Rat u Ukrajini ušao je u 692. dan.
Putin razgovarao s ministarkom spoljnih poslova Sjeverne Koreje
Predsjednik Rusije Vladimir Putin primio je u Moskvi sjevernokorejsku ministarku spoljnih poslova Čoi Song Hui“, saopštio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Kako je naveo šefovi diplomatija dvije države Sergej Lavrov i Čoi Song Hui obavestili su ruskog lidera o postignutim dogovorima.
Vrhovna Rada usvojila Zakon o jedinstvenom e-registru vojnih obveznika
Vrhovna Rada Ukrajine usvojila je Zakon o stvaranju jedinstvenog elektronskog registra vojnih obveznika, saopštio je narodni poslanik iz frakcije “Golos” Jaroslav Železjank, prenosi Ukrinform.
U Registar se upisuju, obrađuju i čuvaju u bazi podataka: lični i službeni podaci vojnih obveznika i rezervista.
Podaci su pojverljivi, a čuvanje tih podataka garantuje država.
Licima koji rade sa bazama podataka Registra zabranjeno je da traže, obrađuju i koriste informacije koje nisu predviđene zakonom.
Fon der Lajen: Zapad ne smije odustati od snabdevanja Ukrajine oružjem
Zapad ne smije prestati da Ukrajinu snabdijeva oružjem, niti okončati finanijsku podršku, ukoliko želi da Kijev bude uspješan u ratu protiv Rusije, kazala je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.
Ona je u Davosu, gdje se održava Svjetski ekonomski forum, rekla da Ukrajina može pobijediti, ali da zapad mora da nastavi da osnažuje njihov otpor.
Fon der Lajen je rekla da je Ukrajincima potrebno predvidivo finansiranje i stalno snabdevanje oružjem da bi odbranili Ukrajinu i povratili njenu teritoriju, prenosi Tanjug.
“Potrebne su im sposobnosti da odvrate buduće napade Rusije. A takođe im je potrebna nada. Treba da znaju da će svojom borbom zaraditi bolju budućnost za njihovu djecu”, navela je Fon der Lajen.
Blinken: Neobezbjeđivanje dodatnih sredstava za Ukrajinu bio bi „pravi problem“
Američki državni sekretar Antoni Blinken razgovarao je za CNBC o svom sastanku sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Davosu u utorak.
„Moramo da se uvjerimo da sa Kongresom dobijemo dodatno finansiranje koje je tražio predsjednik Bajden, veoma naporno radimo na tome“, rekao je on.
Blinken je rekao da vjeruje da postoji dvostranačka podrška za ovo u oba doma, ali je objasnio da bi to predstavljalo problem ako sredstva ne budu obezbijeđena.
„Vidite, ne postoji magični lonac novca – ako ne dobijemo taj novac, to je pravi problem“, rekao je on.
Putin: Državnost Ukrajine će uskoro biti dovedena u pitanje
Predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da je ukrajinska kontraofanziva propala, kao i da će državnost Ukrajine uskoro biti dovedena u pitanje.
On je u televizijskom obraćanju naveo da su ukrajinske vlasti “donijele ispravnu odluku, sve bi se odavno završilo”, prenosi RIA.
Putin je poručio da je “nemoguće” da se Rusiji oduzmu vojni dobici koje je dobila u Ukrajini.
Istakao je da je Rusija uvijek branila i da će uvijek braniti svoje interese.
“Nakon raspada Sovjetskog Saveza, nacionalističke ideje su ojačale u Ukrajini, što je dovelo do današnje situacije”, rekao je Putin.
Govoreći o mogućim mirovnim pregovorima, Putin je kazao da su ideje koje je iznijela Ukrajina “zabranjujuće formule za mirovni proces“, prenosi Rojters.
Zelenski je osudio „slabost“ Zapada u propustu da sankcioniše rusku nuklearnu industriju
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski osudio je u utorak neuspjeh zapadnih saveznika da sankcionišu rusku nuklearnu industriju.
U specijalnom obraćanju na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, Zelenski je rekao da se predsjednik Vladimir Putin pokazao kao „terorista“ nakon što su ruske snage zauzele ukrajinsku nuklearnu elektranu Zaporožje 2022.
„Jasna je slabost Zapada što ruska nuklearna industrija još uvijek nije pod globalnim sankcijama, iako je Putin jedini terorista na svijetu koji je uzeo nuklearnu elektranu za taoca“, rekao je Zelenski.
Tenzije oko nuklearke u Zaporožju su opstajale tokom rata sa Rusijom i Ukrajinom optužujući jedni druge da ugrožavaju bezbjednost i bezbjednost elektrane tokom raketnih udara oko tog objekta.
Iako se Evropska unija uglavnom odvikla od ruskih fosilnih goriva, bilo joj je teže da uzdrma veze sa civilnom nuklearnom industrijom u zemlji, koja je ključni izvor energije za nekoliko istočnoevropskih zemalja.
Donjeck, podrška za reizbor Putina, građani čekaju u redovima
Stanovnici grada Donjecka u istočnoj Ukrajini pod ruskom kontrolom čekaju u redovima kako bi svojim potpisom dali podršku Vladimiru Putinu na predsjedničkim izborima.
Rusija je proglasila Donjeck i još tri ukrajinska regiona kao svoju teritoriju u septembru 2022. godine.
Zelenski stigao u Davos, sastao se sa Stoltenbergom
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski stigao je u Davos gdje će učestvovati na Svjetskom ekonomskom forumu, prenio je Rojters.
Ukrajinski predsjednik sastao se sa generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom.
Rojters prenosi da su razgovarali o vrsti hitne pomoći koja je potrebna da bi se definisala efikasna uloga globalnih lidera privatnog i javnog sektora u dugoročnoj rekonstrukciji zemlje.
U ruskom gradu Voronježu proglašena vanredna situacija
U ruskom gradu Voronježu uvedena je vanredna situacija nakon ukrajinskog napada dronovima, izjavio je gradonačelnik Vadim Kstenin.
Vanredna situacija je uvedena kako bi brzo bila procijenjena šteta na stambenoj i pokretnoj imovini i izvršena popravka, uključujući i zamjenu polomljenih prozora, prenosi Interfaks.
Prethodno je načelnik Voronješke oblasti Aleksandar Gusev saopštio da je sistem PVO oborio ukrajinske dronove iznad Voronježa, dok je Ministarstvo za vanredne situacije Rusije navelo da su djelovi jednog drona pali u stan, gdje je povrijeđena je djevojčica rođena 2013. godine.
Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da je tokom noći iznad Voronješke oblasti oboreno pet dronova.
Voronjež, grad sa više od milion stanovnika, nalazi se na oko 250 kilometara od granice sa Ukrajinom.
Poljske kamiondžije prekinule protest na graničnim prelazima
Poljske kamiondžije koje su od novembra blokirale više graničnih prelaza prema Ukrajini postigle su sporazum o “izvjesnim uslovima” sa vladom, zbog čega će sjutra prekinuti protest.
Kamiondžije su tražile da Evropska unija ponovo uvede sistem na osnovu kojeg su ukrajinskim kompanijama potrebne dozvole za rad u EU.
Navedeno je da protest nije okončan, već je prekinut na izvjesno vreme, kako bi nova vlada u Varšavi mogla da nađe rješenje, javlja Rojters.
Kuleba: Htio sam da ustanem i udarim Lavrova u lice
Ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba izjavio je da je bilo trenutaka kada je osjećao potrebu da “udari u lice” svog ruskog suparnika Sergeja Lavrova u ranoj fazi pregovora nakon invazije Moskve.
U neformalnom intervjuu sa ukrajinskim video blogerom koji je obuhvatio širok spektar tema, od kuvanja do hobija i ukrajinskog fudbala, na pitanje koji su mu bili najteži pregovori, Kuleba je odgovorio da su to bili sa Lavrovom.
„Najteži razgovori su oni u kojima jednostavno osjećate da želite da ustanete i udarite svog suparnika u nos, ali to zaista ne možete. I mogu reći da se to dogodilo dva ili tri puta. Jedna prilika je bila sa Lavrovom u (turskom ljetovalištu) Antaliji u proljeće 2022. godine“, rekao je on.
Kako prenosi Rojters, ukrajinski i ruski pregovarači sastali su se u nekoliko rundi razgovora u prvim nedjeljama nakon invazije u februaru 2022, prvo blizu granice Ukrajine sa Bjelorusijom, a kasnije u Turskoj.
Fon der Lajen: Zapad ne smije prestati da Ukrajinu snabdijeva oružjem
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je da Zapad ne smije prestati da Ukrajinu snabdijeva oružjem, niti da okonča finanijsku podršku ukoliko želi da Kijev bude uspješan u ratu protiv Rusije.
Ukrajina može pobijediti, ali moramo da nastavimo da jačamo njen otpor, rekla je Ursula fon der Lajen u Davosu, gdje se održava Svjetski ekonomski forum.
Ursula fon der Lajen je poručila da je Ukrajini potrebnbo kontinuirano snabdijevanje oružjem, kako bi se odbranila i povratila svoju teritoriju, javlja Rojters.
Kalas: Imamo tri do pet godina da se spremimo, Putin napada
Evropa ima između tri i pet godina da se pripremi na to da će Kremlj postati ozbiljna vojna prijetnja zemljama istočnog krila NATO-a, rekla je estonska premijerka Kaja Kalas za The Times.
„Naša obavještajna služba procjenjuje da će to biti za tri do pet godina, a to u velikoj mjeri zavisi od toga kako ćemo upravljati našim jedinstvom i hoćemo li zadržati stav prema Ukrajini“, istakla je.
Kalas se oslanja na izvještaj estonske spoljne obavještajne službe (VLA) u kojem se navodi da Moskva smatra Estoniju i druge dvije baltičke države „najranjivijim dijelom NATO-a“ i njegovom najvjerovatnijom metom za napad.
Zelenski se u Davosu zalaže se kontinuiranu podršku Zapada Ukrajini
Predsjednik Volodimir Zelenski obratiće se Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu 16. januara u potrazi za kontinuiranom međunarodnom podrškom Ukrajini u njenoj borbi za odbijanje ruske invazije koja se bliži drugoj godišnjici.
Zelenski, koji se prethodnih godina video linkom obraćao skupu u Davosu, odlučio je da lično prisustvuje događaju u švajcarskom zimovalištu.
Ukrajinski lider je nedavno bio na nekoliko putovanja u inostranstvu kako bi prikupio podršku svojoj zemlji usred sve većeg zamora od rata u nekim evropskim prijestonicama i Sjedinjenim Državama-glavnom savezniku Kijeva.
Zelenski bi se u Davosu trebao sastati sa drugim svjetskim liderima, a očekuje se da će razgovarati sa predstavnicima EU i NATO-a, kao i čelnicima velikih biznisa kako bi potražio pomoć u jačanju odbrane i ekonomske stabilnosti zemlje.
Po dolasku 15. januara u Bern, Zelenski je razgovarao sa švajcarskom predsjednicom Violom Amherd.
On je nakon razgovora rekao da su ukrajinski predstavnici započeli pripreme za održavanje globalnog mirovnog samita u Švajcarskoj.
Samit bi trebao uzeti u obzir “sve što je već postignuto” i utvrditi da završetak rata “treba biti izuzetno pošten” prema međunarodnom pravu, rekao je Zelenski na zajedničkoj konferenciji za novinare s Amherdom.
Ni Zelenski ni Amherd nijesu naveli detalje o tome kada i gdje bi se samit mogao održati u Švajcarskoj.
Švajcarska je pristala biti domaćin samita na zahtjev Zelenskog, rekao je izvor iz švajcarske vlade, dodajući da se razrađuju detalji.
Zelenski je rekao da će planovi zahtijevati da “sve zemlje koje poštuju naš suverenitet i teritorijalni integritet” budu zastupljene na mirovnom samitu.
“Za nas je važno da pokažemo da je cijeli svijet protiv agresije Rusije, a cijeli svijet je za pravedan mir”, rekao je on.
Zelenski se takođe treba sastati sa sigurnosnim zvaničnicima koji predstavljaju 81 zemlju i međunarodne organizacije koji borave u Davosu kako bi razgovarali o njegovoj “formuli mira” od 10 tačaka.
Moskva: Ruska PVO odbila napad 12 ukrajinskih dronova
Ruske PVO snage odbile su napad 12 ukrajinskih dronova na objekte u Voronješkoj i Belgorodskoj oblasti, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.
“Tokom protekle noći zaustavljeni su pokušaji kijevskog režima da izvede terorističke napade bespilotnim letjelicama na teritoriji Ruske Federacije. Dežurni PVO sistemi uništili su pet i presreli tri ukrajinske bespilotne letjelice iznad teritorije Ruske Federacije”, navedeno je u saopštenju, prenosi RIA Novosti.
Prema riječima gubernatora Voronješke oblasti Aleksandra Guseva, desetogodišnja djevojčica je povrijeđena od krhotina drona u gradu Voronježu.
Od kada je u februaru 2022. godine počela napad na Ukrajinu, Rusija gotovo svakodnevno saopštava o ukrajinskim pokušajima napada dronovima i raketama na pogranične oblasti, Moskvu i Krim.
Podrška Ukrajini i poraz Putina je u interesu Evrope i SAD-a
Međunarodna podrška Ukrajini, kako bi se mogla efikasno oduprijeti ruskoj agresiji, zadovoljava interese ne samo ukrajinske nacije, već i Evrope i SAD, izjavio je na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu bivši načelnik Generalštaba oružanih snaga SAD, general Mark Milley, prenosi Tanjug.
„Vjerujem da je apsolutno u interesu SAD-a i Evrope, a ne samo Ukrajine, da obezbijedimo pobjedu u ovom ratu. Zato što je u pitanju mnogo ozbiljniji problem“, rekao je Milley, prenosi Ukrinform.
Prema njegovim riječima, za Ukrajinu je ruski rat egzistencijalna prijetnja, jer je riječ o opstanku zemlje, a za Evropu je to najveći rat od 1945. godine.
“Ali, rekao bih da je prava prijetnja međunarodnom poretku koji je uspostavljen 1945. godine kao rezultat Drugog svjetskog rata“, naglasio je bivši visokorangirani general.
Borbe u Ukrajini nastavljene u Hersonskoj oblasti
Borbe u Ukrajini se nastavljaju u Hersonskoj oblasti i u Nikopolju, a ukrajinske snage navode da ruske trupe pokušavaju da povrate izgubljene položaje u područuju Zaporožja i Hersona. Kijev tvrdi da su iznad Azovskog mora oborena dva ruska aviona – špijunski i komandni.
Rusija je, sa druge strane, osudila više od 200 ukrajinskih ratnih zarobljenika na dugotrajne kazne zatvora, od kojih su neki dobili doživotnu kaznu, a osuđeni su zbog “ubistava civila i maltretiranja (ratnih) zarobljenika”.
Samit šefova nacionalnih bezbjednosti država širom svijeta završen je u Davosu, a Švajcarska i Ukrajina, kopredsjedavajuće četvrtog sastanka, potpisale su zajedničko saopštenje. U saopštenju se navodi da je bezbjednost Ukrajine neodvojivi dio globalne i regionalne bezbjednosti i da je rat protiv te zemlje jedan od glavnih destabilizujućih faktora u svijetu.
Švajcarska je obećala Ukrajini 1,5 milijardi švajcarskih franaka pomoći u naredne tri godine.
General-potpukovnik Igor Kirilov, načelnik službe za nuklearnu, hemijsku i biološku zaštitu oružanih snaga Ruske Federacije, tvrdi da SAD vrše pritisak na svoje saveznike s ciljem da smanje političku štetu od svojih vojno-bioloških aktivnosti u Ukrajini.