Rat u Ukrajini ušao je u 687. dan.
Kirbi: Američka pomoć Ukrajini prestala
Američka pomoć Ukrajini u njenom ratu protiv Rusije je prestala, saopštila je Bijela kuća, dok su u Vašingtonu nastavljeni pregovori o paketu pomoći koji bi mogao biti vezan za reviziju mjera bezbjednosti granica.
“Pomoć koju smo pružili sada je zaustavljena“, rekao je novinarima portparol Bijele kuće za nacionalnu bezbjednost Džon Kirbi.
Zelenski: Rusija traži taktički napredak prije Putinove kandidature
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski istakao je da je plan Rusije na bojnom polju da napravi taktički napredak pre nego što Putin zatraži reizbor u martu, a zatim da preduzme vojnu akciju većeg obima.
Zelenski je to rekao novinarima u letonskoj prestonici Rigi, svojoj poslednjoj stanici na turneji u tri baltičke države.
Finska granica sa Rusijom zatvorena još mjesec
Finska će za još mjesec dana produžiti odluku o zatvaranju granice sa Rusijom zbog sumnje da Moskva pokušava da naruši bezbjednost te zemlje slanjem migranata bez dokumenata preko granice.
Finska je zatvorila granicu krajem prošle godine nakon što je 1.300 migranata bez odgovarajuće dokumentacije ili viza stiglo preko granice iz Rusije od septembra.
To je neobično visok broj, a pristigli su samo nekoliko mjeseci nakon što je Finska pristupila NATO alijansi.
Finska je optužila Rusiju da je namjerno pušta migrante kroz svoju inače strogo kontrolisanu granicu. Kremlj je negirao te navode.
Ministarka unutrašnjih poslova Finske Mari Rantanen rekla je novinarima da će granica ostati zatvorena do 11. februara jer se sumnja da Rusija i dalje manipuliše migrantima.
„U obližnjim oblastima ima ljudi koji čekaju da se granica otvori“, rekla je Rantanen.
Migranti su uglavnom sa Bliskog istoka i iz Afrike, posebno iz Sirije, Somalije i Jemena.
Letonija najavila novi paket vojne pomoći Ukrajini
Letonski predsjednik Edgar Rinkevič najavio je novi paket vojne pomoći Ukrajini, koji će uključivati, posebno, haubice, municiju, protivtenkovsko oružje i najavio potpisivanje dva sporazuma s Ukrajinom.
Rinkevič je to saopštio na zajedničkom brifingu sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim u Rigi.
Medvedev upozorava na nuklearni odgovor Ukrajini
Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev, sada zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije, rekao je da neki ukrajinski vojni komandanti razmatraju gađanje lokacija za lansiranje raketa unutar Rusije raketama dugog dometa koje je isporučio Zapad.
Medvedev je upozorio predsjednika Vladimira Putina da bi bilo kakvi ukrajinski napadi na lansirne lokacije unutar Rusije oružjem koje isporučuju Sjedinjene Države i njihovi saveznici rizikovali nuklearni odgovor Moskve.
“Šta to znači? To znači samo jedno – oni rizikuju da upadnu u akciju paragrafa 19 osnova ruske državne politike u oblasti nuklearnog odvraćanja“, napisao je Medvedev na Telegramu.
“Ovo treba zapamtiti“, poručio je Medvedev.
Predlog zakona o mobilizaciji vraćen ukrajinskoj vladi na doradu
Ukrajinski nacrt zakona o pooštravanju pravila o mobilizaciji vraćen je vladi na dalji rad, saopštio je predsjednik parlamenta Ruslan Stefančuk.
Poslije sastanka rukovodstva parlamenta i vojnih komandanata, Stefančuk je rekao da će predlog zakona biti prerađen.
Predlog zakona bi omogućio Kijevu da pozove više ljudi u vojsku kako se rat sa Rusijom približava dvogodišnjoj granici.
Nacrti predloga uključivali su elektronske pozive i niz strogih sankcija za one koji krše zakon o mobilizaciji.
Zelenski: Padne li Ukrajina, četiri države biće sljedeće Putinove mete
Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski upozorio je da bi četiri zemlje mogle biti u opasnosti ako Ukrajina padne.
U videu, koji je objavio savjetnik ministra unutrašnjih poslova Ukrajine Anton Geraščenko, Zelenski je kazao da bi te države mogle biti sljedeća meta ruskog predsjednika Vladimira Putina.
“Litvanija, Letonija, Estonija, Moldavija mogu biti sljedeće. I to je sigurno ako mi ne izdržimo”, poručio je on.
Kritikovani predlog zakona o mobilizaciji u Ukrajini vraćen na doradu
Ukrajinski nacrt zakona o pooštravanju pravila mobilizacije, koji je izazvao velike polemike, vraćen je vladi na doradu, rekao je u četvrtak, 11. januara, predsjednik parlamenta Ukrajine Ruslan Stefančuk.
Predlog zakona bi omogućio vlastima Kijevu da pozovu više ljudi u vojsku kako se rat sa Rusijom približava dvogodišnjici. Nacrti predloga uključivali su elektronske pozive i niz strogih sankcija za one koji krše zakon o mobilizaciji.
Poslije sastanka rukovodstva parlamenta i vojnih komandanata, predsjednik ove institucije Ruslan Stefančuk rekao je da će predlog zakona biti dorađen.
Neposredno nakon što je Rusija izvršila invaziju 24. februara 2022. godine, hiljade Ukrajinaca požurilo je da se prijavi i brani svoju domovinu. Međutim, skoro dvije godine nakon rata, mnogi muškarci pokušavaju da izbjegnu učešće u borbama.
Nacrt zakona podnijela je vlada nakon konsultacija sa vojskom i odmah je izazvao kritike javnosti i političara.
Poslanici i analitičari kažu da neke od njegovih odredbi krše ustav i nose rizike od korupcije.
Skupštinski odbor za bezbjednost i odbranu danima je razmatrao nacrt pred očekivano prvo čitanje, a njegova odluka je nekoliko puta odlagana.
Debata o zakonu je takođe pokazala raskol u parlamentu sa nekoliko opozicionih poslanika iz stranke “Evropska solidarnost” bivšeg predsjednika koji optužuju rukovodstvo parlamenta za kršenje pravila parlamentarne procedure i sprečavanje koordinisanog rada.
Nacrt zakona treba da bude usvojen u nekoliko čitanja, a zatim da ga potpiše predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski.
On je rekao prošlog mjeseca da je vojska predložila mobilizaciju još 450-500 hiljada ljudi.
Načelnik vojske Valerij Zalužnji rekao je da cifra uzima u obzir vojne planove i projekcije mogućih gubitaka.
Vojni analitičari kažu da bi se cifra od pola miliona odnosila na cijelu godinu.
Lider njemačkog CDU: Beneficije ukrajinskim izbjeglicima greška
Trebalo bi da postoji “stroži pristup” izbjeglicama iz Ukrajine, kako bi više ukrajinskih imigranata radilo u Njemačkoj i tako država bila rasterećena finansijskog tereta, izjavio je lider opozicione Hrišćansko-demokratske unije (CDU) Njemačke Fridrih Merc.
Merc je rekao da sada u Njemačkoj samo 20 odsto ukrajinskih izbjeglica radi, dok je u Holandiji 60 odsto, u Poljskoj 90 odsto.
Merc je kritičan prema činjenici da ukrajinske izbjeglice imaju pravo na beneficije građana i da stoga dobijaju više državnih beneficija od drugih tražilaca azila.
“Očigledno je bila greška što smo prije dvije godine – odmah nakon početka izbjegličke krize iz Ukrajine – između savezne vlade i vlada država odlučili da ukrajinske izbjeglice odmah dobiju građanske beneficije, a ne beneficije za tražioce azila”, rekao je njemački političar.
Zelenski kritikovao one koji se kriju od mobilizacije
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je da muškarci u dobi za mobilizaciju koji su otišli u inostranstvo treba da budu u Ukrajini.
“Naši momci se bore dvije godine. I za to vrijeme, da vam kažem iskreno, ima ljudi koji su prešli granicu mimo pravila ili mimo zakona. I ovo je pitanje za ove ljude, za ove muškarce. Ako su u dobi za mobilizaciju, onda moraju pomoći Ukrajini, moraju biti u Ukrajini. Ne govorim sad o tome da li neko treba da bude na frontu, ili ne. Ali postoji zakon“, rekao je Zelenski.
Estonija će povećati podršku Ukrajini na 1,2 milijarde eura do 2027. godine
Predsjednik Republike Estonije Alar Karis rekao je da njegova zemlja neće prestati da pruža pomoć Ukrajini. Prema njegovim riječima, dugoročni doprinos Estonije od početka ovog rata punih razmjera do 2027. godine iznosiće 1,2 milijarde eura.
Karis je rekao da su Ukrajini potrebne veće i bolje vrste naoružanja.
On je uvjeren da bi Evropska unija trebalo da poveća proizvodnju naoružanja kako bi Ukrajina dobila sve što joj je potrebno “ne sjutra, već danas”.
Zelenski: Neće biti pauza na bojnom polju, jer to koristi Rusiji
Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski kaže da ne može biti pauza na bojnom polju, jer će to biti od koristi Ruskoj Federaciji da nastavi da vodi rat protiv Ukrajine.
Zelenski je rekao da pauza na ratištu ne znači kraj rata niti vodi političkom dijalogu sa Rusijom.
“Pauza na ratištu na teritoriji Ukrajine nije pauza u ratu. Ne znači da je to kraj rata. I ne vodi političkom dijalogu sa Ruskom Federacijom ili sa bilo kim drugim. Pauza će samo pomoći Ruskoj Federaciji“, naglasio je Zelenski.
Šef ukrajinske države je objasnio zašto bi to bilo tako.
“Razumijemo količine — koliko danas proizvode. Znamo koliko dronova i artiljerije proizvode dnevno. Vidimo šta im nedostaje i da imaju veliki deficit u dronovima i artiljeriji “, rekao je Zelenski.
On je naglasio da Rusi nemaju vremena da proizvode dovoljne količine naoružanja, a njihova skladišta su prazna.
Zelenski u posjeti Litvaniji: Najavljen dugoročni paket pomoći Ukrajini
Predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski stigao je rano jutros u Litvaniju, gdje se sastao sa predsjednikom te zemlje Gitanasom Nausedom.
Predsjednik Litvanije najavio je dugoročni paket pomoći Ukrajini.
Nakon Litvanije, Zelesnki će, kako pišu mediji, otputovati u posjetu Letoniji.
Obezbijediti milijarde eura za dalju podršku Ukrajini
NATO je potvrdio da su države članice iznijele planove kako da obezbijede milijarde eura za dalju podršku Ukrajini u 2024. godini.
Sjedinjene Američke Države i sedam drugih članica optužile su Rusiju da je iskoristila svoj položaj stalne članice Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija tako što je nabavila sjevernokorejske rakete i ispalila ih na Ukrajinu kršeći rezolucije SB.
Na optužbe je odgovorio ambasador Rusije u UN Vasilij Nebenzja navodeći da se čini da SAD šire “pogrešnu” informaciju da zvanična Moskva koristi sjevernokorejske rakete u sukobu sa Ukrajinom, ali nije negirao američke tvrdnje.
On je podsjetio da je predstavnik ukrajinskog ratnog vazduhoplovstva negirao da Ukrajina ima dokaz o toj navodnoj činjenici.
Muškarci iz Ukrajine koji žive u Velikoj Britaniji, svi vojno sposobni muškarci (18-65 godina) moraju da se prijave na služenje vojnog roka van Ukrajine, ako borave u inostranstvu duže od tri mjeseca, saopštila je pres služba ukrajinskih konsultacija u Ujedinjenom Kraljevstvu.
“Lično, u roku od sedam dana od dana dolaska u Ujedinjeno Kraljevstvo, otići sa pasošem državljanina Ukrajine i dokumentima o vojnoj registraciji u jednu od stranih diplomatskih institucija Ukrajine u UK radi vojne registracije“, saopštio je konzulat.
EU planira nastavak vojne pomoći Ukrajini uprkos vetu Mađarske
Evropska unija napreduje s planovima da osigura milijarde eura nove pomoći Ukrajini, uprkos stalnom protivljenju Mađarske, prenosi Hina.
Kako navodi agencija dpa pozivajući se na izjave nekoliko diplomata, predstavnici država članica odlučili su u srijedu većinom glasova u Briselu započeti pregovore s Evropskim parlamentom o planovima pomoći.
Cilj je omogućiti sprovođenje programa pomoći što je prije moguće nakon eventualnog popuštanja mađarskog premijera Viktora Orbana.
Ukrajina se bori protiv ruske invazije od februara 2022, a novi program pomoći EU-a vrijedan 50 milijardi eura za sljedeće četiri godine trebao je biti dogovoren prošlog decembra.
Orban je stavio veto na taj plan, dovodeći u pitanje korisnost pomoći Ukrajini i navodeći da je odluka EU-a da zamrzne sredstva namijenjena njegovoj zemlji bila pogrešna.
Moskva: Ukrajina pokušala dronovima da napadne tri ruska regiona
Ukrajina je jutros pokušala da napadne tri ruska regiona dronovima – Rostovski, Tulski i Kaluški, a ruski sistemi protivvazdušne odbrane presrele su tri ukrajinske bespilotne letjelice, saopštilo je rusko ministarstvo odbrane.
Prema riječima načelnika Kaluške oblasti Vladislava Šapše, na periferiji Kaluge, iznad tehničkog objekta pumpne stanice, došlo je do eksplozije drona i oštećena je zgrada.
Požara i povrijeđenih nije bilo, rekao je Šapša, prenijele su Ria novosti.
Moskva tvrdi da Ukrajina gotovo svakodnevno granatira ruske pogranične teritorije i izvodi napade dronovima.
Ukrajinski zvaničnik: Rusi gađali hotel u Harkovu, 11 povrijeđenih
Ruske rakete pogodile su hotel u centru Harkova, a prema preliminarnim podacima, 11 osoba je povrijeđeno, među kojima i turski novinari, saopštio je načelnik Harkovske vojne uprave Oleg Sinegubov, prenosi Ukrinform.
Prema njegovim riječima, jedna osoba je u teškom stanju.
Sinegubov je naveo da su među žrtvama i novinari “turskog lista koji su živjeli u hotelu“.
Dodao je da je u toku otklanjanje posljedica napada, a da spasioci nastavljaju sa gašenjem požara.
Ranije je saopšteno da je ruska vojska napala civilni objekat u harkovskom okrugu Kijeva – vjerovatno PVO sistemom S-300.