Četvrtak, 2 Maja, 2024
Rubrika:

UŽIVO Zelenski objavio snimak ruskog razaranja Harkova; SAD poslale zaplijenjeno iransko oružje Ukrajini

Američka vlada prebacila je Ukrajini veliku zaplijenjenu pošiljku oružja iranske proizvodnje namijenjenog Jemenu, saopštila je centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država. Volodimir Zelenski upozorava da Rusija pokušava napadima da istjera ljude iz Harkova i iz regiona. Švajcarska nije poslala Rusiji poziv za učešće na mirovnom samitu o Ukrajini, ali Moskva svakako ne bi učestvovala ni da je dobila poziv, saopštila je ruska ambasada.

Rat u Ukrajini ušao je u 776. dan.

SAD poslale zaplijenjeno iransko oružje Ukrajini

Američka vlada prebacila je ukrajinskim oružanim snagama veliku pošiljku oružja iranske proizvodnje koje je bilo namijenjeno Jemenu, ali je na putu presretnuto, saopštila je centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.

Napominje se da je 4. aprila Ukrajina, posebno, dobila više od 5.000 jurišnih pušaka AK-47, mitraljeza, snajperskih pušaka i bacača granata RPG-7.

Zajedno s njima prebačeno je više od 500.000 metaka kalibra 7,62 mm.

“Ovo oružje je dovoljno da se jedna ukrajinska brigada opremi lakim naoružanjem, pomoći će Ukrajini da se odbrani od ruske invazije“, navodi se u poruci.

Napominje se da je ovo oružje američka vojska zaplijenila između 22. maja 2021. i 15. februara 2023. sa četiri različita broda koji su, kršeći rezoluciju UN, pokušali da isporuče svoj teret jemenskim Hutima.

Ilegalnu isporuku pokušala je iranska vojna organizacija Islamska revolucionarna garda, koju vlade Sjedinjenih Država, Izraela i niza drugih država smatraju terorističkom organizacijom.

Moskva traži sjednicu Savjeta bezbjednosti UN zbog isporuke zapadnog oružja Kijevu

Rusija je zatražila sjednicu Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija o isporuci zapadnog oružja Ukrajini 12. aprila, saopštio je prvi zamjenik stalnog predstavnika Federacije pri UN Dmitrij Poljanski na Telegramu.

Zelenski: Rusija pokušava da istjera ljude iz Harkova i iz regiona

Predsjednik Volodimir Zelenski je u obraćanju Ukrajincima naglasio da Ruska Federacija pokušava napadima da istjera ljude iz Harkova i regiona.

Rekao je da se tokom obilaska Harkovske oblasti upoznao s izgradnjom utvrđenja.

“Veoma je važno ojačati ovaj pravac, ruski teroristi moraju da vide da Harkovska oblast jača“, kazao je Zelenski.

Dodao je i da je održao sastanak sa svima odgovornim za zaštitu regiona i vraćanje normalnog života nakon ruskih napada.

Zelenski: Harkovu je potrebna snažna odbrana

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski istakao je da je Harkovu potrebna pouzdana odbrana od stalnog ruskog terora.

Zelenski je to naveo na Fejsbuku i podijelio snimak posljedica ruskih udara.


Rusija nije dobila poziv Švajcarske za mirovni samit

Švajcarska nije poslala Rusiji poziv za učešće na samitu o Ukrajini, ali Moskva svakako ne bi učestvovala ni da je dobila poziv, izjavio je portparol ruske ambasade u Švajcarskoj Vladimir Hohlov.

”Švajcarska strana nije poslala pozivnicu za konferenciju, ali naša pozicija je dobro poznata, ruska strana ga ne bi prihvatila”, rekao je Hohlov.

Dodao je da je ideja mirovne konferencije, koju snažno promovišu organizatori, neprihvatljiva za Rusku Federaciju, jer je riječ o ”pokušaju da se nametne neodrživa ‘formula mira’ koja ne uzima u obzir ruske interese”, prenose RIA Novosti.

Berbok: Njemačka ne može poslati svoj “patriot” Ukrajini

Njemačka je skoro iscrpila svoje zalihe sistema “patriot” i zato ne može da ih obezbijedi Ukrajini, izjavila je ministarka spoljnih poslova Analena Berbok.

“Sada partnerske zemlje smišljaju gdje još mogu da nabave sisteme protivvazdušne odbrane za Ukrajinu”, rekla je Berbok.

Prema njenim riječima, Rusija želi da “bombarduje” Harkov, pa partneri moraju učiniti više da podrže Ukrajinu.

“Da bi se vidjelo gdje se sistemi protivvazdušne odbrane mogu brzo isporučiti Ukrajini, potreban je pregled svih sistema `patriot” u Evropi i svijetu, dodaje šefica njemačke diplomatije.

Kijev negira optužbe za novi napad na nuklearnu elektranu u Zaporožju

Rukovodstvo ukrajinske nuklearne elektrane u Zaporožju koja je pod ruskom kontrolom, saopštilo je da je Ukrajina odgovorna za današnji napad dronom na postrojenje.

“Ukrajinski dron napao je nuklearnu elektranu Zaporožje, samo 10 minuta nakon što je danas posjetili predstavnici misije Međunarodne agencije za atomsku energiju IAEA”, prenijela je agencija RIA saopštenje ruskog rukovodstva elektrane.

Ukrajinska vojna obavještajna agencija odgovorila je na tvrdnje Moskve, da je danas pogođena zgrada za obuku u blizini elektrane, da Kijev ne preduzima nikakve vojne akcije protiv nuklearnih objekata, prenosi Gardijan (Guardian).

“Pozicija Ukrajine je jasna i nedvosmislena ne vršimo nikakve vojne akcije ili provokacije na nuklearnim objektima”, rekao je portparol ukrajinske vojne obavještajne službe Andrij Jusov.

Bezbjednost nuklearne elektrane Zaporožje u Ukrajini nije bila direktno ugrožena napadom drona koji je izazvao eksploziju, ali se to postrojenje nalazi u “izuzetno ozbiljnom stanju”, saopštila je danas Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA).

Lokalne vlasti: Dvije osobe poginule su u granatiranju sela u ruskoj Brjanskoj oblasti

Guberntor Brjanske oblasti Aleksandar Bogomaz naveo je da su žena i dijete poginuli ukrajinskom granatiranju sela Klimovo.

U objavi na Telegramu Bogomaz je naveo da su granate pogodile centar sela i da su još tri osobe ranjene.

“Usljed terorističkog napada zapalila se stambena zgrada. Operativne i hitne službe rade na licu mjesta”, dodao je Bogomaz.

Si: Podržavamo Rusiju u borbi protiv terorizma i odbrani bezbjednosti i stabilnosti društva

Kina podržava Rusiju u borbi protiv terorizma i odbrani bezbjednosti i stabilnosti društva, izjavio je kineski predsjednik Si Đinping tokom sastanka sa šefom ruske diplomatije Sergejem Lavrovom u Pekingu.

„Peking podržava ruski narod u izboru razvojnog puta, koji odgovara nacionalnoj realnosti zemlje, a takođe podržava Rusiju u borbi protiv terorizma i zaštiti socijalne bezbjednosti i stabilnosti”, prenosi Sijevu izjavu Centralna televizija Kine.

Pored toga, Si je istakao da kineske vlasti pridaju veliki značaj razvoju kinesko-ruskih odnosa i spremne su na blisku uzajamnu saradnju.

„Spremni smo da blisko sarađujemo sa Rusijom na bilateralnoj osnovi, kao i da jačamo stratešku saradnju u okviru multilateralnih organizacija, kao što su BRIKS i Šangajska organizacija za saradnju”, kazao je Si.

Njemačka sprema Kijevu još 20 oklopnih vozila “marder”

Kompanija “Rajnmetal” dobila je nalog od njemačke savezne vlade da Ukrajini isporuči dodatnih 20 borbenih vozila pješadije “marder”.

“Narudžbina je poslata u martu 2024. i vredna je milion eura, nova serija biće isporučena ove godine. Do sada je Rajnmetal već predao trocifreni broj Marder Oružanim snagama Ukrajine putem direktnih isporuka i programa kružne razmjene”, navodi se u saopštenju objavljenom na sajtu njemačkog proizvođača vojne opreme.

Kompanija je već poslala prvih 20 takvih borbenih vozila u Ukrajinu marta prošle godine.

“Rajnmetal” je uzeo zastarjela borbena vozila pešadije “marder 1A3” iz rezervi Bundesvera, a već u proljeće 2022. godine kompanija je o svom trošku počela da popravlja oklopne transportere za neposrednu upotrebu.

Borbeno vozilo pješadije “marder” je razvijeno i još uvijek se koristi u Bundesveru i jedan je od provjerenih sistema naoružanja te vrste u svijetu. Model je više puta modernizovan i poboljšan.

Borelj upozorava: Rat u Evropi na pomolu

Visoki predstavnik Evropske unije za vanjsku politiku i sigurnost Žosep Borelj rekao je da je rat u Evropi na pomolu.

“Zamišljali smo da budemo u svijetu sa krugom prijatelja nakon pada Berlinskog zida, a to je zamijenjeno prstenom vatre među nama, nestabilnosti od Sahela do Bliskog istoka, Kavkaza i Baltika, da ne gledam dublje u Afriku. Vatreni prsten oko nas”, rekao je Borrell tokom Foruma “Nova ekonomija” u Madridu.

On je napomenuo da je ovo sada veoma važan trenutak u izgradnji Evrope jer je rat na pomolu i da to nije mala stvar.

Prema njegovim riječima, najbolji način da se ojača NATO je povećanje evropskih odbrambenih kapaciteta.

“EU neće imati zajedničku vojsku u doglednoj budućnosti, a odbrana će ostati odgovornost članica”, napomenuo je Borelj.

On je upozorio da mogućnost konvencionalnog rata visokog intenziteta u Evropi “više nije fantazija”.

Rojters: Glavni odbor IAEA u četvrtak o nuklearki Zaporožje

Vanredni sastanak 35-članog Glavnog odbora UN-a za nuklearnu zaštitu, koji je sazvala Rusija da bi razgovarali o napadima na nuklearnu elektranu Zaporožje u Ukrajini, koja je pod kontrolom Moskve, trebalo bi da bude održan u četvrtak, rečeno je Rojtersu.

Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) tek treba da saopšti datum sastanka.

Pravila Odbora kažu da svaka zemlja članica, uključujući Rusiju, može sazvati sastanak.

Ukrajinski udar na glavni pogon ruske fabrike borbenih aviona u Voronježu

Ukrajinska vojna obavještajna agencija (GUR) napala je glavni proizvodni pogon ruske fabrike borbenih aviona u regionu Voronjež, rekao je za Rojters ukrajinski obavještajni izvor.

Lavrov: Zahvaljujući liderima odnosi Rusije i Kine dostigli nivo bez presedana

Zahvaljujući liderima dvije zemlje, odnosi Rusije i Kine dostigli su nivo bez presedana, a ponovnim izborom Vladimira Putina za predsjednika Rusije kontinuitet linije za njihovo jačanje dobio je dodatne garancije, izjavio je danas ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov koji boravi u dvodnevnoj zvaničnoj posjeti Pekingu.

Lavrov je, poslije razgovora sa kineskim kolegom Vang Jijem, rekao da je posebna pažnja posvećena predstojećim kontaktima predsjednika Rusije Vladimira Putina i predsjednika Kine Si Đinpinga, prenosi RIA Novosti.

Naveo je da mu je Vang Ji potvrdio namjeru da učestvuje na sastanku Saveta ministara spoljnih poslova BRIKS-a i da Rusija i Kina namjeravaju da rješavaju problem zapadnih sankcija Rusiji u okviru BRIKS-a i Šangajske organizacije za saradnju (ŠOS).

Rusija i Kina će nastaviti saradnju u borbi protiv terorizma, koja uključuje i multilateralne mehanizme, nakon terorističkog napada u Krokus siti holu, rekao je Lavrov.

Ruski ministar je izrazio zahvalnost Kini što je poslala grupu posmatrača na ruske predsjedničke izbore u martu, na kojima je Vladimir Putin pobijedio sa rekordnim brojem glasova.

Kineski ministar spoljnih poslova Vang Ji izjavio je poslije pregovora sa Lavrovom da odnosi Rusije i Kine postaju zreliji i sadržajniji.

EU se privremeno usaglasila oko ograničenja uvoza ukrajinske hrane

Evropska unija danas se privremeno usaglasila oko ograničenja na uvoz ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda, jer su o tome danas postigli dogovor poslanici u Evropskom parlamentu i Belgija, koja na šest mjeseci predsjedava EU, rekao je diplomata iz EU.

Ova odluka zahtijevaće i zvanično odobrenje drugih članica EU i Evropskog parlamenta, prenio je Rojters.

Agencija podsjeća da su se donosioci odluka u EU nedjeljama debatovali oko pomenutih ograničenja bescarinskog pristupa za ukrajinske proizvode.

Za to vrijeme su farmeri protestovali zbog jeftinog uvoza, a neki poljoprivrednici u Poljskoj blokirali su granicu sa Ukrajinom i demonstrativno prosipali ukrajinsko žito preko željezničkih šina.

Evropska komisija je u januaru predložila produženje bescarinskog pristupa do juna 2025. godine, ali uz mogućnost da za živinu, jaja i šećer primeni tarife, ukoliko njihov uvoz premaši nivo prosjeka iz 2022. i 2023. godine, prenosi Tanjug.

Rojters navodi da su od tada na listu dodavani ovas, kukuruz, krupa i med, a tarifni prosjek biće izračunat na osnovu druge polovine 2021. godine.

Te godine, prije nego što je počeo rat u Ukrajini, uvoz iz te zemlje bio je daleko manji, jer su primjenjivane carine na ukrajinsku robu, napominje Rojters.

Moskva: Oborena četiri drona i protivbrodska raketa kod Krima

Protivbrodska raketa “neptun” koju je lansirala Ukrajina uništena je iznad Crnog mora, a četiri bespilotne letjelice oborene su iznad Belgorodske i Voronješke oblasti, saopštilo je u rusko Ministarstvo odbrane.

Dežurni PVO sistemi su uništili četiri ukrajinske bespilotne letjelice iznad teritorija Belgorodske i Voronješke oblasti, a ukrajinska raketa “neptun” je oborena iznad Crnog mora kod obala Krima “, navodi se u saopštenju objavljenom na Telegramu.

Harkov bi mogao biti sljedeća ruska meta

”Ukrajina maksimizuje napore da osujeti ruske planove protiv Harkova”, rekao je predsjednik Volodimir Zelenski dok ukrajinska vojska jača zaštitu drugog najvećeg grada u zemlji za koji se vjeruje da bi mogao biti meta iduće ruske ofanzive.

“Sa svojim partnerima radimo na jačanju vazdušne odbrane”, rekao je Zelenski u svom sinoćnjem obraćanju. “Fokus je sada na Harkovu, na energetskoj situaciji i na podršci ljudima i fabrikama u gradu i regiji.”

Zelenski se ranije juče u Kijevu sastao s vodstvom vojske kako bi raspravili mjere za zaštitu Harkova, sjeveroistočnog grada koji je u proteklom razdoblju pod stalnom paljbom ruskih vazdušnih napada.

Ratno vazduhoplovstvo: Oboreno 20 ruskih dronova

Ukrajinska protivvazdušna odbrana uništila je svih ruskih 20 dronova koje je Rusija poslala u više oblasti u Ukrajini, saopštio je na Telegramu komandant ukrajinskog ratnog vazduhoplovstva Nikola Oleščuk, prenosi Rojters.

Bespilotne letjelice su uništene iznad Mikolajeva, Odese, Hersona, Dnjepropetrovska, Poltavska, Vinicka i Lavovske oblasti, naveo je komandant.

Dodao je i da je Rusija takođe lansirala četiri rakete uz sistem S-300. Rojters navodi da ove tvrdnje nije mogao da potvrdi iz nezavisnih izvora.

Žestoke borbe raketama i dronovima

Žestoke borbe raketama i bespilotnim letjelicama ponovo se vode oko najveće evropske nuklearne elektrane Zaporožje, koja je pod kontrolom Rusije.

Ukrajinski zvaničnici su saopštili da su najmanje tri civila stradala u ruskom raketnom napadu na industrijsko postrojenje, dok ruska strana tvrdi da je oborila ukrajinski dron iznad krova reaktora nuklearke.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski je, istovremeno, izrazio zabrinutost da će njegova zemlja izgubiti rat ako Kongres SAD ne odobri vojnu pomoć Kijevu.

Zelenski je, takođe, upozorio da će i druge države biti napadnute u slučaju poraza Ukrajine.

Sa druge strane, potparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da će planirano njemačko vojno prisustvo u Litvaniji pojačati napetosti.

Litvanija, koja se graniči sa Rusijom i Bjelorusijom, ranije je najavila da će od 2027. godine djelimično finansirati trajno stacioniranje 5.000 nemačkih vojnika.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve