Ogroman projekat bušenja nafte nazvan projekat Vrba (Willow), jedan od najkontroverznijih u Sjedinjenim Američkim Državama, započeo je uprkos protivljenju velikog broja ljudi i podignute dvije tužbe zbog ugrožavanja životne sredine u pokušaju da blokiraju početak radova.
Ovaj projekat na sjevernoj padini Aljaske je sredinom marta dobio odobrenje administracije američkog predsjednika Džoa Bajdena.
Prema planu u narednih 30 godina, iz zemlje je planirano vađenje blizu 600 miliona barela nafte, odnosno 180.000 svakog dana. To je prema pisanju Fajnenšel tajmsa (Financial Times) 1,5 odsto trenutne proizvodnje nafte SAD.
Paralelno sa naftom, emitovaće i 278 metričkih tona ugljen dioksida, što je poput zagađenja koje svake godine napravi dva miliona automobila na benzin ili naftu.
Upravo to je razlog što su se brojne organizacije za očuvanje životne sredine pobunile. Ujedno, to je unijelo zabunu među obične građane jer je u suprotnosti sa nedavno usvojenim Zakonom o smanjenju inflacije, gdje je opredijeljeno čak 370 milijardi dolara subvencija za sjevernoameričku industriju, koja doprinosi energetskoj bezbjednosti i tranziciji na zelenu energiju.
Prema analizi švajcarske banke Kredi Suis (Credit Suisse) ukazuje da će u industriju koja prati klimatske promjene u Americi biti upumpano ukupno 800 milijardi dolara. Najviše novca će otići u projekte obnovljive energije, energetskog skladištenja, industriju električnih automobila, ali i poreske olakšice za kupovinu toplotnih pumpi, solarnih panela, ali i kupovinu novih električnih automobila.
Ovaj projekat sprovodi kompanija KonokoFilips (ConocoPhillips) energetska kompanija sa sjedištem u Hjustonu koja godinama istražuje i buši naftu na Aljasci. Kompanija je jedina koja trenutno ima operacije bušenja nafte u nacionalnim rezervama nafte Aljaske. „Vrbu“ je odobrila još administracija bivšeg predsjednik Donalda Trampa 2020. godine. To je i izgovor administracije aktuelnog predsjednika Bajdena, koji navode da su im „ruke vezane“.
Prema tvrdnjama televizije CNN iz dva neimenovana izvora u vladi kažu da ne bi mogli da u potpunosti odbace ili drastično smanje projekat jer bi se suočili sa velikim potencijalnim kaznama. Ipak, umjesto na pet mjesta bušiće se na tri, što će biti dovoljno da se izbuši i iscrpi oko 90 odsto ukupne nafte.
Tokom svoje predsjedničke kampanje 2020. godine, Bajden je obećao da će prekinuti nova bušenja nafte i gasa na javnim zemljištima i vodama – što je prvobitno sproveo kao dio ranog izvršnog naloga. Međutim, pauzu u bušenju je poništio savezni sudija 2021. i od tada je Bajdenova administracija otvorila nekoliko oblasti za nova bušenja.
Zagovornici Viloua, uključujući zakonodavce Aljaske, obećavaju da će projekat proizvoditi fosilno gorivo na čistiji način nego da ga dobijete iz drugih zemalja, uključujući Saudijsku Arabiju ili Venecuelu.
S druge strane, aktivisti koji se protive ovoj eksploataciji poslali su milion pisama u Bijelu kuću u znak protesta, dok je petciju potpisalo tri miliona ljudi.
Jedna grupa aktivista (Earthjustice) je pokrenula žalbu i tražila zabranu bušenja. Smatraju da je ovo ogromna klimatska prijetnja i nije u skladu sa obećanjima administracije da će se suočiti sa klimatskom krizom. Pored zabrinutosti zbog brzog zagrijavanja Arktika, grupe su takođe zabrinute da bi projekat mogao da uništi stanište za autohtone vrste i da promijeni obrasce migracije životinja, uključujući karibu. Međutim, projekat se za sada nastavlja iako je sudski proces u toku.
Lokalno stanovništvo je podijeljeno. Dio domorodaca podržava projekat, jer smatra da bi to mogao biti preko potreban novi izvor prihoda za region i finansirati usluge uključujući obrazovanje i zdravstvenu zaštitu.
S druge strane, drugi domoroci koji žive bliže planiranom projektu, uključujući gradske zvaničnike i članove plemena u lokalnom domorodačkom selu, duboko su zabrinuti zbog uticaja velikog razvoja nafte na zdravlje i životnu sredinu. Smatraju da kada su zdravlje i životna sredina ugrožene novac ne vrijedi puno.