više puta negirala da su njene snage počinile zločine ili napale civile, ukrajinske i zapadne vlasti kažu da postoje dokazi o ubistvima i pogubljenjima, granatiranju civilne infrastrukture i prisilnim deportacijama i drugih zločina.
Očekuje se da će broj osumnjičenih za ratne zločine nastaviti da raste, rekao je Kostin.
“A možda je jedan od razloga to što (Rusija) još uvijek osjeća nekažnjivost”, rekao je Kostin.
U subotu se obilježava druga godišnjica ruske invazije na Ukrajinu. Desetine hiljada ukrajinskih civila i vojnika i mnogi ruski vojnici su ubijeni tokom rata koji je takođe razorio gradove i sela u istočnoj Ukrajini i natjerao milione da pobjegnu u inostranstvo.
Potrebna je pomoć međunarodne zajednice u dokumentovanju, istrazi i procesuiranju ratnih zločina, rekao je Kostin, dodajući međutim da će “99 procenata svih slučajeva biti istraženo i procesuirano u Ukrajini”.
Bajden uveo 500 novih sankcija Rusiji
Američki predsjednik Džo Bajden najavio je novi paket od više od 500 sankcija Rusiji zbog njenog rata protiv Ukrajine i smrti protivnika Kremlja Alekseja Navaljnog, istovremeno pozivajući Predstavnički dom da donese očajnički potreban paket pomoći Kijevu.
“Ove sankcije će biti usmjerene na pojedince povezane sa zatvorom Navaljnjeg, kao i na ruski finansijski sektor, odbrambenu industrijsku bazu, mreže nabavki i one koji izbjegavaju sankcije na više kontinenata”, rekao je Bajden u izjavi koju je Bijela kuća izdala 23. februara, uoči druge godišnjice ničim izazvane invazije Moskve na Ukrajinu.
Sankcije će “osigurati da Putin plati još veću cijenu za svoju agresiju u inostranstvu i represiju kod kuće”, rekao je Bajden.
U saopštenju je takođe objavljeno da Vašington nameće ograničenja izvoza za skoro 100 subjekata koji pomažu Rusiji da izbjegne trgovinske sankcije i pružaju podršku ruskoj ratnoj mašineriji.
Orban: Potreban mir, Rusija se ne može baciti na kolena vojnom silom
Sukob između Rusije i Ukrajine ne može da se riješi na bojnom polju ili vojnim sredstvima, zbog čega je potreban mirovni proces za njegovo okončanje i stvaranje Evrope pogodne za život na dugi rok ocijenio je premijer Mađarske Viktor Orban u intervju.
Rusija je napala Ukrajinu, “što otvara niz etičkih i moralnih pitanja, ali rat je u osnovi stvar realpolitike”, rekao je mađarski premijer.
Orban smatra da bi cilj trebalo da bude obezbjeđivanje primirja i mira, jer se Rusija ne može baciti na koljena vojnom silom.
“Mi Mađari se ne slažemo sa britanskim, francuskim i njemačkim gledištem koji želi da forsira vojno rješenje”, navodi Orban.
EU uvela rekordne sankcije Rusiji: Ovo je težak udarac Putinovoj vojsci
Evropska unija objavila je da je uvela rekordne sankcije Rusiji.
Iz nuklearne elektrane Zaporožje zabrinuti zbog trajanja popravke na linijskoj stanici
Nuklearna elektrana Zaporožje (ZAES) je obavijestila Međunarodnu agenciju za nuklearnu energiju (IAEA) o zabrinutosti zbog trajanja popravke na linijskoj stanici Feralo-1(330 kV), saopštila je direktorka komunikacija na stanici, Jevgenija Jašin.
“Ukrajinska strana nas je obavijestila da će rad na popravci na linijskoj stanici 330 kV Feraloi-1 biti završen najranije 1. marta, što nas brine jer obično popravka traje 1 do 2 dana”, rekla je Jašin.
Pad ruskog drona izazvao požar u Odesi, najmanje tri osobe poginule
Zbog pada oborenog ruskog drona u ukrajinskoj crnomorskoj luci Odesa izbio je požar u kojem su poginule tri osobe, saopštio je ukrajinski regionalni guverner Oleh Kiper.
Vojska Ukrajine je saopštila da je iznad Odese presrela devet dronova, ali da je jedan od njih pao na zgradu preduzeća u priobalnom dijelu Odese, izazvavši požar, prenosi Ukrinform.
“Tri osobe su poginule od posljedica neprijateljskog napada“, navela je vojska u objavi na Telegramu.
Rusija dronovima napala Dnjepar, pogođena stambena zgrada
U ruskom udaru dronom “šahed” na jednu od višespratnica u Dnjepru, osam osoba je povrijeđeno, od kojih je sedam hospitalizovano.
Spasilačke akcije se nastavljaju, rekao je načelnik Dnjepropetrovske oblasne vojne uprave Sergej Lisak.
SAD uvode nove sankcije protiv Rusije
Sjedinjene Američke Države uvode nove sankcije protiv Rusije, u akciji obilježavanja druge godišnjice ruske invazije na Ukrajinu, rekao je zamjenik američkog ministra finansija Wally Adeyemo za Reuters.
Adeyemo je naveo da će se navedenom akcijom ciljati na 500 meta, odnosno ciljeva koji bi trebali biti podvrgnuti sankcijama, prenosi Hina.
“Akcija, preduzeta u partnerstvu s drugim zemljama, biće usmjerena na ruske vojno-industrijske komplekse i kompanije u trećim zemljama koje Rusiji olakšavaju pristup robi koju želi”, rekao je Adeyemo. Washington, navodi se, nastoji da pozove Rusiju na odgovornost zbog rata i smrti opozicionog čelnika Alekseja Navaljnog.
“Uvešćemo stotine sankcija samo ovdje u Sjedinjenim Američkim Državama, ali važno je zapamtiti da nije samo Amerika ta koja preduzima akcije”, rekao je Adeyemo.
Navedeni paket biće posljednji u nizu sankcija protiv Moskve koje su najavile Sjedinjene Američke Države i njihovi saveznici nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, u kojoj su ubijene desetine hiljada ljudi i uništeni brojni gradovi.
Nove sankcije dolaze dok SAD i njihovi saveznici žele da održe pritisak na Rusiju, uprkos sumnjama da će Kongres SAD-a odobriti dodatnu pomoć Kijevu.
Zelenski: Avdejevka nova linija odbrane
Predsjednik Ukrajine Volodomir Zelenski razmatrao je na sastanku Generalštaba oužanih snaga Ukrajine sva pitanja vezana za upotrebu aviona F-16. Istakao je da je Avdejevka nova linija odbrane, kao i da su dalji zadaci jačanje granica države.
S druge strane, Moskva je promovisala modernizovan strateški nosač raketa Tu-160M. Tim povodom, predsjednik Vladimir Putin letio je na najvećoj supersoničnoj letjelici u istoriji vojne avijacije i najtežem borbenom avionu na svijetu.
U isto vrijeme, Sjedinjene Američke Države su direktno upozorile Rusiju da ne lansira novo nuklearno protivsatelitsko oružje, izjavio je američki zvaničnik koji je želio da ostane anoniman, prenosi Rojters i navodi da je o tome prvi izvijestio Volstrit žurnal.
Detonacija oružja te vrste, rekao je izvor, mogla bi da poremeti sve, od vojnih komunikacija do usluga vožnje zasnovanih na telefonu.